Romski
Bosanskohercegovački političari još uvijek nisu ukinuli status građana drugog reda za Jevreje, Rome i druge manjine deceniju nakon odluke Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da bosanskohercegovački ustav krši njihova prava, saopćeno je danas iz organizacije Human Rights Watch.
Nakon ove odluke, sud je presudio u još tri predmeta da bosanskohercegovački ustav krši pravo građana da se kandidiraju za javne funkcije, međutim, ni jedna od tih odluka nije provedena.
Procjenjuje se da se 400.000 građana BiH, što je 12% stanovništva, ne može kandidirati za funkciju predsjednika ili člana parlamenta zbog svoje vjere, etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.
Ustav također zabranjuje ljudima koji se ne žele izjašnjavati o etničkom identitetu da se kandidiraju za najviše funkcije. Jedna od osoba koja je podnijela predstavku Evropskom sudu je doktor, Bošnjak koji je preživio genocid u Srebrenici i koji živi u dijelu zemlje u kojem se za člana tročlanog predsjedništva mogu kandidirati samo bosanski Srbi.
„Nečuveno je da jedna evropska država ima ustav koji već 24 godine diskriminira vlastite građane,“ kazao je Clive Baldwin, viši pravni savjetnik organizacije Human Rights Watch. „Bosanske vlasti trebaju prestati davati prioritet interesima glavnih etničkih grupa nad jednakim pravima za sve građane i izmijeniti diskriminirajući ustav.“
Baldwin je bio jedan od pravnika koji je zastupao jednog od podnositelja zahtjeva u prvom slučaju Evropskog suda.
Ustav, kojeg su napisali evropski i američki eksperti kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH, privilegira tri glavne etničke grupe – Bošnjake, Hrvate i Srbe i naziva ih „konstitutivnim“ narodima. Kada je riječ o 17 nacionalnih manjina, među kojima su Jevreji i Romi, ustav ih naziva „Ostalima“ i uskraćuje im pravo da se kandidiraju za predsjednika i Dom naroda, tj. gornji dom parlamenta. Vjeruje se da je BiH jedina zemlja na svijetu sa ustavom koji neke svoje građane kategorizira kao “Ostale”.
Evropski sud je 22. decembra 2009. godine presudio da ustav Bosne i Hercegovine direktno diskriminira manjine, ne dopuštajući im ravnopravno sudjelovanje u demokratskim izborima. Predstavku sudu podnijeli su bosanski Rom, Dervo Sejdić i bosanski Jevrej, Jakob Finci.
Ali od ove značajne presude do danas ustav nije izmijenjen, a prošla su tri opća izborna ciklusa, koja su provedena na osnovu diskriminatornog ustava i izbornog zakona.
Iz Human Rights Watch-a navode da međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Francusku, koja je sudjelovala u kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma i diskriminatornog ustava, ima odgovornost da nastavi tražiti rješenja i treba izvršiti pritisak na bh zvaničnike kako bi prekinuli diskriminaciju.
Bosanske vlasti trebale bi odmah poduzeti korake u cilju uklanjanja diskriminatornih odredbi iz ustava BiH i stvoriti ravnopravno društvo u kojem će svi građani moći sudjelovati u oblikovanju budućnosti svoje zemlje, saopćila je organizacija Human Rights Watch.
(portal-udar.net)
