Romski
“DIKH HE NA BISTER” (Vidi i ne zaboravi) jedan je od najznačajnijih događaja kojim se obilježava Međunarodni dan sjećanja na genocide and Romima u Drugom svjetskom ratu. I ove godine, 2. avgusta, u Krakowu se okupilo oko 500 mladih ljudi, uglavnom Roma, iz svih dijelova Evrope.
Svi oni, imali su priliku da možda po prvi put slušaju historijske činjenice koje su izostavljene iz obrazovnog sistema njihovih zemalja, a koje se tiču stradanja Roma tokom Drugog svjetskog rata.
U Drugom svjetskom ratu, predpostavlja se da je život izgubilo oko pola miliona Roma i Sinta.
U spomen ovim žrtvama događaj “DIKH HE NA BISTER” (Vidi i ne zaboravi) već tradicionalno 8 godina okuplja mlade kako bi 2. augusta odali počast žrtvama koje su izgubile život u takozvanom “Ciganskom logoru”. Sve veća prisutnost anticiganizma, rasizma i diskriminacije nad Romima u posljednje vrijeme, po mišljenju organizatora ovog događaja, usko je povezana sa genocidom nad Romima.
Emran Elmazi, jedan od glavnih organizatora komemoracije, htio je da ukaže da 2. august ne treba biti važan dan samo za Rome, nego za cijelo društvo.
–Nije važno da se samo Romi i Sinti sjećaju onoga što se desilo na ovaj dan, nego cijelo društvo. Naša demokratija zavisi od toga kako se mi sami nosimo sa činjenicama iz prošlosti. Doputovali smo u Auschwitz sa 500 mladih ljudi ove godine. Mladi Romi i Sinti su čitali imena onih koji su ubijeni. Mi želimo da se sjećamo onoga što se desilo, ali isto tako da skrenemo pažnju na izazove s kojima se naše društvo trenutno suočava – rekao je Elmazi.
Jačanje desničarskih partija u Evropi, diskriminacija i anticiganizam dovode do toga da se historija vezana za Rome negira.
–Historija se negira. Nacističke partije svakim danom sve više jačaju. Izjave koje su prije bile nezamislive, danas postaju društvena stvarnost. Nacistička ideologija jača i u ostalim evropskim državama, dok su nacionalne manjine ponovo marginalizovane. Uzmimo za primjer Nadira Dedića koji je preživio koncentracioni logor Jasenovac u Hrvatskoj i prisustvovao memorijalnom danu sjećanja na romske žrtve Holokausta. Godinama je bio beskućnik, dok nije našao sklonište u Crvenom Krstu u Zagrebu. Ostavljen je na margini društva nakon svega – rekao je Elmazi.
Emran je dodao da mladi koji učestvuju na DIKH HE NA BISTER događaju nisu tu da bi učili samo o historiji Roma. Glavni cilj ovog događaja je da se radi na poboljšanju stanja u romskim zajednicama, suzbijanju anticiganizma i diskriminacije.
Srđan Amet, edukator iz Makedonije tvrdi da oni koji znaju svoju historiju, imaju pozitivniji pogled na budućnost.
–Historija Roma je uveliko ignorisana. Mladi Romi treba da shvate koja je važnost historije, ako žele da se bore za svoj narod. Naravno da će narod koji zna svoju historiju imati pozitivniji pogled na budućnost, jer znaju šta im je potrebno da povrate dostojanstvo. Najvažnije je da radimo na ojačanju onih koji su bili žrtve masovnih kršenja ljudskih prava . Oni treba da postanu pokretači borbe da se osiguraju ljudska prava i dostojanstvo za sve – rekao je Amet.
Raymond Gurême (94), jedan od ljudi koje su preživjeli holocaust, dva puta je pobjegao iz logora u Francuskoj i nakon krađe kamiona sa hranom, prebačen je u radni kamp u Njemačkoj, gdje je još jednom uspio da pobjegne.
–Kao dijete sam radio u cirkusu, bio sam akrobata. To mi je kasnije pomoglo kada sam skidao lisice sa ruku. Bježao sam da bih mogao da svojoj porodici donesem hranu i da se borim za njih. Kada su me prebacili u Njemačku, mislio sam da neću moći da pobjegnem, ali još jednom sam uspio da se vratim u Francusku i pružim otpor nacističkom režimu. Nikada nisam gubio nadu, nisam htio da budem na koljenima, uvijek sam htio da stojim uspravno i pružam otpor – rekao je Raymond.
Dodao je da bi volio da živi bar još 50 godina kako bi pomogao mladima da se organizuju i bore onako kako njegova generacija nije znala.
Raymond je na kraju poručio mladima da moraju da se ujedine i bore za prava svog naroda.
–Moja poruka vama je jednostavna: Borite se! Ja sam ovdje jer sam se borio. Molim vas, nastavite moju borbu – poručio je on.
(portal-udar.net)
