Romski
Bosna i Hercegovina, Srbija i Turska su jedine zemlje koje imaju otvorene pregovore sa Evropskom unijom o pristupanju, a koje nisu uvele sankcije Rusiji. No, za razliku od Turske koja ima otvorenu većinu i transportnih i komunikacijskih kanala sa Rusijom, dvije države nekadašnje Jugoslavije zbog nepostojanja ili blokade svih pristupa naftnim izvorima iz Rusije od strane EU, nemaju korist od toga što nisu uvele sankcije. Kada je u pitanju snabdijevanje naftom, u najboljoj poziciji je Mađarska koja je izuzeta od upražnjavanja sankcija na naftu i koja dobija direktno naftne derivate naftovodom iz Rusije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno za srbijanske medije izjavio da iz fizičkih razloga Srbija nema nikakve koristi od toga što nije uvela sankcije.
„Još davno sam se zalagao da se spojimo sa Mađarskom na naftovod. Da smo to uradili, sada bi imali jeftin transport i jeftinu rusku naftu jer nismo uveli sankcije Rusiji. Ali, nažalost nemamo kanal kako da je nabavimo“, rekao je Vučić.
Inače, Srbija je u vrlo teškoj situaciji jer je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS) ruski Gasprom. A kako više ne mogu ni morem ni kopnom da dopremaju naftu, NIS je primoran da kupuje naftu iz drugih izvora i mimo ustaljenih kanala, što diže cijenu.
Slično je i u BiH, gdje je vlasnik rafinerije u Brodu i kompanije u Modriči druga ruska kompanija. No sa ovim problemom je opterećen i veći dio drugih trgovaca naftom u BiH.
Ekspert za energetiku Almir Bečarević je u izjavi za Radiosarajevo.ba rekao da vlasti i energetske kompanije moraju poduzeti mjere kako naftna kriza u BiH ne bi ostavila gore posljedice nego u Evropi.
„Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate nastala je u BH-Gasu i to saradnjom sa Ministarstvom trgovine. Ovom odlukom maksimizirane su visine marži za veleprodaju i maloprodaju i od tada više ništa nije urađeno po pitanju intervencija u naftni sektor”, rekao je Bečarević.
On je podvukao da je prilikom usvajanja odluke cijena barela je bila cca 66 USD, a danas je gotovo 100 posto veća.
“Ono što sada imamo je embargo na kupovinu ruske nafte i ta činjenica će određivati daljnja desavanja na naftnom tržistu uz kurs USD. Odmah nakon usvajanja embarga cijena barela je skočila na 124 USD, a nakon odobrenja SAD da Venecuela može krenuti sa izvozom nafte, cijena barela je pala na 113 USD”, dodao je Bečarević.
No ono što je problematično i mnogima neshvatljivo je da, iako zadnjih dana pada cijena nafte na tržištu, distributeri u regionu podižu cijene derivata.
“Ovo je dokaz da će sada i drugi troškovi značajnije utjecati na cijene na benzinskim pumpama, a oni se ogledaju u skupljim transportnim putevima, kursu dolara i drugim troškovima koje rafinerije imaju“, rekao je Bečarević i istakao da cijene podiže i prestanak prerade nafte iz Rusije u rafineriji u Pančevu.
Cijene nafte na pumpama su sada iste u Srbiji i BiH, iako je u BiH dugo vremena gorivo bilo mnogo jeftinije. U Hrvatskoj je nešto skuplje dok je u Sloveniji cijena približno ista kao u BiH. Grčka trenutno ima jednu od najvećih cijena benzina, nešto više od 4.5 marke.
No za razliku od kanala snabdijevanja naftom, preusmjeravanje dotoka gasa preko Turskog toka u ovom trenutku izgleda kao dobar potez. Ako ne bude kakvih geostrateških promjena, Turska će nastaviti da se snabdijeva ovim tokom tako da će nafte biti i za balkanske zemlje. Jedina EU zemlja na ovoj ruti je Bugarska, ali ona na gasovodu i ne stvara probleme, iako joj je Rusija ukinala dotok. Ako i BiH i Srbija ostanu mimo sankcija EU, mogući su dogovori sa Rusijom i oko cijena i količina obzirom da postoji za sada siguran kanal snabdijevanja. No to ne znači da BiH ne treba tražiti i alternativne i paralelne kanale za nabavku gasa iz drugih centara i kanala.
