Od početka 20. vijeka kada je strip počeo da se razvija kao zasebna umjetnička forma, pa sve do danas, odrastanje bez superheroja postalo je gotovo nezamislivo. Zajedno sa stripom razvijao se i film, pa su superheroji vrlo brzo prešli i na veliko platno, što je označilo početak stvaranja jednog novog univerzuma.
Kada se devedesetih pojavila nova tehnologija snimanja sa zvučnim i vizualnim efektima, naš doživljaj filma je postao mnogo snažniji. I, već tada je bilo sasvim jasno da će se superheroji potpuno preseliti u bioskope, stavljajući tako strip po strani.
U plejadi superheroja, epskih filmova, dugo očekivanih nastavaka, izdvojili su se junaci i junakinje iz DC i Marvel edicije. Tu je i pop-kulturni simbol Star Wars, ali o Darth Vaderu ćemo nešto kasnije.
WE NEED A HERO
Ljudima su oduvijek bili potrebni superheroji. Oni su naš uzori. Od njih smo naučili kako da razlikujemo dobro i zlo, otkrili smo šta su hrabrost i odvažnost. Naučili smo i šta je tuga, odricanje, žrtva. Oni su naša potajna nada i dok je njih, dobro će uvijek pobjeđivati svako zlo koje se pojavi, ma koliko ono veliko bilo.
Od 2008. godine kada je prikazan Iron Man 1 čime je označen početak stvaranja Marvel Cinematic Universe (Marvelov filmski univerzum) u deset godina je snimljeno nevjerovatnih 23 filma. Avengersi su za samo deset godina pomjerili sve do tada postojeće granice filmskog stvaralaštva i danas se mogu uporediti jedino sa Star Wars fenomenom.
Zbog smrti nekih superheroja u posljednjem nastavku Avengersa, nastala je globalna tuga. O ovom filmu se još uvijek govori, još uvijek se govori o nevjerovatnom umijeću režisera da u jedan film smjeste sve superheroje u kojem je svako imao „svojih 5 minjuta“.
Negdje duboko ispod površine gdje je smještena borba dobra i zla, super moći heroja, nevjerovatnih obrta i stotine miliona inkasiranih dolara, strip, a prije svega film, imaju daleko veći uticaj na publiku.
Superjunakinje poput Wonder Woman, Captain Marvel, Black Widow imale su prije svega ideju da ženu u dominantnom muškom superherojskom i ovozemaljskom svijetu učine ravnopravnom. Wonder Woman je u filmu prikazana kao potpuno nezavisna žena, feministkinja okružena hrabrim, ali za nju vrlo šašavim muškarcima. U tipičnoj „muškoj igri“ kakav je rat, ona ima odlučujuću ulogu, a u Ligi pravde jedina je žena u društvu Supermana, Batmana, Aquamana i drugih.
Black Panter je prvi tamnoputi superheroj koji dolazi iz Afrike, a Valkira koja se pojavljuje u trećem dijelu Thora i Avengers Endgame, prikazana je kao biseksualka. Marvel sada ide korak dalje i već se govori da će u svoj Univerzum uvesti i prvog gay superheroja.
Ovdje govorimo o velikoj angažovanosti filma i globalnom uticaju pop-kulture. Sjetimo se samo koliko se govorilo o franšizi Dark Knight (Batman) Cristophera Nolana koju su filmski kritičari prepoznali kao kritiku američke politike, povezujući ga sa #occupy pokretom.
SVAKO IMA SVOG SUPERHEROJA
Mnogo prije nego što su svi junaci otišli na filmko platno, strip je bio neprikosnoven. Iz Marvel i DC radionica izlazili su stripovi i serijali koji su stizali do svakog kutka planete. Likove koje su stvarali Stan Lee i Jack Kirby (Marvel) u svojoj osnovi su često imali karakterističnu etničku, religijsku, pa i političku pozadinu (Malcolm X).
Jedan od likova iz Marvel Univerzuma oko čijeg se etničkog porijekla vodi(la) polemika je Magneto koji se pojavljuje u X-Man ediciji stripova i filmova.
Ako kažemo da je Magneto zapravo Rom koji je preživio nacistički koncentracioni logor, a ne Jevrej kakav je prikazan u filmu, onda je sasvim jasno zašto se vodila polemika oko njegovog porijekla.
Prva pojavljivanja Magneta u prvim Marvelovim strip izdanjima nigdje nisu pokazivala bilo kakvu naznaku da je lik napravljen tako da bude prikazan kao Jevrej. Ono što se pouzdano zna je činjenica da je njegova žena Magda bila Romkinja i da je 1992. bilo definitivno utvrđeno romsko prijeklo ovog strip lika. Ovako je bilo sve do ’97. kada je pod velikim utjecajem X-Men pisca, Chris Claremonta, Magnetovo romsko porijeklo prikazano kao njegova obmana da se prikrije njegovo jevrejsko porijeklo. Čak i da prihvatimo ovaj podatak, ova obmana mu ne bi puno pomogla u vremenu gdje je smješten veliki dio njegovog života.
Bez obzira na nepriznavanje ove činjenice, Magento je itekako imao dodir sa romskom kulturom, jezikom, ako nikako drugačije, onda preko svoje supruge Magde i nema nikakve sumnje da je on jedan od prvih stripovskih likova koji je napravljen pod velikim uticajem romske kulture.
Za razliku od Magneta, jedan drugi Marvelov lik je u potpunosti prikazan kao Rom i to nikada nije bilo osporeno. Riječ je o Doctor Doomu, pravog imena Victro Von Doom. Rođen je u romskoj porodici u Latveriji, izmišljenoj zemlji smještenoj između Srbije, Rumunije i Mađarske.
U stripu je prikazan kao naučnik i genije koji koristi svoj intelekt u kombinaciji sa čarobnjaštvom u borbi protiv zla, a prije svega da se osveti ljudima koji su krivi za smrt njegove porodice.
Njegov lik, poslužio je i Georgu Lucasu da stvori lik Darth Vadera. Ovom nizu treba dodati i lik Nightcrawler (Kurt Wagner) i Meggan koji takođe dolaze iz Marvelovog sveta stripa.
KAKO POP KULTURA MOŽE POMOĆI ROMIMA?
Vicente Rodriguez Fernandez, romski aktivista, scenarista i kreator crtanih filmova, smatra da je iznenađujuće veliki broj romskih referenci u američkoj pop-kulturi jedan od dobrih puteva da se mladi zainteresuju za teme poput romske historije. Vicente godinama lobira kako bi se prepoznao i učinio vidljivim romski identitet ključnih strip junaka u holivudskim adaptacijama.
„Pozadina ovih likova mogla bi promijeniti način na koji mladi Romi gledaju na svoj identitet na pozitivan i snažan način. To nisu žrtve, već snažne figure kojima je suđeno da ostave tragove u svijetu. Istovremeno, evropska društva moraju tim mladima pružiti prostor i učine pomak prepoznajući historiju progona Roma i doprinos koji su Romi dali mainstream kulturi.“
I zaista, zamislite da se u najuticjanijoj globalnoj mašineriji kao što je Marvelov filmski univerzum, u jednom trenutku pojavi superheroj koji će progovoriti romski i za koga će cijeli svijet znati da je Rom, baš kao što svi znamo da je Black Panter iz Afrike i to ne samo što znamo, već i vidimo da je iz Afrike.
Da li bi se na taj način smanjilo siromaštvo, zaposlili ljudi, ili povećao broj uposlenih Roma u nekim institucijama širom svijeta, ne znam, ali znam da bi itekako uticalo da se to desi.
Treba nam više ljudi kakav je Vicente koji godinama radi na tome da romski identitet strip junaka bude prepoznat na filmu.
(portal-udar.net)