Romski
Tema koja je u našem društvu aktuelna već duži niz godina je govor mržnje koji se širi putem društvenih mreža i interneta. Jedan od aktuelnijih oblika širenja mržnje koji je prethodio društvenim mrežama su uvredljivi grafiti, koji pored ilegalnog uništavanja javne ili privatne imovine, za posljedicu imaju zastrašivanje, omalovažavanje i ponižavanje marginalizovanih grupacija društva. Međutim, grafiti se mogu ukloniti, što se ne može reći i za govor mržnje i nasilje na internetu.
Plodno tlo za širenje mržnje.
Širenje mržnje na internetu zasniva se pripisivanjem negativnih osobina, ismijavanjem i etiketiranjem.
U našem društvu najlakšu metu predstavljaju Romi. Mjesta na Internetu na kojima se govor mržnje pojavljuje su raznolika: društvene mreže, blogovi, forumi, portali, komentari ispod raznih članaka, ili objava koje ljudi javno objavljuju na internetu kao što su fotografije, audio i video snimci i slično.
„Širenje mržnje na internetu odvija se pretežno putem društvenih mreža gdje se na neutemeljenim tvrdnjama marginalizovanim grupama, od kojih su najčešće targetirani Romi, pripisuje negativnost utemeljena na stereotipima i predrasudama“, Za UDAR navodi Damir Radenković, direktor Omladinskog centra „Vermont“.
Svima su nam dobro poznati klipovi i „smiješne“ slike koje prikazuju Rome kao neobrazovane, nepismene, prljave barbare današnjeg „modernog društva“. Iako izgleda bezazlen, ovakav način širenja negativnih informacija predstavlja ogroman problem kada se govori o etiketiranju jedne društvene skupine. Romi na internetu prikazani su u negativnom svjetlu od strane raznih portala i sajtova kojima Romi služe samo kao jedan od alata da zarade „klikove“ i „lajkove“. Upravo ovi sadržaji društvo „truju“ stereotipima i predrasudama, a mrziteljima svih vrsta pružaju zadovoljstvo, jer je njihova meta prikazana kao „zlo“ i „štetočina“.
Posljedice ovakvih i sličnih komentara na psihu žrtve ostavljaju ogromne posljedice. Emocije koje se pojavljuju su najčešće stid, ljutnja, strah, neugodnost.
Psiholog brčanskog Dnevnog Centra, Dobrila Vuković navodi da govor mržnje izaziva emocionalni stres i može ostaviti trajne posljedice na duševno zdravlje.
„Svako od nas je drugačiji, ali to ne znači da zbog tih razloga neko vrijedi više, a neko manje. Žrtve, u ovom slučaju ispoljavaju negativne emocije koje se ogledaju u nemiru, stresu, osjećaju narušenog samopouzdanja, ugleda i slično“, dodala je Vuković.
Pravni okvir
Stručnjaci u polju zaštite ljudskih, prava navode kako bi postojeći zakonski okvir koji se tiče govora mržnje i pozivanja na mržnju trebao da tretira i govor mržnje na internetu, jer se internet treba posmatrati kao sredstvo za izvršenje krivičnog djela.
„Ono što jeste problematično jeste da sudski sistem, samim time ni policija, nisu educirane o ovom problemu, nije moderniziran način na koji se prati ovaj vid krivičnog djela. Nažalst, ovaj vid krivičnog djela i dalje se smatra elektronskim kriminalom, iako on nema veze sa time, nego se radi o novom načinu izvršavanja krivičnog djela u djelu ugrožavanja sigurnosti“, kaže Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra.
Potrebno jasno definisanje
Nažalost, konkretnih pomaka u sprečavanju širenja mržnje, kada se govori o zakonskom okviru nema. Neophodno je isti unaprijediti i educirati nadležne organe vlasti o tome kako spriječiti i procesuirati slučajeve koji se tiču nasilja na internetu i govora mržnje.
Preporuka koja dolazi od strane Fondacije CURE, jeste da kazna za počinioce nasilja na internetu treba da bude jasno definisana i provediva u svakom trenutku. S druge strane, važno je da i mediji više pišu i izvještavaju kako o svim marginalizovanim grupama, tako i o mladima i djeci kako bi se od najmlađih ka starijim, gradila kolektivna svijest o etičkim načelima i vrijednosti.
(portal-udar.net)
