Istraživanje u Srbiji: Pandemija najviše materijalno pogodila Rome, samohrane roditelje, neformalno zaposlene…

390
Foto: Ilustracija

Pandemija je u Srbiji najviše materijalno pogodila neformalno zaposlene, Rome, mlade, samohrane roditelje i starije, pokazalo je istraživanje “COVID kriza i siromaštvo: Praćenje siromaštva u Srbiji 2021”.

Istraživanje su predstavile organizacije SeConS grupe za razvojnu inicijativu, Fond za otvoreno društvo i Evropska mreža protiv siromaštva.

Marija Babović iz SeConS grupe za razvojnu inicijativu istakla je da je na tržištu rada zbog uticaja pandemije došlo do povlačnja jednog dijela radne snage u neaktivne, gdje su u nešto većoj mjeri bili muškarci.

– Oni koji su ostali bez posla nisu ni tražili zaposlenje u tom periodu – objasnila je ona i dodala da su podaci iz drugog kvartala ove godine pokazali da je bilo promjena na trižištu rada u pozitivnom smislu, ali da ti pozitivni trendovi nisu jednako raspoređeni.

– Ono što je sigurno je da nismo dostigli nivo zaposlenosti iz 2019. godine – navela je Babović, ukazujući da su neformalno nezaposleni daleko lošije prošli od nekih drugih grupa.

Oni su se, kako je istakla, suočili sa neizvjesnošću, jer su radili u sektorima koji su najviše pogođeni krizom, poput ugostiteljstva, poljoprivrede i ličnih usluga, a imali su teškoća i u obezbjeđivanju zdravstvene zaštite, ali ne zbog koronavirusa, već zbog drugih problema, poput osiguranja.

– Finansijsku situaciju su ocijenili kao veoma tešku. Ocijenili su da je jednokratna novčana pomoć bila korisna, ali nedovoljna. Anksioznost i neizvjesnost su naveli kada je riječ o mentalnom zdravlju – rekla je Babović.

Druga grupa koja je obuhvaćena istraživanjem je romska populacija, kod koje se pokazalo da nisu ni imali dovoljan pristup pomoći koju je imalo opšte stanovništvo.

– Pandemija je pokazala da su aspekti socijalne nejednakosti povećani. Izvori prihoda su im bili ugroženi, Romkinje su jedna od najisključenijih grupa sa tržišta rada. Kao veliki problem su istakli proces obrazovanja, odnosno pristup internetu i digitalnom obrazovanju – istakla je Babović, dodajući da su strah opisali kao glavni kada je riječ o mentalnom zdravlju.

Što se tiče mladih, frustraciju su opisali kao najčešće osjećanje koje su imali tokom pandemije.

– Opisali su kao uznemirenost to što su bili ograničeni da u punoj mjeri učestvuju u životu. Veliki problem je kod njih bilo obrazovanje, odnosno što nisu imali pristup internetu – navela je Babović.

Naglasila je da su samohrani roditelji kao najveći problem istakli nemogućnost da usklade inače vrlo teško uskladive obaveze na poslu i brigu o porodici.

Dodala je da su samohrane majke bile u nepovoljnijem položaju, jer su žene generalno bile na prvoj liniji pandemije, pošto ugavnom rade u zdravstvu, obrazovanju, trgovinama…

Kada je riječ o starijim osobama, Babović je istakla da je istraživanje pokazalo da nisu imali pristup adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti, da su bili izolovani, izloženi povećanom stanju usamljenosti, konfuziji koja je vakcina dobra za njih…

– To je sve rezultiralo velikim gubitkom kvaliteta života – navela je Babović.

Prema njenim riječima, istraživanja u Evropi pokazuju da je siromaštvo kod žena izraženije nego kod muškaraca, što je slučaj i u Srbiji.

Miodrag Milosavljević, v.d. izvršnog direktora Fonda za otvoreno društvo, govorio je o tome da je ova fondacija prethodnih godina radila na promociji obrazovanja, unapređenju zdravstvene zaštite, zapošljavanju, ravnomjernom regionalnom razvoju, pitanjima romske populacije…

Naveo je da je Fond za otvoreno društvo od 2020. uspostavio program ekonomske i socijalne pravde, koji se, između ostalog, bavi položajem Roma i ženama u ruralnim oblastima.

Milosavljević je naglasio da su kategorije ljudi koje su bile ranjive i prije pandemije, postale još ranjivije u toku krize, misleći tu i na umjetnike i novinare, prenio je danas.rs.