Romski
Misija Romskog edukacijsko – kulturnog centra koji je osnovao Savez Roma u RH „Kali Sara“ je educiranje svih starosnih skupina Roma, očuvanje romske kulturne baštine i promoviranje suvremenog romskog kulturnog izričaja uz razvijanje vlastite medijske promocije. To znači sustavni rad s romskom djecom, mladima i odraslima kroz edukativne programe kojima će razvijati vlastite vještine što će im omogućiti lakšu prilagodbu obrazovnom sustavu i tržištu rada. Kulturnim sadržajima poticat će se stvaralaštvo, a organiziranjem umjetničkih radionica, javnih koncerata, predstava, izložbi i promocija uz različite medijske aktivnosti osigurat će se kontinuirano razvijanje talenata, informiranje i upoznavanje šire javnosti s tradicijskom i modernom kulturom Roma u Hrvatskoj i Europi. O ovim i drugim društvenim, kulturnim i medijskim temama razgovaramo sa Ivonom Beus Richembergh, koordinatoricom Romskog edukacijsko-kulturnog centra u Zagrebu „Kali Sara“.
Početkom godine otvoren je Romski edukacijsko-kulturni centar čija ste sada koordinatorica. Što je otvaranje ove institucije značilo za romsku zajednicu u Hrvatskoj ali i što je ova institucija uopće donijela i da li je i kako obogatila i kulturnu scenu u Hrvatskoj?
Otvaranje Romskog edukacijsko-kulturnog centra logičan je nastavak aktivnosti Saveza Roma u RH „KALI SARA“ koji u posljednjih 15 godina u fokusu svojih aktivnosti ističe obrazovanje, očuvanje i afirmiranje romskog jezika kao prvog elementa kulturnog identiteta, njegovanje „kulture sjećanja“, te isticanje romskog stvaralaštva u povijesti i danas. Slijedeći ove pravce djelovanja pristupilo se kreiranju multifunkcionalnog prostora i sadržaja s ciljem da primjenom moderne tehnologije ostvarimo najučinkovitiju realizaciju edukativnih i kulturnih programa i projekata. Otvaranje ovakvog centra je otvaranje dodatnog prostora za rad sa svim ljudima koje žele znati i naučiti, vidjeti i osjetiti, progovoriti i stvarati, afirmirati i promovirati romsko stvaralaštvo nekada i sada.
Redom svi pripadnici romske nacionalne manjine koji su u proteklih nekoliko mjeseci ušli u ovaj prostor, a riječ je o nekoliko stotina osoba svih generacija, osjetili su zadovoljstvo i ponos. I nanovo se vraćaju sa svakim novim sadržajem i to ne samo kao publika, nego i kao donositelji novih ideja i sadržaja.
I samo mjesto ima svoju „priču“, naime adaptiran je prostor bivše tiskare velike izdavačke kuće. Već samim ovim činom, Zagreb je kao grad dobio novo i vrijedno mjesto kulturnih događanja.
PROGRAMI ZA SVE DOBNE SKUPINE
Koji su ključni programski ciljevi vaše institucije i na kojim projektima trenutno radite ?
Misija Romskog edukacijsko – kulturnog centra (REKC) je educiranje svih starosnih skupina Roma, očuvanje romske kulturne baštine i promoviranje suvremenog romskog kulturnog izričaja uz razvijanje vlastite medijske promocije. To znači sustavni rad s romskom djecom, mladima i odraslima kroz edukativne programe kojima će razvijati vlastite vještine što će im omogućiti lakšu prilagodbu obrazovnom sustavu i tržištu rada. Kulturnim sadržajima poticat će se stvaralaštvo, a organiziranjem umjetničkih radionica, javnih koncerata, predstava, izložbi i promocija uz različite medijske aktivnosti osigurat će se kontinuirano razvijanje talenata, informiranje i upoznavanje šire javnosti s tradicijskom i modernom kulturom Roma u Hrvatskoj i Europi.
Ciljevi Romskog edukativno-kulturnog centra su poticanje i osnaživanje interesa romske djece, mladih i odraslih Roma za kontinuiranim učenjem i usavršavanjem, promoviranje romske kulturne baštine i razvijanje suvremenog romskog stvaralaštva uz kreiranje sustava vlastite medijske promocije i suradnje s ostalim medijima. Osiguravanjem suradnje i pomoći ustanova i tijela lokalne samouprave, državne i europske vlasti, te ostalih zainteresiranih partnera, kao i privlačenjem pozornosti za sudjelovanjem šire javnosti u radu i aktivnostima REKC-a postići će se prijeko potrebna afirmacija i prepoznavanje romske nacionalne manjine kao dijela hrvatskog pluralističkog društva.
PROMJENA PARADIGME
Od otvaranja krajem siječnja postavljene su dvije izložbe Tragovima romske kulture- zaslužni među nama koja nas upoznaje s velikim romskim umjetnicima, znanstvenicima, sportašima i političarima koji su zadužili svjetsko društvo, te izložba mlade romske umjetnice Talite Jašarevski pod nazivom Emocije. Obje ove izložbe imaju svoju posebnost jer prvom upoznajemo javnost sa znanim i neznanim romskim velikanima, a drugom izložbom je po prvi put prikazan autorski rad romske umjetnice iz Hrvatske. U planu je treća, povijesno-dokumentarna izložba pod nazivom „In Memoriam… Osobna svjedočanstva Roma i ne-Roma“ koja će široj publici približiti ne samo stradanje Roma u NDH, već dati osvrt na ovu tragediju iz sasvim drugog kuta, bazirajući se na osobnim pričama i svjedočanstvima žrtava i svjedoka ovog razdoblja. Tijekom Drugog svjetskog rata od strane ustaškog režima pogubljeno je 90 % ukupne populacije Roma. Ovaj tzv. „zaboravljeni holokaust“ uporno ističemo i povijesno obrađujemo te svake godine 2. kolovoza obilježavamo Dan sjećanja na romske žrtve genocida – Samudaripen u Memorijalnom centru Uštica kraj Jasenovca kojeg je izgradio Savez Roma u RH „KALI SARA“.
Odmah nakon otvaranja REKC-a, u suradnji s nakladničkom kućom V.B.Z. promoviran je roman Slike u dimu velikog romsko-mađarskog pisca Menyherta Lakatosa.
Povodom Međunarodnog dana žena organizirana je tribina pod nazivom „Položaj Romkinja u suvremenom hrvatskom društvu“, a u svibnju smo po prvi put obilježili Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj tribinom „Romi – jedinstveni i inspirativni“.
U suradnji s Centrom tolerancije kroz njihov projekt „Razumijem (te), čujem (te)“ u sklopu kojeg je predstavljen i roman Jasminke Domaš Kadišl i nebeski putnici organizirana je tribina ”Doprinos Židova hrvatskoj kulturi i prilog Roma kulturi u Hrvatskoj“ kojom smo još jednom otvorili vrata upoznavanja nedovoljno poznatih kultura koje žive oko nas.
Početkom srpnja za mlade Rome održat će se seminar na temu komunikacijskih vještina, javnog nastupa i pregovaranja kao prvog od sljedećih edukativnih sadržaja u kojima će se razvijati tzv. „meke“ vještine neophodne za osnaživanje i uspješnije javno, pa i privatno djelovanje.
Romski radio „KALI SARA HRVATSKA“ od otvaranja REKC-a emitira svoj program 24 sata dnevno, a planiramo da krajem ljeta dobije svoj puni opseg stvaranjem programskog sadržaja informativnih, kulturnih i zabavnih emisija na hrvatskom i romskom jeziku. Uz dugogodišnji časopis i portal Phralipen koji su kvalitetom svojih članaka i istraživačkih tekstova postavili visoko ljestvicu glasila nacionalnih manjina, te s planom osnivanja televizijske stanice, zaokružit će se ideja o osnivanju romskog informativnog centra sa zadaćom oblikovanja vlastite medijske produkcije. S tim u vezi naša je namjera educiranje mladih romskih novinara i reportera koji će autentično i stručno biti u prilici graditi i razvijati informativni medij i usavršiti vlastite vještine.
Što ti projekti potencijalno donose romskoj zajednici ? Kakav je interes unutar romske zajednice za vaše aktivnosti ?
Kao i svaka druga inovacija treba vremena i puno rada kako bismo privukli publiku i korisnike. Već sada bilježimo više stotina posjetitelja, kako grupno tako i pojedinačno. Pravilnim odabirom tema i sadržaja te kontinuiranom komunikacijom s romskom zajednicom sigurno će rasti interes. Ovakvi projekti imaju ambiciju promjene paradigme i to traži upornost i strpljivost.
OTVARANJE PREMA ŠIROJ ZAJEDNICI
Iako je od otvaranja prošlo relativno kratko vrijeme, možete li sažeti neka iskustva i ocijene dosadašnjeg rada ?
U šali ili zbilji, kako želite, često kažem kako je moja želja da ljudi dođu znatiželjni, a izađu zadovoljni. Redom su svi posjetitelji i suradnici iskazali zadovoljstvo programima i dolaze na sljedeći događaj. Često osjetimo, čujemo i vidimo pozitivno iznenađenje, a posebno je to vidljivo kod posjeta grupa djece i mladih koji nam svojim iskrenim reakcijama i željom da sudjeluju u radu i stvaranju novih programa pokazuju da mislimo i radimo dobro.
Nedavno ste u okviru obilježavanja „Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj“ imali tribinu „Romi – jedinstveni i inspirativni„ kroz koju se pokazala bogata umjetnička i kulturna baština Roma (mnogima potpuno nepoznata). Kako kulturna i umjetnička baština Roma može pomoći u slamanju teških predrasuda o Romima. Kako tu baštinu približiti široj javnosti ?
Na žalost, o Romima i njihovim identitetskim odrednicama – njihovoj kulturi, tradiciji i jeziku zna se malo i uglavnom krivo, uz mnogo predrasuda i podcjenjivanja. REKC smo od početka shvatili kao važan komunikacijski alat u posredovanju romske kulture i umjetnosti prema općoj zajednici. Smatramo da će prihvaćanje u društvu, a time i integriranje pripadnika romske nacionalne manjine biti lakše ako šira zajednica nešto doista zna o njima i ako poznaje njihove vrijednosti. Svjesni izazova uporno ćemo, umijećem sitnih koraka, promovirati romsko stvaralaštvo, prisjećati se velikih umjetnika i otkrivati nove talente. Romi često nisu autorizirali svoju umjetnost, a još manje svoje doprinose, a na nama danas je da to neznanje i neprepoznavanje rasvijetlimo i pojasnimo.
Ovo je za nas nepresušna tema, već za nekoliko mjeseci ponudit ćemo programe u kojima ćemo nastaviti upoznavati zainteresiranu javnost s ogromnim korpusom romske kulturne baštine.
Nedavno smo na poziv učenica gostovali u jednoj osnovnoj školi i održali predavanje „Povijest i kultura Roma“, u kino dvorani pred nekoliko desetina učenika koji su s pažnjom otkrivali nove činjenice o svojim sugrađanima i susjedima. Njihova znatiželja, pozitivnost i želja za saznavanjem novih detalja o romskoj kulturi i običajima nas je jako razveselila i u takvom načinu rada s djecom vidimo jedan od pravaca našeg djelovanja.
VAŽNOST POLITIČKE VOLJE
Koliko i kako ovakve institucije mogu doprinijeti i prevladavanju svojevrsnog jaza koji stoji iza činjenice da postoje značajni kulturološko-umjetničke projekti unutar romske zajednice ili povezane s njom – Centar, knjižnica, kazališne predstave…, i s druge strane izrazitu egzistencijalnu, obrazovnu i svaku drugu marginalizaciju pa i diskriminaciju romske zajednice odnosno njenih pripadnika?
Stotinama godina se pripadnicima romskog naroda zatiralo svako ljudsko pravo, a da o kulturnom identitetu i ne govorimo. Ključan trenutak se dogodio 1971. Svjetskim kongresom Roma kada su predstavnici cjelokupne romske svjetske zajednice odlučili postaviti temelje političkog identiteta svog naroda odlukama o službenom jeziku, zastavi i himni. Tada su prvi put progovorili o strahovitim zločinima koji su kulminirali pokušajem istrebljenja Roma u Drugom svjetskom ratu. Od tada stotine romskih organizacija diljem Europe velikim trudom otvaraju pitanja, istražuju povijest, standardiziraju jezik, stvaraju književna, likovna, glazbena i kazališna djela i promoviraju svoje romstvo odnosno Romanipe. Bore se s postojećim, još uvijek prisutnim, predrasudama i marginalizacijom koje su u nekim sredinama čak i izuzetno jake. Veliku ulogu ima, „politička volja“ i uistinu, države koje su uvidjele problem marginalizacije romskog naroda i žele ga riješiti, bilježe bolje rezultate i tamo Romi bolje i lakše ostvaruju svoja zagarantirana prava. Republika Hrvatska je jedna od takvih država koja se vrlo jasno postavila kao partner i servis za poticanje i omogućavanje potpunog uključivanja romske nacionalne manjine u hrvatsko pluralističko društvo. Za uspješnost ovog velikog i dugotrajnog procesa su važne snažne romske organizacije i svakako, romski politički lideri koji mogu programski, sadržajno, ali i proceduralno, detektirati problem i tražiti, odnosno, ponuditi rješenje. U našoj zemlji Savez Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ snažno, neustrašivo i neumorno otvara pitanja i nudi rješenja, a zastupnik u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi jedan je od romskih političkih lidera koji svojom fokusiranošću i upornošću mijenja uvjete i pomiče granice te time osigurava aktualnost i pažnju potrebne za rješavanje svih otvorenih pitanja i problema romske nacionalne manjine. Nikako ne smijemo previdjeti i važnost funkcioniranja lokalne samouprave koja mora iskreno i dobronamjerno osigurati svim svojim građanima jednake uvjete za život.
Problema je još uvijek puno i sigurno neće biti riješeni u neko dogledno vrijeme, ali pogledamo li unazad samo desetak godina možemo vidjeti dobre pomake.
NOVI CENTRI
Imate li u planu „decentralizaciju” vaših aktivnosti. Mogu li se i edukacijsko-kulturni centri osnivati i drugim mjestima veće koncentracije romske populacije i što im oni mogu donijeti?
Od samih početaka jedan od kriterija za predlaganje naših sadržaja je njihova „mobilnost“ odnosno mogućnost da se relativno lako i brzo realiziraju na terenu uz minimalne uvjete. Svaka izložba, seminar ili koncert može se organizirati u bilo kojoj sredini koja pokaže interes. Romski edukacijsko-kulturni centar nisu zidovi i stolice, njega čine ljudi i sadržaji stoga nije nikakva prepreka da se dođe onima koji pokažu želju za takva događanja.
Otvaranje ovakvog ili sličnog centra u mjestima veće koncentracije romskog stanovništva predmet je promišljanja i proaktivnosti samog stanovništva i lokalne zajednice.
Pripremate li ili već možda i imate određenu međunarodnu i regionalnu suradnju na određenim projektima važnim za romsku zajednicu ?
Većina programa Centra „KALI SARA“ podrazumijeva međunarodnu i regionalnu suradnju, a tome svjedoče i brojni gosti, točnije rečeno prijatelji i suradnici iz mnogih europskih zemalja. To je standard rada SRRH „KALI SARA“ i REKC ide u tom pravcu. Prostor i sadržaje su obišle i upoznale razne strane delegacije i grupe koje su nas posjetile u proteklih nekoliko mjeseci, a s nekima se već dogovaraju zajednički projekti i suradnje. Upravo je u tijeku organizacija posjete predstavnika SRRH „KALI SARA“ i članova uredništva Romskog radija „KALI SARA“ dugovječnim i uspješnim romskim redakcijama Radiotelevizije Vojvodina i Radija Beograd u cilju stvaranja suradnje i uzajamne podrške afirmaciji romskog jezika, kulture, običaja, ali i autoriziranja informacija. Dovoljno dugo su o Romima pisali i pričali samo drugi.
