Različita istraživanja u zadnje dvije godine pokazuju da se građani BiH najviše informišu putem interneta, čak i više od televizije koja je godinama bila dominantan medijski kanal.
Početkom 2019. godine, ovi procenti su još izraženiji. Posebno kada su u pitanju specijalističke javnosti koje su po prirodi posla svakodnevni medijski konzumenti. Po istraživanju web portala UDAR iz jnuara ove godine, na uzorku 200 NVO aktivista, 94,5 posto je onih koji se najviše informišu putem interneta. Na drugom mjestu je televizija sa 3 posto, a preostala 2,5 posto su novine i radio.
No, posebno indikativno istraživanje je iz 2017. godine koje su provele Medijske inicijative iz Sarajeva na uzorku 1024 mlade osobe starosti od 16 do 27 godina. Preko 70 posto mladih je reklo da se najviše informišu putem interneta. Od toga 35 posto preko informativnih, stručnih i zabavnih sajtova na internetu, a 37 posto najviše se informiše putem društvenih mreža. Ovo, sa stanovišta novinarske profesije, je šokantan podatak, iako očekivan na osnovu dosadašnjih trendova, jer društvene mreže predstavljaju neformalni, deprofesionalizovani vid komunikacije u kojoj ne postoje pravila tradicionalne novinarske vjerodostojnosti, samim tim i odgovornosti. Na trećem mjestu po informativnom korištenju je televizija (21 posto) dok su radio i novine sa 3 odnosno 4 posto na samom dnu. Afiniteti mladih pokazuju totalni poraz tradicionalnih medija.
Takođe, i istraživanje Centra za građansku suradnju iz Livna iz 2018. godine na uzorku 560 građana je potvrdililo da se građani najviše informišu putem interneta 56,6 posto, televizije 42,8 posto te društvenih mreža 37,3 posto.