Romski
Slučajevi diskriminacije i narušavanja ljudskih prava moraju imati sudski epilog – zaključak je dvodnevne edukacije o socijalnim i ljudskim pravima za profesionalce koja je danas završena u Sarajevu. U organizaciji Njemačkog društva za saradnju, (GIZ) GmbH, na edukaciji su bile partnerske organizacije i predstavnike institucija iz pet lokalnih zajednica, u kojima se sprovode projekti socijalnih prava za ranjive kategorije (SoRi).
Ovakve i slične edukacije GIZ organizuje već duži period, a u sklopu ove edukacije, fokus je bio na predstavljanju slučaja u kojima ima elemenata diskriminacije, socijalne isključenosti i povrede najboljeg interesa djeteta.
Diskriminacija, iako zabranjena, u praksi veoma često prolazi nekažnjena, a istu najčešće počinjuju predstavnici institucija, koji postupaju na način da vođeni ličnim predrasudama direktno uskraćuju određena prava ranjivim grupacijama.
Saliha Đuderija, pomoćnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice u BiH u sklopu ove edukacije, istakla je da u mnogim slučajevima, službenici koji počine diskriminaciju i/ili naruše prava određenim grupacijama, ni sami nisu svjesni da su počinili diskriminaciju.
“Upravo iz ovih razloga moramo raditi na edukaciji državnih službenika i uposlenika institucija o diskriminaciji. Ovo je neophodno raditi pogoto u oblasti zdravstva”, istakla je Đuderija.
Pored realne potrebe za unaprijeđenjem znaja predstavnika institucija o pojmovima socijalnih i ljudskih prava, te kako iste zaštiti, također postoji nezainteresovanost ovih istih predstavnika da unaprijede svoje znanje kako bi kvalitetnije i sveobuhvatnije radili svoj posao.
“Nažalost moram istaći da veliki broj profesionalaca, svjesno ili nesvjesno, krši ljudska i sva druga prava. Evo, moram spomenuti, da i sama činjenica da sam ja opet ovdje, i prolazim treći ciklus ovakvih edukacija, ukazuje koliko su zapravo profesionalci nezainteresovani da unaprijeđuju svoje znanje o pojmovima i zaštiti socijalnih i ljudskih prava”, istakla je Azra Hodžić, predstavnica Centra za socijalni rad Živinice.
Iako, sva ljudska bića posjeduju određene predrasude i predrasude prema nekome, nije dopustivo da naše predrasude nekome uskrate određena prava.
„Često se govori da u praksi diskriminacija predstavlja kršenje prava, određenog ljudskog prava, ali ustvari posljedica diskriminacije jeste uskraćivanje nečijeg prava, koje je zagarantovano međunarodnim konvencijama. Sa sigurnošću mogu reći da je diskriminacija posljedica predrasuda, a nadalje da je zločin iz mržnje posljedica diskriminacije”, istakla je Mirsada Bajramović, direktorica udruženja „Zemlja djece u BiH“ iz Tuzle.
Pored potrebe rada sa predstavnicima institucija, u sklopu edukacije spomenut je i značaj rada sa ljudima koji dolaze iz margilanizovanih zajednicama. Na ovaj način, moguće je direktno uticati i osposobiti one koji su diskriminisani da prepoznaju i da se bore protiv diskriminacije.
“Kako je dobro kada osnažite same ljude, obične ljude, ljude koji dolaze iz marginaliziranih skupina, da znaju prepoznati i boriti se protiv diskriminacije i da znaju izboriti se za svoja prava. Imamo mnoge pozitivne primjere gdje kada se desi diskriminacija, oni koji su osnaženi, vrate se i zahtjevaju svoja prava. Mi kao nevladine organizacije, moramo djelovati, i od počinioca diskriminacije zahtjevati da se prekine diskriminatoran odnos prema određenim populacijama”, potvrdila je Mirsada Bajramović.
U završnici edukacije, organizator je naglasio da iako nevladine organizacije i određene institucije rade na prevenciji diskriminacije i pružanju podrške žrtvama diskriminacije, potrebno je slati poruke običnim ljudima, onima koji su diskriminisani, da slučajeve diskriminacije prijavljuju i zahtjevaju pravdu sudskim putem, jer jedino tada će država i sam sistem, prepoznate propuste u sistemu početi riješavati.
(portal.udar.net)
