Iako se ne priznaje, jezik i dalje čuva identitet i kulturu Roma u BiH

Nema relevantnih informacija i ozbiljnog istraživanja o tome koliko Roma u BiH govori romski jezik. Sporadične informacije zasnivaju se na grubim procjenama koje nemaju utemeljenje na terenu

1596
Rajko Đurić, Hedina Tahirović-Sijerčić, Dragoljub Acković

Romski jezik je jedina “knjiga” koju je ovaj narod sa sobom ponio iz prapostojbine Indije. On predstavlja kolektivnu memoriju i svjedočanstvo o njihovom shvatanju svijeta, ali i sebe samih – napisat će u Ogledu o proučavanju romskog jezika Dragoljub Acković, književnik i član Svjetskog parlamenta Roma.

Acković piše da je najstariji, za sada, poznati tekst na romskom jeziku objavljen 1537. godine u “Prvoj knjizi predstavljanja znanja”, čiji je autor Andrew Borde:

U proteklim vijekovima romske dijaspore, ovaj jezik se raširio po čitavom svijetu, tako da je veoma teško naći zemlju u kojoj nema Roma a time i njihovog jezika.

Dragoljub Acković

Standardizacija jezika

U Sarajevu je 1986. održan naučni skup jezik i kultura Roma, a posebna pažnja posvećena je mogućnostima standardizacije romskog jezika.

Romski jezik u Bosni i Hercegovini standardizovan je 2010. godine. U dokumentu Standardizacija romskog jezika profesor Rajko Đurić piše kako standardizacija romskoga jezika snaži identitet Roma, podstiče njihovu integraciju i efikasno je sredstvo zaštite od asimilacije:

Taj proces može biti izvor provedbe prava i sloboda Roma u Evropi, naročito onih koji su sadržani u Evropskoj povelji o zaštiti regionalnih i manjinskih jezika, koju su ratificirale mnoge evropske države. Iako je nakon ratifikacije Evropske povelje romski jezik postao predmet univerzitetskih studija u pojedinim evropskim državama, zatim nastavni predmet u osnovnim i srednjim školama, jezik medija itd., snažne predrasude prema Romima i anticiganizam, kao specifični oblik rasizma, inače dokazano veoma podesan supstitut za antisemitizam, stvaraju i u ovoj oblasti mnoge prepreke i teškoće.

Rajko Đurić (Foto: Udar srhiva)

Iako standardizovan, romski jezik u BiH nikada nije dospio u obrazovne institucije. Najdalje se u ovim naporima otišlo na Filozofskom fakultetu UNSA, gdje je od školske 2018/2019. u nastavu trebao biti uveden predmet Književnost, jezik i kultura Roma u okviru Centra za jezike fakulteta.

Predmet je trebao biti na vanjskoj listi izbornih predmeta, što podrazumijeva da bi ga osim studenata Filozofskog fakulteta mogli slušati i studenti drugih fakulteta UNSA:

Mi znamo kako Romi u BiH žive, iz medija uglavnom, ali to nije poznavanje romske kulture. Romi su najveća žrtva stereotipa u našoj zemlji. Sistemski se prema njima odnosi sa nipodaštavanjem, ne govori se javno o romskoj kulturi, jeziku, stvaralaštvu… a oni su dio tkiva ove zemlje, bez obzira kako ih ustav definirao. Sve što se u BiH trenutno radi za Rome je ograničenog trajanja i dometa. Zbog toga romski jezik i kulturu treba uvesti kao mainstream edukaciju da bi se tome pristupilo organizirano. Ovo je jedan od načina da krenemo sa tim – rekla je tada za Udar Profesorica Amira Sadiković, voditeljica Centra za strane jezike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Filozofski fakultet u Sarajevu

Nažalost, ova inicijativa još uvijek nije reliazovana, tako da se romski jezik u bh. obrazovnom sistemu ne izučava ni na jednom nivou.

Jedna od konkretnih posljedica na terenu je i podatak da se u BiH jako teško mogu pronaći govornici standardizovanog romskog jezika, koji bi prevodili ili pisali na tom jeziku. Primjera radi, za portal Udar, trenutno jedini medij koji objavljuje sadržaje na romskom jeziku, sadržaje sa ili na romski jezik, prevodi Dr. Hedina Tahirović-Sijerčić, književnica i članica Komiteta eksperata Vijeća Evrope za Evropsku povelju za regionalne i manjinske jezike.

Ne postoji druga osoba koja će tekstove sa b/h/s jezika moći kvalitetno i gramatički ispravno prevesti na romski jezik. Neko će reći da ima više autora ili autorica koji bi mogli raditi prevod, ali se mogu vidjeti prilično neprofesionalno urađeni prevode, zaključak je redakcije Udara na čelu sa urednikom Daliborom Tanićem.

Dalibor Tanic (Foto: Udar arhiva)

Onima koji ne govore romski ti prevodi mogu izgledati dobro i kvalitetno, ali nisu. Mnogi ljudi iz regiona koriste neke riječi iz većinskih jezika koje postoje u romskom jeziku, pa je tako u komunikaciju na romskom uključen veliki broj neromskih riječi.

Dr. Hedina Tahirović-Sijerčić jedina je u BiH koja se romskim jezikom bavi na način da stvara na njemu i o njemu – pjesme, price, prevođenje, akademski radovi o romskom jeziku, a povremeno i predaje i akademski izučava jezik. Naravno da ima još osoba koje se na druge načine bave jezikom, reći će za Udar. Navodi primjere stvaralaca, bh. pjesnika Roma – Rasima Sejdića, Šemse Avdića i Marka Aladina Sejdića:

Pored stvaralačkog rada bitno je napomenuti i romsku nevladinu organizaciju Kali Sara iz Sarajeva, koja je organizovala konferencije o romskom jeziku i na osnovu kojih je došlo do objavljivanja Satndardizacije romskog jezika autora Rajka Đurića. Nekoliko romskih nevladinih organizacija, među kojima je zapažena Bolja budućnost iz Tuzle, također organizuje obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika 5. novembra, pozivajući stvaraoce na romskom jeziku iz BiH i regiona. Bitno je spomenuti i portal Udar, koji u svom konceptu sadrži i prevode određenih tekstova na romski jezik.

Hedina Tahirović-Sijerčić (Foto: Udar arhiva)

Nema relevantnih informacija i ozbiljnog istraživanja o tome koliko Roma u BiH govori romski jezik. Sporadične informacije zasnivaju se na grubim procjenama koje nemaju utemeljenje na terenu. Govoriti samo o statistici “od oka” nema smisla, smatra Tahirović Sijerčić:

Ali činjenica jeste da predstavnici nevladinih organizacija, kao i obrazovani Romi i Romkinje velikim brojem ne govore romskim jezikom i ne osjećaju romski kao svoj maternji jezik. Međutim, zaboravljamo da osim predstavnika i obrazovanih Roma i Romkinja u BiH žive i drugi pripadnici našeg manjinskog naroda.

Romskog jezika nema u bh. obrazovnom sistemu

Standardizacija romskog jezika u BiH izvršena je velikim dijelom zahvaljući naporima organizacije Kali Sara. Sljedeći korak trebao je biti uvođenje jezika u obrazovni sistem, ali su bh. institucije tu zakazale.

Sanela Bešić, Foto: Udar arhiva

Jedno od čestih opravdanja je i nedostatak kadra koji bi predavao u školama i na univerzitetima. Najvećim dijelom taj kadar se nalazi u Srbiji, pojašnjava za Udar Sanela Bešić iz organizacije Kali Sara:

Rješenje bi bilo da ljudi koji predaju tamo dođu predavati u BiH, ili da grupa osoba iz BiH ode u Srbiju naprimjer, završi fakultet kako bi se osposobili da rade u BiH. To ne moraju biti nužno Romi, to može biti bilo ko ko želi da se bavi time. U ovom trenutku znam više neroma koji su profesori romskog jezika, kao I za bilo koji drugi jezik. 

Sanela Bešić kaže da nema jedinstvenog pravila o tome koliko se romski jezik koristi u porodicama u BiH – u nekim sredinama sasvim malo, dok u drugima još uvijek opstaje. Razloge, kaže, osim u sistemu školstva i položaja Roma danas, treba tražiti i u istoriji. Tada su brojni Romi ubijani zbog pripadnosti tom narodu, a jezik je nerijetko služio kao identifikacija:

Ljudi su tada krili da znaju romski, da su Romi, kako ne bi nastradali.

U BiH je, kada je riječ o literaturi, malo toga što se može koristiti na nižim nivoima obrazovanja. Kali Sara je izdala dvojezičnu slikovnicu, na romskom i bosanskom, sa prvim riječima za predškolski uzrast.

Tu je, naravno, Standardizacija romskog jezika, te Bosansko-romski i romsko-bosanski rječnik autorice Hedine Tahirović-Sijerčić, objavljen 2010. Autorica je brojnih knjiga i radova iz obasti jezika, rodne ravnopravnosti, književnica, prevoditeljica. Do novembra će biti promovisana njena dva nova djela – Romani čhib: Posebni osvrti na jezik i kulturu Roma i Language and literature of Roma within translation in the Western Balkans: Poetry in self-translation, zahvaljujući podršci Fondacije otvoreno društvo BiH, na čelu sa direktoricom Dobrilom Govedaricom.

Foto: Udar arhiva

Jezik je, reći će naša sagovornica Sanela Bešić, sastavni dio identiteta Roma. Upravo to u svom rječniku piše i Dr. Hedina Tahirović-Sijerčić: Ukoliko nam izumre jezik, izumrijeće i naš narod.

(portal-udar.net)