IZBORI 2020: Romkinje nisu imale ravnopravan pristup medijima ni predstavljanju tokom kampanje

U Bosni i Hercegovini su nedavno održani Lokalni izbori. Građani su birali lokalnu vlast u 142 lokalne zajednice – 120 opština i 22 grada, na ukupno 5.800 biračkih mjesta. Birani su načelnici i gradonačelnici općina i gradova, članovi općinskih i gradskih vijeća, kao i članovi Skupštine Brčko distrikta.

Ovogodišnji lokalni izbori su se održali u uslovima pandemije COVID-a 19, zbog čega je Centralna izborna komisija BiH insistirala na poštivanju propisanih epidemioloških mjera, pa je možda i zbog drugačiji uslova samog procesa glasanja izlaznost u BiH bila manja.

Jedini grad u kojem se nisu održali izbori je Mostar, čiji će stanovnici na izbore izaći 20. decembra, prvi put nakon 2008. godine.

Ove izbore i samu predizbornu kampanju ćemo pamtiti kao vrlo turbulentne, jer su se mnogi predizborni skupovi održavali u vremenu pogoršane epidemiološke situacije. S druge strane, sam izborni dan su bilježila brojna kršenja izbornog procesa što je potvrdila Koalicija Pod Lupom. Oni su zabilježili ukupno 196 kritičnih situacija.

To su teža kršenja izbornih pravila, teži propuste u radu biračkih odbora, rečeno je na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Činjenica koja je interesantna za predstavnike nacionalnim manjina, posebno za predstavnike romske nacionalne manjine, jeste da je na Lokalnim Izborima 2020. godine kandidovano blizu 70 Roma i Romkinja.

ROMKINJE U NERAVNOPRAVNOM POLOŽAJU

Detaljnom analizom koju je uradila Asocijacija mladih Roma “AKSIOM”, ustanovljeno da se na listama našlo 20 Romkinja i 47 Roma, što nije bio slučaj na ranije održanim izborima. Bez obzira na ovaj veliki broj kandidata i kandidatkinja, samo šest Roma je uspjelo ostvariti dobre rezultate i ući u općinska vijeća kao vijećnik.

Ono što posebno zabrinjava je da niti jedna Romkinja nije izabrana, iako je na prethodnim izborima bilo izabranih vijećnica.

Aktivistkinja i borkinja za ženska prava, Jadranka Miličević, komentarisala je protekle izbore kao jako grube i prljave, te da se Covid kriza koristila kako je kome odgovaralo po pitanju predizbornih kampanja.

–Ja imam informacije da su kandidatkinje bile vrijeđane, ponižavane kao žene unutar svojih političkih partija. A ako ćemo poseban osvrt na Romkinje, mislim da nije bio pravi način, niti su njima političke partije izašle u susret da rade na njihovoj promociji kao kandidatkinj i kao osoba koje su bitne lokalnoj zajednice. Ali pošto ja volim govoriti o Romkinjama, o ženama kandidatkinjama, mislim da uopšte nisu imale ravnopravan pristup ni medijima ni predstavljanju tokom predizbornih kampanja – rekla je Miličević.

Ona kaže i da se došlo do podataka da političke partije nisu uložile u njihovu promociju, da nije rađen predizborni materijal jednako za muškarce i žene i samim tim su ostale kompletno nevidljive.

–Iskreno žao mi je, ali nismo imali ni očekivanja. Gospodin Suad Arnautović (CIK) i ove godine je na početku kampanje par puta javno rekao da predstavnice nacionalnih manjina treba upravo da budu nominovane ispred nacionalnih manjina. Ja koliko znam, malo ih je koje su tu prednost iskoristili i zato se ne trebamo čuditi što je situacija nakon izbora ovakva, a to je da nismo dobili niti jednu Romkinju niti u jednom tijelu. Moj je apel i poziv da ne odustaju od nominiranja kada budu birani Savjeti mjesnih zajednica. Možda je to dobar način da prvo naprave iskorak pa ćemo vidjeti za dalje – dodala je Miličević.

KANDIDATKINJE, NEZADOVOLJNE

Romska zajednica je prepoznala važnost izlaska na izbore i može se reći da je to rezultat dugogodišnjeg rada na osvješčivanju o važnosti izbora.

Zemina Vehabović, bila je kandaidatkinja NBL stranke u Kaknju. Ona je izrazila svoje nezadovoljstvo rezultatima izbora.

–Nisam zadovoljna izlaskom romske zajednice zato što su svoj glas dali za jedan paket. To nije vrijedno. Ja nisam ništa nudila, ponudila sam im svoj rad kako bi pomogla zajednici – rekla je kratko Zemina.

Većina romskih kandidata je na izborima bila na listama stranaka, dok je nešto manji broj išao preko liste za nacionalne manjine.

Naša sagovorica je rekla da  ne smatra propustom što se nije kandidovala na listi za nacionalne manjine.

–Nezadovoljna sam jer niti jedna Romkinja nije izabrana u Ze-Do Kantonu, iako su bile na listama stranaka. Nismo išle preko liste nacionalnih manjina i ne smatram to greškom. Malo Roma je prošlo i nadam se da će drugi put biti bolje. Mi sada trebamo raditi da do slijedećih izbora što više Romkinja osnažimo da se kandiduju na izborima – poručila je Zemina Vehabović.

Slično razmišljanje je iznjela i Indira Bajramović koja se kadidovala ispred SBB stranke u Tuzli pod redni  brojem 9.

–Većina Roma i Romkinja je bila na listama političkih partija razmišljajući da će im to donijeti bolje rezultate. Međutim, pokazalo se da se posebno žene nisu dobro kotirale na listama. Možda je jedan od razloga da je ove godine bilo dosta novih stranaka i da su se glasovi rasuli – rekla je Bajramović.

Također, Indira je dala prijedlog kako bi se na narednim izborima prevazišli propusti ovih izbora.

–Možda ne bi bilo loše da se u narednom periodu bolje organizujemo da izaberemo jednog kandidata iz jedne zajednice, ali da tog jednog kandidata podrže svi – dodala je Indira.

Ona je naglaslila da je ipak pozitivno da su se Romi i Romkinje ove godine ohrabrili i kandidovali u većem broju nego prethodnih godina, da  su pokazali da su tu, da su građani ove države i da mogu participrati na lokalnom nivou u gradskim vijećima ili odborima.

PORUKA ZA NAREDNE IZBORE

Generalno, izlaznost u BiH je bila mala, nešto više od 50 procenata. Što se same romske zajednice tiče, može se reći da se odazvala u velikom broju.

Generalni zaključak svih sagovornica je da je propust Romkinja bio da za vrijeme izbora nisu bile vidljivije za vrijeme kampanje. Bavile smo se svakodnevnim aktivnostima, odnosno kako pomoći romskoj zajednici.

Indira je posebno naglaslila da su se Romkinje vodile time da će zajednica sama prepoznati njihova zalaganja tako da nisu nikome govorile da treba glasati za njih, nadajući se da će ljudi sami donjeti odluku o tome ko će ih zastupati u naredne 4 godine.

Na kraju, Indira je uputila poruku svim građanima i građankama, posebnom Romima, da se ne može živjeti sa 30 maraka 4 godine i da njihov glas vrijedi puno više. Romska zajednica je sigurno izašla u velikom broju. Romi i Romkinkje su pokazali da žele promjene. Međutim, nepobitna činjenica da je od 70 kandidata i kandidatkinja, prošlo samo 6 i bez ijedne žene, govori nešto drugo.

(portal-udar.net)