Tokom dva desetljeća, albanske lokalne vlasti prisilno su protjerale stotine siromašnih porodica iz svojih naselja, gurnuvši ih u opasnu zamku ekstremnog beskućništva i ekstremnog siromaštva.
U međuvremenu, prema podacima iz 2005. do 2019., identifikovano je 10 slučajeva protjerivanja i prisilnog i masovnog raseljavanja pripadnika romske zajednice, kao i drugih marginalizovanih grupa u 4 grada u toj zemlji, uključujući Pogradec, Korču, Elbasan i Tiranu s gotovo 390 porodica.
KRITERIJ ZA ULAZAK U EU
Dekada Roma bila je strateška obveza za albansku vladu koju su odredili donatori i stranci, a trenutno provodi Integracijski plan za Rome i Egipćane. Ono što je također podržano u akcionom planu jesu operativni zaključci a to su mjere, politike, socijalne politike za poboljšanje životnog standarda Roma koje je utvrdila Evropska unija kao jedan od kriterija za ulazak Albanije u evropsku porodicu.
A osim predviđanja ovih mjera, stanovanje i zapošljavanje i dalje su jedan od glavnih izazova s kojima se suočava romska manjina u Albaniji. Više od 25 godina bavili su se neformalnim aktivnostima, poput trgovine korištenom odjećom i sakupljanjem reciklažnog otpada.
Prema riječima Romani Sefe, voditeljice Centra za socijalno zagovaranje, te se aktivnosti nasljeđuju s generacije na generaciju i vrlo im je teško da se integriraju u tržište rada, jer su navikli da svakodnevno prave troškove svojim porodicama, što je pokazatelj koji otežava njihovo prilagođavanje formalnom i plaćenom radu na mjesečnom nivou.

–Stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje su povezani i ako romska porodica nema odgovarajući smještaj, onda je i zapošljavanje u formalnom sektoru još teže – kaže Romina Sefa, voditeljica Centra za socijalno zagovaranje.
LEGALNA RECIKLAŽA
Iako je u Albaniji izrađeno mnogo programa za integraciju Roma, neki od njih su propali, a to se još treba vidjeti u kontekstu življenja Roma. Kroz UNDP-ov projekat ESERE, tranzitna šema “Od vrata do vrata” je testno sprovedena. Ovaj pilot projekat omogućio je zaposlenje sa punim radnim vremenom za 50 Roma u firmi Eco-Tirana, gdje rade isti posao, skupljaju otpad, reciklažni, ali sada s mjesečnom platom i legalno. Iako je faza pokretanja bila prilično teška, adaptirali su se i nakon završetka projekta 50 ljudi je angažovano od strane gradske vijećnice Tirane u blizini firme Eco Tirana.
Ali to nije rešenje koje bi pomoglo zapošljavanju Roma barem kad je u pitanju glavni grad Albanije – Tirana, a prema podacima koje je prikupio „Eper centar“ u Tirani ima oko 3000 romskih sakupljača i oko 12.000 Roma širom zemlje koji su ovu svakodnevnu aktivnost pretvorili u stil života da se prehrane.
U međuvremenu, Fondacija Otvoreno društvo u Albaniji je u maju 2019. godine finansirala izgradnju javne tržnice koje će omogućiti formalno zapošljavanje 120 romskih trgovaca da prodaju korištenu odjeću, ali u ovom slučaju to će biti formalna aktivnost, i po zakonu.
Prema romskim aktivistima u Tirani, postoje 2 neformalne tržnice naseljene romskom manjinom, na kojima se vrši prodaja već duži niz godina. Neformalni rad romske manjine je na vrlo visokom nivou zbog nedostatka efikasnih programa lokalnih vlasti.
U zvaničnom odgovoru, Državna služba za zapošljavanje u Tirani navodi da je u 2018. godini zaposleno 997 Roma, a 239 ih je uključeno u programe za promociju zaposlenja, dok je u 2019. godini u prva tri mjeseca bilo 189 zaposlenih i registriranih.
NOVAC ZA PREŽIVLJAVANJE
Ramazan već oko četiri godine u Tirani sakuplja otpad koji se može reciklirati, nakon neuspjelog pokušaja da se dobije azil u Njemačkoj. To mu nije uobičajeni posao, radio je u različitim fabrikama i pogonima tokom posljednjeg režima, ali posljednjih godina bio je primoran okrenuti se kantama za smeće kako bi zaradio dovoljno novca za preživljavanje. Financijska podrška koju dobije od države nije dovoljna ni za kupovinu lijekova, potrebnih zbog srčanih bolesti.
U Tirani se desilo više od 10 deložacija, od kojih je posljednja bila Riječna obala, gdje je 60 porodica bilo prisiljeno napustiti svoje domove nakon što je općina Tirana provela javni projekt rehabilitacije rijeke Lane.
25 GODINA DEMOKRATIJE
Nakon duge, dvogodišnje pauze, aktivisti kažu da je općina nastojala izvući Rome iz programa stambenog zbrinjavanja, bonusa za iznajmljivanje, ali prema njima, organizirali su i zahtijevali javno zemljište na kojem bi općina mogla graditi stanove za njih.
Ovo je jedina uspješna priča gdje organizirani Romi, zajedno s aktivistima, dobijaju novi smještaj uz finansiranje lokalne uprave, imaju ga pravo koristiti i zabranjeno ga je prodavati ili iznajmljivati.
Zapošljavanje i stanvanje su vrlo važni faktori u životu pojedinca. U romskoj zajednici to je i dalje jako važno. Posljedice ovih 25 godina demokratije pokazuju da vlade još uvijek nisu integrisale ovu manjinu u društveni život.
(portal-udar.net)