Romski
Evropska komisija objavila je izvještaj o provođenju strategija integracije Roma za 2019. godinu. Izvještaj se primarno fokusira na zemlje članice EU, ali po prvi put sadrži i dio o državama Zapadnog Balkana.
Ovaj izvještaj sažima najvažnije trendove u okviru četiri područja politike EU iz Nacionalne strategije za integraciju Roma – obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. Izvještaj uključuje i borbu protiv diskriminacije i antidžipsizma.
Izvori podataka su izvještaji Nacionalnih kontakt tačaka za Rome (NRCP), izvještaji civilnog društva iz prilot projekta Evropskog parlamenta Romski građanski monitor, te podaci Agencije EU za osnovna prava (FRA).
Zaključci iz izvještaja navedeni su prema oblastima.
Generalno gledajući, iako se poduzimaju brojne mjere, diskriminacija Roma i dalje je veoma prisutna u svim oblastima.
Mali broj Roma pohađa visoko obrazovanje, Romi uglavnom imaju problem da steknu iskustvo i nađu prvi posao, a veliki broj njih nema zdravstveno osiguranje niti kvalitetnu njegu.
Kada je riječ o stanovanju, Romi su i dalje izloženi takozvanoj prostornoj segregaciji, odnosno odvajanju od ostalih građana.
Obrazovanje
Kako se navodi, većina država članica EU provodi mjere protiv ranog napuštanja škole. Obraća se pažnja na potrebe učenika u kooperaciji s njihovim porodicama te se povećava pristup i kvalitet ranom obrazovanju i brizi.
Romi se također ohrabruju da nastave školovanje a poduzimaju se i mjere protiv segregacije te se uvode inkluzivne metode učenja.
U prosjeku 86 posto Romske djece pohađa osnovno i niže srednje obazovanje, a 30 posto više srednje obzazovanje.
No, samo 2 posto Roma pohađa visokoškolske obrazovne ustanove, prema podacima iz 2016. koji su navedeni u ovom izvještaju.
Naročito u zemljama EU sa visokim procentom romskih đaka, potreban je sistematičan, kompleksan i dugoročan pristup borbi protiv segregacije, koja je i dalje veliki problem.
Ključni dio je osigurati rani pristup kvalitetnom obrazovanju i brizi u integriranim prostorijama, kako bi se Romska djeca pripremila za saradnju, i kako bi se uklonile predrasude između romske i ne-romske djece i roditelja, čime bi se spriječila kasnija segregacija u višim stepenima obazovanja.
Potrebno je vremenom zatvarati romske škole i romsku djecu raspoređivati u ostale škole sa ne-romskom djecom.
Zaposlenje
Što se tiče zaposlenja, dvije najveće grupe mjera koje provode zemlje EU su uklanjanje barijera sa tržišta rada i personalizovana pomoć za one koji traže posao.
Jedan broj zemalja i dalje ulaže u stručno usavršavanje, cjeloživnoto učenje i razvoj vještina, kao i u samozapošljavanje i poduzetništvo.
Rastuća stopa mladih Roma koji nisu u obrazovnom sistemu i ne rade sigurno bi zahtijevala još više napora u podršci za sticanje prvog radnog iskustva.
Osim toga, trebalo bi osigurati da javni biroi za zapošljavanje pružaju efektivnu šansu Romima koji traže posao.
U ovom pogledu postoje tri najveća izazova: nedovoljan kapacitet strukutra koje provode ove procese, diskriminacija protiv Roma te stavovi i povjerenje samih Roma u ovaj proces.
Ono što se u izvještaju preporučuje jeste da se obrati pažnja na uspješnu tranziciju iz obzazovnog sitema u otvoreno tržište rada (dakle upravo problem prvog zaposlenja i radnog iskustva).
Također je potrebna borba protiv diskiminacije Roma od strane poslodavaca. Neophodno je, također, osigurati usklađenost između potreba tržišta i obrazovnog sistema.
Naglašava se da je potrebno ovaj problem rješavati kroz kontakte s poslodavcima i samim Romima unutar postojećih strukutra, a ne kreiranjem posebnih strukura za zapošljavanje isključivo Roma.
Posebni, stručni treninzi i praksa u kompanijama posebno su važni zbog Roma koji nisu u obrazovnom sistemu. Preporučuje se razvoj IT vještina i znanja stranih jezika.
Zdravlje
Dvije glavne mjere koje provode države EU su uklanjanje barijera u zdravstvenoj zaštiti kao i promocija svjesnosti o važnosti zdravlja.
Ostale mjere uključuju ciljanu vakcinaciju i pristup specijaliziranim zdravstvenim sistemima.
U ovoj oblasti također postoje brojni problemi, među kojima su nedostatak komunikacije izumeđu državnih i lokalnih nivoa, niska samosvijest o zdravstvenim pitanjima, niska stopa pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem među Romima…
Postoji i zabrinost zbog niske stope vakcinacije među Romima, što se u neki zemljama povezuje i sa višom stopom preranih smrti.
I ovdje se ukazuje na važnost da se zdravstveni problemi Roma dugoročno rješavaju kroz glavni zdravstveni sistem, a ne kroz specijalne servise za Rome odnosno paralelne strukture.
Antidiskriminacijske mjere među medicinskim osobljem trebale bi biti jedan od prioriteta.
Stanovanje
Mjere koje provode države EU uglavnom se odnose na osiguranje pristupa javnim uslugama i komunalijama (čistoj vodi, struji, plinu…), kao i osiguranje infrastrukure za stanovanje. Također se, prema izvještaju, pomaže desegregacija te se promoviše nediskriminatorski pristup socijalnom stanovanju.
Najveći napredak ostvaren je u pristupu socijalnom stanovanju, a napredak je vidljiv i u uklanjaju siromašnih naselja i prostorne segregacije. Bolji je i pristup infrastukturi i komunalnim servisima, radi se i na legalizaciji objekata.
No, prostorna segreagacija nije iskorijenjena i ona i dalje predstavlja glavni problem. Osim toga, problem su i nedovoljan pristup Roma privatnom stanovanju.
Promocija prostorne desegregacije zahtijeva ciljani, koordinirani i participativni proces: uključivanje romskih korisnika u osmišljavanje i provedbu zajedničkih i pojedinačnih mogućnosti stanovanja; kombiniranje infrastrukturnih i ljudskih ulaganja; podizanje svijesti o smanjenju etničkih tenzija i prevladavanju otpora većinskog stanovništva.
Osim toga, dalje se mora raditi na razvoju poboljšanja uvjeta stanovanja Roma, prevenciji prisilnih deložacija Roma, te osiguranju dovoljnog i prikladnog prostora za zaustavljanje Roma koji nemaju stalno mjesto prebivališta.
Borba protiv diskriminacije i antidžipsizma
Mjere antidiskriminacije kojima države EU najviše poduzimaju uključuju borbu protiv antidžipsizma podizanjem svijesti o prednostima inkluzije Roma; podizanje svijesti o raznolikosti i borba protiv anti-romske retorike i govora mržnje.
Veliki broj Roma u EU imao je iskustvo diskrimnacije. Iskustvo diskriminacije kod traženja posla imalo je 43 posto Roma, a isti procenat je zabilježen i kod pokušaja kupovine ili unajmljivanja kuće.
Pri ulasku u hotel, restoran ili klub takvo iskustvo je imalo 21 posto Roma, 19 posto je diskriminaciju doživjelo na radnom mjestu, a 17 posto u prodavnici. Iz kontakta sa javnom administracijom takvo iskustvo nosi 16 posto Roma, a 12 posto je diskriminaciju doživjelo tokom procesa obrazovanja.
Iskustvo s aktivnostima uključivanja Roma pokazuje da dugoročne promjene u bilo kojem od područja politike zahtijevaju rješavanje antidžipsizma i diskriminacije Roma i izgradnju povjerenja između romske i ne-romske zajednice.
Da bi se uspjelo u aktivnosti inkluzije Roma, sva područja politike moraju biti povezana zajedničkim vrijednostima i uključivati podizanje svijesti u široj javnosti.
Za borbu protiv stereotipa, govora mržnje i zločina iz mržnje, potrebno je izgraditi pozitivne narative o Romima u društvu i jačati romski identitet, kroz posebne ciljane mjere za borbu protiv antidžipsizma, te promovirati romsku historiju (uključujući holokaust).
Potrebno je izgraditi pozitivnu sliku o Romima kod donosioca odluka i u široj javnosti.
Zapadni Balkan
Zapadni Balkan je podigao svoje ambicije izvan očekivanja i mandata i podržao iste ciljeve inkluzije Roma i metode rada kao države članice EU.
Čvrsta i održiva poboljšanja integracije Roma nužna su za napredak ovih zemalja ka EU.
Integracija Roma prvi put je uključena kao cjeloviti element u pregovorima koji su u toku u procesu pristupanja, unutar poglavlja 23 „Pravosuđe i temeljna prava“.
Rezultati ankete za 2017. godinu o društveno-ekonomskoj situaciji Roma na Zapadnom Balkanu omogućili su da se prepoznaju novi izazovi, kao što je pojačana podrška uspješnoj reintegraciji povratnika u regiju, te da se uspostave čvrste osnove za definiranje zahtjeva buduće romske politike.
Po prvi put se i u ovom izvještaju Evropske kompsije navode podaci za zemlje regiona Zapadnog Balkana, i to pojedinačno za svaku državu, uključujući BiH. (Dio koji se tiče BiH Udar će objaviti u posebnom tekstu).
(portal-udar.net)
