Istraživanje u Srbiji: Žene žrtve nasilja ne vjeruju institucijama, Romkinje naročito ugrožene

504
Foto: Ilustracija

Žene žrtve nasilja se često ostavljaju da čekaju na ispitivanje u policiji ili u centrima za socijalni rad, čekaju u hodnicima zajedno s počiniocima nasilja, a često im nadležni organi ne vjeruju, pogotovo kada su u pitanju pripadnice romske populacije, pokazalo je istraživanje Multietničke feminističke mreže Vojvodine.

Koordinatorka te mreže Danica Jovanović navela je da žene žrtve nasilja često preživljavaju neadekvatan tretman od strane predstavnika institucija prilikom razgovora.

Istraživanje je obuhvatilo razgovor s 50 žena sa sela, žena s invaliditetom, žena iz manjinskih nacionalnih zajednica, samohranih majki, nepismenih žena, žena bez mjesta prebivališta, žena pripadnica LGBT+ populacije, a odnosilo se na dostupnost usluga socijalne zaštite.

“One jednostavno nemaju kako fizički da dođu iz svojih sela nakon pretrpljenog nasilja, jer 32 posto ovih žena ima prihode do 10.000 dinara mjesečno (oko 85 eura). Komšije se boje da se upliću u porodične svađe i neće da ih prevezu. Znači, imate situaciju da žena ili djevojčica nad kojom je vršeno nasilje, pogotovu ako je romske nacionalnosti, ne može da stigne do policije, doma zdravlja ili centra za socijalni rad”, objasnila je Jovanović.

Dodala je da je postupanje institucija prema ispitanicama posebno problematično jer su samo u 22 posto slučajeva pokrenuti krivični postupci za krivično djelo nasilja u porodici, u 14 posto slučajeva prekršajni postupci, u 28 posto slučajeva nije pokrenut nijedan postupak, a u 30 posto slučajeva izrečene su samo mjere za zaštitu od nasilja u porodici u skladu sa Porodičnim zakonom.

Kako je navela, u 42 posto slučajeva žene od policije nisu dobile informacije o dostupnim drugim uslugama u zajednici, a to je slučaj i sa 18 posto obraćanja centrima za socijalni rad.

„Od ukupno 50 ispitanica, pozitivna iskustva u kontaktu sa institucijama ima samo 18 posto žena, dok njih 48 posto nisu zadovoljne postupanjem policije i centara za socijalni rad”, kazala je Jovanović.

Podaci su prikupljani u najudaljenijim mjesnim zajednicama i selima opština: Novi Bečej (Kumane, Bočar, Miloševo), Bečej (Bačko Petrovo selo, Bačko Gradište), Kovačica (Crepaja, Uzdin, Neuzdin), Zrenjanin (Taraš), Sremska Mitrovica (Kuzmin, Laćarak), Kovin (Mramorak, Pločica, Bavanište), Alibunar (Seleuš), Kikinda (Banatska Topola), Pančevo (Jabuka) i Beograd (Palilula-Borča, Kotež, Krnjača)u Srbiji.

Predstavljanje istraživanja je završnica Mjeseca ženskog romskog aktivizma, koji je trajao od 8. marta do 8. aprila, Svjetskog dana Roma i Romkinja.

Program istraživanja je podržala Norveška ambasada i UN Women.