Romski
Evropska komisija objavila je izvještaj o provođenju strategija integracije Roma za 2019. godinu. Izvještaj se primarno fokusira na zemlje članice EU, ali po prvi put sadrži i dio o državama Zapadnog Balkana, između ostalog i o Bosni i Hercegovini.
Ovaj izvještaj sažima najvažnije trendove u okviru četiri područja politike EU iz Nacionalne strategije za integraciju Roma – obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. Izvještaj uključuje i borbu protiv diskriminacije i antidžipsizma.
Za sve ove oblasti navode se podaci i za Bosnu i Hercegovinu.
Iz Evropske komisije navode da je izvještaj pisan na osnovu podataka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Kako se navodi u generalnom opisu, kompleksna institucionalna strukura BiH zahtjeva usku koordinaciju nivoa vlasti (države, entiteta, kantona i opština) za implementaciju Strategije roma i akcionih planova.
Evo šta se u dokumentu Evropske komisije navodi za svaku od ključnih oblasti kada je riječ o BiH.
OBRAZOVANJE
Bosna i Hercegovina je u 2018. godini usvojila novi Akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma 2018-2022. Većina obrazovnih mjera iz Revidiranog Akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma 2010-2016. istekla je u 2014.
Od osam planiranih mjera četiri su sprovedene ili djelomično sprovedene, a četiri nisu. Za izvještajnu 2017. godinu identificirana su tri cilja i o njima se izvještavalo:
1) Osigurati da romska djeca budu uključena u sistem obaveznog osnovnog obrazovanja, 2) Ohrabriti romsku populaciju da nastavi srednjoškolsko i univerzitetsko obrazovanje i 3) Očuvanje I promocija romskog jezika, kulture i istorije.
Operativni ciljevi realizirani su kroz šest mjera. Četiri su u potpunosti ili kontinuirano implementirane, a dvije nisu. Mjere su dosegle prijavljenih 1.332 korisnika, što je niže nego u 2016. kada je broj korisnika bio 1.966. Nema podataka o ukupnim korisnicima koji ispunjavaju uslove za mjere obrazovanja.
Najvažniji uspjeh
U odnosu na 2011. godinu, 6% više romske mladeži (u dobi od 22 do 25 godina) završilo je srednjoškolsko obrazovanje (15% prema 21%, respektivno). Međutim, kako se stopa mladih neroma povećala sa 84% na 86%, jasno je da mnogo toga treba uraditi.
Najvažniji izazovi
12% romske djece pohađa većinske romske škole u poređenju sa 5% ne-romske djece. To može biti posljedica dizajna školskih okruga, kao i globalne segregirane strukture školskih ponuda prema etničkoj pripadnosti. Bosna i Hercegovina nema službene podatke o broju romske djece upisane u obrazovanje.
Regionalno istraživanje o Romima za 2017. godinu pokazuje da Bosna i Hercegovina ima najnižu stopu upisa u predškolsko obrazovanje u regiji i za romsku (3%) i ne-romsku (2%) djecu.
To ukazuje da školski troškovi mogu podjednako utjecati na Rome i nerome. To predstavlja pad od 50% stope upisa od 2011. godine (6%). Nedostatak predškolskog obrazovanja za 97% romske djece se dodatno odražava u činjenici da Bosna i Hercegovina ima treću najnižu stopu završetka školovanja (42%) u obaveznom obrazovanju za romsku djecu u regiji.
U 2011. godini ova brojka je bila 44%, odnosno ta se stopa završetka nije toliko smanjila kao za upis u predškolsko obrazovanje. Prosjek regije u 2017. godini iznosio je 53%. Ova brojka postaje posebno relevantna kada se uporedi sa stopom završetka školovanja ne-romske djece od 94% u obaveznom obrazovanju.
To predstavlja jaz od 52%. Sličan jaz je evidentiran u srednjoškolskom i tercijarnom obrazovanju, gdje je 21% (86%) i 0% (21%), respektivno, Roma i neroma završilo svoje obrazovanje u 2017. godini.
ZAPOŠLJAVANJE
Za 2017. godinu identificirana su dva cilja: 1) Poboljšanje zapošljavanja i zapošljivosti Roma i 2) Program obrazovanja, dodatne kvalifikacije/promjene kvalifikacije Roma registriranih u zavodima za zapošljavanje. Operativni ciljevi realizirani su kroz osam mjera. Jedan je u potpunosti implementiran, jedan je djelimično implementiran, a šest nije implementirano.
Mjere su dosegle prijavljena 132 korisnika (33 žene). Nema podataka o ukupnim korisnicima koji ispunjavaju uslove za mjere. Budžet za zapošljavanje iz godine u godinu ostaje isti, dok učinak politike i broj zaposlenih Roma i dalje raste (103 osobe su zaposlene u 2016.).
Vlada je pojasnila da je to zbog slabog interesa za sudjelovanje u programima zapošljavanja. Slijedom toga, sredstva iz prethodnih godina koriste se kasnije nego što je planirano, što je dovelo do povećanja zaposlenosti u narednim godinama. MHRR i Odbor za Rome prepoznali su da trenutni pristup u zapošljavanju ne daje rezultate, i u procesu su definisanja novog pristupa u zapošljavanju Roma.
Najvažniji uspjeh
Stopa neformalne zaposlenosti Roma u Bosni i Hercegovini smanjena je sa 80% u 2011. godini na 61% u 2017. To odgovara regionalnom prosjeku. Međutim, to i dalje predstavlja jaz u usporedbi sa neromima kojih je 47% u 2017. godini.
Najvažniji izazov
Stanje na tržištu rada u Bosni i Hercegovini za Rome je najnesigurnije u regiji. Registrovana stopa učešća radne snage iznosila je 25% za Rome (regionalna: 31,17%), u poređenju sa 40% za nerome (regionalna: 42%).
Samo 11% romske populacije ima zaposlenost u poređenju s 29% neromske populacije. Regionalna stopa zaposlenosti iznosi 16,8% za Rome, a za nerome 32,7%. U skladu s tim, stopa registriranih nezaposlenih Roma u 2017. godini bila je 56% u poređenju sa regionalnom cifrom od 44,7% za Rome i 23,17% za nerome.
To predstavlja stagnirajući razvoj od 2011. godine, pri čemu je odgovarajuća stopa nezaposlenosti Roma bila također 56%, dok je u 2011. zaposleno 7% više Roma na tržištu rada (18%).
Kada je u pitanju romska mladež, brojke su jednako ozbiljne. Čak 82% mladih, što je najviša stopa u regiji, nije u zaposlenju, obrazovanju ili obuci (NEET). Odgovarajuća stopa ne-Roma je 43%.
Niske stope završetka obrazovanja i odgovarajuće visoke stope napuštanja obrazovanja romske djece upisane u obavezno obrazovanje ozbiljan su izazov. To značajno smanjuje njihova očekivanja za bolji život, mogućnost za stjecanje ljudskog kapitala i proizvodnih sredstava, kao i slabi njihovu upotrebu i povrat redstava.
ZDRAVSTVO
U 2017. godini identificirana su četiri cilja: 1) Romski zdravstveni posrednici, 2) Osiguravanje pristupa zdravstvenoj zaštiti putem osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine, 3) Preventivna zdravstvena zaštita i 4) Zdravstveno obrazovanje i informiranje.
Operativni ciljevi realizirani su kroz devet mjera. Pet je u potpunosti ili kontinuirano implementirano, dvije su djelimično implementirane, a dvije nisu provedene. Mjere su dosegle prijavljenih 2.376 korisnika (1.569 žena). Nema podataka o ukupnim korisnicima koji ispunjavaju uslove za mjere.
Najvažniji uspjeh
U odnosu na 2011. godinu, pristup zdravstvenom osiguranju neznatno je poboljšan do 2017. (pokrivenost je porasla sa 70% na 73%). Poboljšana pokrivenost je uslijed toga smanjila stopu nezadovoljene potrebe za medicinskom skrbi s 39% na 33% i povećala korištenje preventivnih zdravstvenih usluga sa 46% na 49%.
Romske Organizacije civilnog društva održale su radionice o općem zdravlju, zaraznim bolestima i bolestima ovisnosti. Romkinjama su pruženi preventivni pregledi s ciljem prevencije raka dojki i maternice. Planirane aktivnosti, kao što su edukacija o općem zdravlju, reproduktivnom zdravlju, načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu itd., djelimično su provedene.
Najvažniji izazov
Iako Bosna i Hercegovina ima sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja, pokrivenost je ograničena na nekoliko određenih tipova korisnika, a u nekim slučajevima zdravstvene ustanove zbog ograničenih sredstava nisu u mogućnosti povećati broj korisnika.
U 2017. to je isključilo 27% Roma iz pristupa sistemu, što je rezultiralo visokim troškovima za zdravstvene usluge ili nemogućnošću pokrivanja retroaktivnog povrata plaćenih troškova zdravstvenog osiguranja.
Samo 6% neroma suočilo se s istim problemima. Regionalni prosjek pokrivenosti zdravstvenog osiguranja bio je 62,7% za Rome i 73,5% za ne-Rome. To je u korelaciji sa registrovanih 33% nezadovoljenih potreba Roma za medicinskom skrbi (15% za nerome), te sa drugom najnižom upotrebom preventivnih zdravstvenih usluga u 2017. godini od 49% za Rome u poređenju sa čak 66% za nerome.
Dodatni izazov za Bosnu i Hercegovinu jeste taj što aktivnosti uključivanja Roma, koje vlasti žele provesti, ne mogu biti implementirane na svim nivoima vlasti niti u cijeloj zemlji, osim ako entiteti ne odluče osigurati svojim građanima ista prava i mogućnosti. Romske Organizacije civilnog društva žele da budu bolje uključene u procese savjetovanja.
STANOVANJE
Za 2017. godinu identificirana su tri cilja: 1) Legalizacija stambenih jedinica u neformalnim romskim naseljima, 2) Izgradnja stambenih jedinica za Rome (individualne i/ili kolektivne) i 3) Poboljšanje uslova stanovanja u romskim stambenim jedinicama.
Operativni ciljevi realizirani su kroz osam mjera. Tri su bile potpuno ili kontinuirano implementirane, a šest nisu. Mjere su dosegle prijavljenih 1.850 korisnika (980 žena). Nema podataka o ukupnim korisnicima koji ispunjavaju uslove za mjere.
Najvažniji uspjeh
Bosna i Hercegovina već je neko vrijeme vrlo aktivna kada je u pitanju osiguranje smještaja za Rome.
Do 2018. godine, Romima je dodijeljeno više od 1.000 stambenih jedinica. Nadalje, infrastrukturni projekti za poboljšanje životnih uslova u romskim naseljima i obnova stanova u vlasništvu Roma provedeni su u 2017.
Iako Bosna i Hercegovina bilježi vrlo dobre rezultate kada je u pitanju stambeno zbrinjavanje, veliki dio sredstava dolazi od EU i drugih međunarodnih donatora.
Najvažniji izazov
Procjenjuje se da je za zadovoljavanje trenutnih potreba potrebno najmanje +2.500 stambenih jedinica. Dok je MHRR aktivan u provođenju stambene politike, on nema mandat ni ljudski kapacitet za nadzor stambenih projekata. To dovodi do velikih kašnjenja u provedbi i rizika od krivičnih djela, poput neprovođenja, zasnovanog na strukturalnom antidžipsizmu.
Tokom procesa provedbe, krajnji korisnici se ne mogu preusmjeriti u druge korisničke sisteme, što ih de facto ostavlja beskućnicima dok im se konačno ne osigura smještaj. Od 2011. godine, 7% više Roma ima pristup električnoj energiji (83% do 90%) u odnosu na 98% neroma. 87% Roma ima pristup vodi, dok 96% neroma ima pristup vodi. 2% manje Roma ima priključak na postrojenja za otpad (sa 70% na 68%) u odnosu na 80% (sa 90%) ne-Roma.
Ovaj pad ukazao bi na opšti trend u društvu u pogledu smanjenog pristupa infrastrukturi za odlaganje otpada. 6% manje Roma nema pristup skupljanju otpada (sa 25% na 19%) u poređenju sa 7% neroma (sa 26%) koji nemaju pristup skupljanju otpada.
Najveći jaz zabilježen između Roma i neroma tiče se pretrpanosti: 65% (sa 74% u 2011.) Roma ima pristup 0,7 (na 0,6) soba po članu domaćinstva, u odnosu na 21% (sa 30%) neroma koji imaju pristup 1,3 (sa 1,1) soba po članu domaćinstva.
NAJVAŽNIJE PREPORUKE
Entitetski akcioni planovi za obrazovne potrebe Roma moraju biti usvojeni kako bi se omogućilo da Okvirni akcioni plan bude operativan i da se poboljša pristup obrazovanju.
Potrebno je implementirati globalne ciljeve UN-a, naročito u oblastima ravnopravnosti spolova, smanjenja nejednakosti te jačanja institucija, te integrirati romsko pitanje u sve relevantne politike i akcione planove.
Na kraju, neophodna je borba protiv antidžipsizma, što je glavna pretpostavka poboljšanja položaja i inkluzije Roma. To mora biti prepoznato i definirano u Bosni i Hercegovini na svim nivoima vlasti.
(portal-udar.net)
