Iako nvo i mediji ulažu napor, život Roma u Crnoj Gori i dalje težak

Pitanje je koliko vlasti u Crnoj Gori rade na poboljšanju statusa RE populacije, koliko na sveukupnu sliku i kvalitet njihovog života utiču inicijative civilnog sektora, a koliko trenutnom položaju doprinosi i medijsko (ne)izvještavanja

1768

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011, u Crnoj Gori živi nešto više od 8.000 registrovanih Roma i Egipćana, što je statistički oko 1,5 posto od ukupne populacije. Civilni sektor, pak, procjenjuje da broj Roma u Crnoj Gori oko 20.000.

Istraživanja crnogorskih vlasti, ali i nevladinog sektora, pokazuje da većina Roma živi u veoma teškim uslovima, ispod granice apsolutnog siromaštva. Romi su, pokazuju istraživanja u poslednjih pet godina, i najranjivija zajednica u Crnoj Gori, najviše ugrožena od svih oblika diskriminacije. To, između ostalog, pokazuje i ovogodišnje istraživanje Stavovi javnog mjenja o diskriminaciji, koji je prije nekoliko mjeseci predstavila podgorička nevladina organizacija (NVO) Centar za građansko obrazovanje. Prema istraživanju, građani smatraju da je RE (Romi i Egišćani) populacija najviše diskirminisana u društvu. Takvu ocjenu je dalo nešto više od trećine anketiranih građana (36 odsto). Isto istraživanje iz 2016. pokazalo je drugačiji podatak – 24 odsto građana vidjelo je ovu populaciju kao diskriminisanu.

Pitanje je koliko vlasti u Crnoj Gori rade na poboljšanju statusa RE populacije, koliko na sveukupnu sliku i kvalitet njihovog života utiču inicijative civilnog sektora, a koliko trenutnom položaju doprinosi i medijsko (ne)izvještavanja.

Radi se zajednički, ali ne i dovoljno

Izvršni direktor nevladine organizacije Mladi Romi, Samir Jaha, ocjenjuje da prostor za saradnju između civilnog sektora i medija, kad su u pitanju inicijative koje za cilj imaju bolji status Roma u Crnoj Gori, nije dovoljno iskorišćene.

Samir Jaha, NVO Mladi Romi, (Foto: privatna arhiva)

„Prilike za sinergiju i zajedničko djelovanje, iako česte, nažalost nijesu dovoljno iskorišćene. Najvidljiviji oblik zajedničkih inicijativa je, kako se čini, aktivno izvještavanje medija o određenom problemu sa kojem se suočava zajednica, ili češće dio romske zajednice, a na koji posredno i neposredno ukazuju upravo iz civilnog sektora. Međutim, i tada, rijetki su slučajevi u kojima se mediji i civilni sektor zajednički, kontinuirano, dugoročno i detaljno posvete praćenju razvoja određene inicijative i rezultata koji iz nje eventualno proisteknu“, kaže on.

Precizira da je pažnja civilnog sektora u velikoj mjeri umjerena na praćenje izvještavanja medija o problemima i uključivanju Roma u crnogorsko društvo, odnosno na kontekst izvještavanja, te se komunikacija i susreti uglavnom odnose na teme uticaja medijskog izvještavanja na percepciju javnosti i smanjenje diskriminacije prema toj populaciji.

„To se može identifikovati kao jedan vid saradnje između civilnog sektora i medija“, pojašnjava Jaha.

Obrazovanjem mladih do vidljivijih pomaka

Istraživanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, koje je sastavni dio Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana period od 2016. do 2021., precizira da je jedan od najveći problema RE populacije nepismenost, odnosno nedostatak obrazovanja.

Istraživanja UNICEF-a u Crnoj Gori iz 2013. detektuje i brojne su prepreke u obrazovanju romske djece – nemaju državljanstvo (čak 34 odsto), a diskriminacija je najčešći razlog zbog kojeg romska djeca odustaju od osnovnog obrazovanja.

Novinar podgoričkog dnevnog lista Dan Milan Sekulović kaže da je, ako se samo čitaju Vladini izvještaji i slušaju izjave zvaničnika, položaj Roma u Crnoj Gori sve bolji.

Milan Sekulović, Dnevni list Dan, (Foto: privatna arhiva)

“Napretka zaista ima, ali je zanemariv, jer su Romi i dalje najdiskriminisanija nacionalna grupa u Crnoj Gori. Iako ih ima preko jedan odsto u ukupnoj populaciji i dalje nemaju svog političkog zastupnika. Stopa siromaštva je kod Roma najizraženija i tu se apsolutno ne vidi nikakvo poboljšanje, jer Romi teško dolaze do posla. Izlaz iz ovakvog živora je definitivno kroz obrazovanje, jer će se na taj način izboriti sa predrasudama i siromaštvom. Raduje što je sve više Roma u školama i što ne odustaju, mladi postaju aktivniji i polako počinje da se čuje njihov glas što ohrabruje. Nadam se da će uskoro mladi Romi uspjeti da se izbore za bolji položaj koji svako zaslužuju, a ne da se zadovoljavaju mrvicama sa tuđeg stola”, kaže Sekulović.

Miloš Knežević iz NVO Centar za građansko obrazovanje smatra da mediji i organizacije civilnog društva svojim različitim aktivnostima kontinuirano daju doprinos unapređenju položaja Roma. Knežević takođe targetira obrazovanje kao ključ za bolji život Roma, ali i razumijevanje i uključivanje romskih građana u inicijative NVO i medija. Naglašava da upravo mediji i NVO pozicioniraju teme u vezi sa RE populacijom u javni diskurs, a time čine pritisak na donosioce odluka da djelotvornije rade do specifičnih aktivnosti koje pomažu inkluziju Roma.

“Ono što je veoma važno uraditi kako bi se poboljšao status Roma u Crnoj Gori jeste da se sinhronizuju aktivnosti između medija i nevladinih organizacija, jer mediji su, takođe, dio civilnog društva, a time bi se dobilo na usklađenosti i efikasnosti  u pravcu zaštite temeljnih prava Roma.  Međutim, treba imati na umu da sve aktivnosti mogu biti samo podržavajuće za ono što su neophodne politike države, prepoznavanje potreba Roma kroz nacionalni budžet, kao i razbijanje predrasuda, a gdje veliku ulogu ima i sistem formalnog obrazovanja”, smatra Knežević.

Zato je, predlaže on, neophodno stalno ukazivati na opšti kontekst i probleme sa kojima se Romi suočavaju, i vršiti kontinuirani pritisak na institucije da ovo pitanje adekvatno pozicioniraju na svojim agendama.

Miloš Knezević, NVO Centar za građansko obrazovanje, (Foto: privatna arhiva)

“Preciznije, važno je nastaviti monitoring inkluzije Roma u društvo, analizirati tok i rezultate tog procesa, davati preporuke kako bi se unaprijedile sektorske politike i prakse u ovoj oblasti. I ovaj ograničeni napredak do sada je u mnogom rezultat upravo takvog kontinuiranog rada medija i nevladinih organizacija, jer senzibilitet i posvećenost se u institucijama još ne osjeća. S druge strane, pri izvještavanju medija o romskoj populaciji, važno je istaći sve one uspješne primjere romske integracije, naročito u oblasti obrazovanja i zapošljavanja kako bi se izbjegle predrasude o koje postoje prema romskoj zajednici”, zaključuje on.

Mediji moraju da se liše senzacionalizma i izvještavaju o pozitivnim primjerima

I Sekulović je saglasan da mediji i NVO mnogo doprinose afirmaciji romske populacije, ali upozorava:

“Što se tiče medija, u njima su priče o Romima nijesu rijetkost, ali često su te objave stereotipne. Nikada nećete pročitati naslov ‘Crnogorac/Srbin/Bošnjak/Albanac obio trafiku’ ili hoćete ‘Rom obio trafiku’, a to dosta loše utiče na percepciju populacije”, kaže Sekulović.

Zato, smatra on, afirmativne priče u medijima moraju pratitit i afirmativne akcije drugih subjekata.

“RE populaciju treba afirmisati kroz obrazovanje i zapošljavanje, a ne samo pisati suvoparne izvještaje i konstatovati da su Romi diskriminisani. To već znamo, uradimo nešto konkretno da više ne budu diskriminisani”, poručuje on.

Glavni i odgovorni urednik podgoričkog Nezavisnig dnevnika “Vijesti” Srdan Kosović saglasan je da se suštinski uticaj na poboljšanje položaja Roma može ostvariti samo široko koordinisanim planom aktivnosti.

“Ne može i ne smije se sve svesti na pojedinačne projekte i akcije odgovornih nevladinih organizacija i medija koji su identifikovali problem. Za suštinsku integraciju i poboljšanje položaja Roma u društvu potrebno je prije svega razumijevanje korijena problema i suočavanje sa njima, a nakon dijagnoze se može odrediti i način kako taj problem riješiti”, pojasnio je Kosović.

Srdan Kosović, glavni i odgovorni urednik Nezavisnog dnevnika Vijesti, (Foto: privatna arhiva)

Srđan Kosović smatra da je nesporan utisak da mogućnosti u kojima su mediji i civilni sektor istinski partneri i ravnopravni učesnici u borbi za bolji status Roma nijesu dovoljno istražene i analizirane.

„Jedan od primjera takve saradnje može biti i zajedničko djelovanje u cilju identifikovanja i promovisanja pozitivnih primjera i priča iz romske zajednice – ljudi koji svojim djelovanjem predstavljaju primjer svojoj zajednici u oblastima obrazovanja, zapošljavanja itd., kao i promovisanje pozitivnih primjera integracije i suživota romske i većinske zajednice, čime bi se značajno doprinijelo smanjenju postojećih predrasuda koje postoje prema Romima i mijenjanje percepcije javnosti“, ocijenio je on.

(portal-udar.net)