Izvještaj Evropske komisije: Romi se suočavaju s više oblika diskriminacije, nejednakost pri zapošljavanju, u zdravstvu…

432

Evropska komisija objavila je Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, u okviru razmatranja cjelokupne situacije evropskih integracija na Zapadnom Balkanu. Radi se o izvještaju u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku.

Paket se odnosi na šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija), kao i Tursku.

Izvještaj koji se tiče BiH, ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u poređenju sa ostalim zemljama regiona.

Kada su u pitanju temeljna prava, u Izvještaju se između ostalog spominje i da je sloboda okupljanja i dalje ograničena u Republici Srpskoj, gdje su aktivisti pokreta ‘Pravda za Davida’ bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju.

Naglašava se da Ustav BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka.

„Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu učinkovito ostvarivati ​​svoja politička prava. Podijeljeno obrazovanje mora prestati kako bi se osigurala nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevladavanjem prakse ‘dvije škole pod jednim krovom’. Rodno zasnovano nasilje, zlostavljanje zatvorenika i zaštita manjina, uključujući Rome, su također zabrinjavajuća pitanja. Zemlja mora razviti sveobuhvatni strateški okvir o ljudskim pravima i zaštiti manjina, i o tranzicijskoj pravdi“, navodi se u Izvještaju.

Dalje stoji da bi u narednoj godini Bosna i Hercegovina posebno trebala:

  • Provesti sudske presude kako bi se stalo na kraj podijeljenom obrazovanju;
  • Zakonom odrediti ombudsmana za ljudska prava kao preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja;
  • Osigurati puno poštivanje, zaštitu i promociju slobode okupljanja i izražavanja, i suzdržati se od daljnjih radnji koje negativno utječu na ostvarivanje ovih prava.

Zabrinutost zbog iskorištavanje djece i prosjačenja

Što se tiče prava djeteta, Bosna i Hercegovina još uvijek mora razviti i usvojiti novi akcijski plan o zaštiti djece. U 2020. ombudsman je zaprimio 185 žalbu kad su u pitanju dječja prava (198. u 2019., 216 u 2018.). Oko 1623 djece je bez roditeljske skrbi u zemlji (podaci za 2019.).

„Prelazak na skrb u zajednici napreduje polako. Mjere su potrebne kako bi se spriječilo razdvajanje porodica i osiguralo udomiteljstvo i alternativna rješenja, kao i podrška djeci koja napuštaju ustanove za njegu u dobi od 18 godina. Iskorištavanje djece i dječje prosjačenje i dalje izazivaju zabrinutost. Samo mali broj slučajeva nasilja nad djecom se prijavljuje. Nisu sva djeca obuhvaćena obaveznim zdravstvenim osiguranjem, a marginalizirane grupe poput Roma suočavaju se s više oblika diskriminacije“, ističe se u Izvještaju.

Dalje se navodi da vlasti moraju prikupiti precizne i dosljedne podatke o stopama siromaštva djece i nasilju nad svom djecom.

Poštivanje i zaštita manjina i kulturnih prava

Učešće pripadnika nacionalnih manjina u političkom i javnom životu i dalje je nisko. Nije postignut napredak u usvajanju strategije za nacionalne manjine na nivou cijele zemlje; entitet Republika Srpska usvojio je strategiju 2020-2024 u oktobru 2020. Brčko Distrikt usvojio je zakon o pravima nacionalnih manjina u oktobru 2020.; vijeće nacionalnih manjina tek se treba uspostaviti, navodi se.

„Ombudsman je 2020. zaprimio tri žalbe koje se tiču prava manjina (u poređenju sa sedam u 2019. i četiri u 2018.) i izdalo jednu preporuku. Romi (procjenjuje se na oko 58.000) su najugroženija i najranjivija manjina. Predrasude i antidžipsizam i dalje ometaju njihovu društvenu uključenost. Posebno se žene Romkinje suočavaju s više oblika diskriminacije. Akcijski planovi za provedbu strategije za Rome iz 2005. godine zahtijevaju odgovarajuće finansiranje sa svih nivoa vlasti i stalno praćenje, uključujući praćenje od strane Savjetodavnog odbora za Rome. Vlada bi trebala usvojiti sveobuhvatni akcijski plan za Rome, koji obuhvata stanovanje, zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, i međusektorska pitanja. Legalizacija neformalnih naselja je u toku, ali je neujednačena“, stoji u Izvještaju.

Također se ističe da je diskriminacija pri zapošljavanju raširena, s vrlo visokim stopama nezaposlenosti. Stope upisa u obrazovanje su porasle, ali, kako se navodi, broj djece koja napuštaju školu i dalje je vrlo velik.

„Iako razredi ili škole nisu odvojeni, nema nastave na romskom jeziku i o romskom jeziku, a svijest o romskoj kulturi među ostatkom stanovništva vrlo je ograničena“, naglašeno je.

Prepreke i u zdravstvu

Oko dvije trećine Roma ima pristup zdravstvenoj zaštiti; djeca izvan obrazovanja i stariji Romi se suočavaju s najvećim preprekama. Proces registracije građana je dobro napredovao. Nije bilo koraka poduzetih kako bi se uklonile preostale administrativne prepreke, uključujući uslove boravka za registraciju rođenja i za pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, te za priznavanje dokumenata za djecu rođenu u inostranstvu. Vlasti su tokom pandemije djelovale kako bi podržale one najranjivije, međutim grantovi dodijeljeni za pomoć socijalnoj uključenosti Roma su smanjeni za pola.

„Što se tiče nejednakosti u zdravstvu, ključni izazov s kojim se zdravstveni sistem suočava jeste poboljšanje pristupačnosti za sve građane, iako je na snazi zakonodavstvo koje propisuje jednak pristup zdravstvu. Osiguravanje kvalitetne i pristupačne javne zdravstvene zaštite za sve građane, uključujući marginalizirane grupe, jedan je od ključnih reformskih prioriteta Bosne i Hercegovine. Romi imaju pristup zdravstvenim uslugama samo ako su prijavljeni pri zapošljavanju ili obrazovanju. Zbog toga mnogi Romi nemaju zdravstveno osiguranje. Tokom stanja prirodne nesreće, svi nivoi vlasti donijeli su mjere o privremenoj zdravstvenoj zaštiti za sve, s obzirom na COVID“ navodi se.

U izvještaju piše i da tržište rada i socijalne politike nije bilo uspješno kad je u pitanju rješavanje specifičnih potreba ugrožene populacije, uključujući Rome.

Najniža stopa upisa u predškolsko obrazovanje u Evropi

Zbog demografskih promjena, broj učenika upisanih na svim nivoima obrazovanja je postepeno opadajući. Stopa upisa u rano obrazovanje i skrb ostaje vrlo niska, ali s pozitivnim trendom od oko 12%.

„Što se tiče predškolskog uzrasta od 3-6 godina, Bosna i Hercegovina ima najnižu stopu upisa u Evropi sa 25%, što uključuje samo 3% za romsku djecu. Pristup osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini je zadovoljavajući, 97,6% djece ide u osnovnu školu, a 84,6% pohađa srednje obrazovanje. Ali upis romske djece u osnovne i srednje škole i dalje je vrlo nizak, a čini samo 35%. 69% pohađa osnovno, a 23% srednje obrazovanje. Situacija se pogoršala zbog pandemije koronavirusa i nedostatka mogućnosti praćenja online nastave. Obrazovanje djece s posebnim potrebama i dalje predstavlja izazov, naročito u smislu osiguranja potrebne infrastrukture, prevoza, školskih asistenata za pomoć i djeci i učiteljima“, piše u Izvještaju Evropske komisije.