JASNA PORUKA: Romima ne treba samo humanitarna pomoć, moraju biti dio političkih odluka

Politička participacija kao prioritet mnogo je jasnija ljudima, kazao je Jovanović. Međutim, kako je istakao, ako je palitička participacija mjesto u parlamentu, Romi imaju dosta pozicija, uključujući Rome u Evropskom parlamentu, 3 predstavnika u španskom parlamentu, više od 40 Roma gradonačelnika u Slovačkoj, više od 30 Roma gradonačelnika u Mađarskoj, Romi su gradonačelnici i u Rumuniji, izabrani su i u Makedoniji na raznim pozicijama već 20 godina

1618
Foto: Ilustracija

Urednik našeg portala organizovao je početkom proteklog mjeseca live emisiju u kojoj se razgovaralo o krizi izazvanoj pojavom virusa Covid-19. Učesnici emisije bili su predstavnici Kancelarija Romske inicijative, Fondacije za otvoreno društvo, Željko Jovanović, Mensur Haliti i Manuela Demir Kariman, a govorili su o odnosu i utjecaju virusa na romsku zajednicu širom Evrope, te o radu i rezultatima programa Kancelarije Romske inicijative RIO.

Kancelarija Romske inicijative, Fondacije za otvoreno društvo, na početku krize izazvane virusom Covid-19 brzo reagovala je ponudivši strategiju koju je razvijala sa velikim brojem romskih aktivista i aktivistkinja širom Evrope. Strategija je trebala da ponudi rješenja i odgovori na krizu koja je imala potencijal da dodatno zdravstveno, ekonomski i u svakom drugom smislu oslabi ionako nedovoljno razvijenu romsku zajednicu u Evropi.

Direktor programa Romske inicijative u Fondaciji Željko Jovanović govorio je o razlozima i važnosti pokretanja strategije na regionalnom nivou.

Željko Jovanović (Foto: Udar)

Smatra da bez toga da su Romi dio političkih odluka, da učestvuju u odlukama koje države donose u vezi sa situacijom u kojoj se mi nalazimo, Romi ne mogu napredovati, ni kao zajednica ni kao pojedinci.

RIO kao ključni program u Fonadciji za otvoreno društvo radi na tome. Mnogi se bave time ko će da predstavi Rome, ali RIO se bavi pitanjem kako će da ih predstavlja. Imali smo dosta predstavnika međutim obični ljudi koji svakodnevno preživljavaju rasizam i siromaštvo se ne pitaju puno. Naša strategija je fokusirana na to da obični ljudi postavljaju prioritete i da se njihov glas najviše čuje – pojasnio je Jovanović, i dodao da je clj i pomoći ljudima da se zaštite od manipulacija, kupovine glasova, dezinformacija i populizma.

TRI PRAVCA DJELOVANJA

Međutim, problem nastaje dolaskom pandemije korona virusa, gdje se Fondacija susreće sa pitanjem kako raditi na političkom jačanju u takvoj situaciji kada se ljudi plaše ili su neinformisani, izlažu se riziku i traže način da se zaštite.

Mi smo tad odlučili da uradimo nešto što je jako rizično. Odredili smo tri pravca djelovanja. Puno je ljudi počelo da se bavi huanitarnom pomoći i dijeli pakete, a mi se bavimo političkom participacijom. Pa za razliku od ostalih koji dijele pakete pokušali smo da uključimo obične ljude da oni kažu šta im je potrebno. Drugi pravac je bio da idemo agresivno u smislu informativne kampanje, da objasnimo ljudima da je virus stvaran. Borili smo se na drušvenim mrežama sa onima koji su širili dezinformacije da je virus lažan, naročito onim koji su govorili da Romi šire virus jer se ne pridržavaju pravila. Prikupljali smo stalno informacije s terena za krizne štabove o stanju u romskim zajednicama – rekao je Jovanović.

Treći pravac djelovanja, kako kaže, bio je iskoristiti kontakte na nivou Evropske unije i nacionalnh vlada da bi se pokušalo što više pomoći razumijevanju i izvršiti pritisak da se Romi uključe u programe pomoći.

Evropski parlament

Programi pomoći su vezani za direktnu pomoć u urgentnom momentu ili za posljedice Covida, naročito za obrazovanje djece koja su izostala iz škole, kao i za ljude koji su imali biznis i izgubili mogućnost da zarađuju zbog ograničenog kretanja isl. Pokušali smo da artikulišemo te probleme, da se naši ljudi uključe u pomoć koju je država pripremala za oporavak nakon krize. Ova tri pravca rada pratila su se u 12 zemalja – dodao je Jovanović.

Također je naglasio da, iako je kriza pogodila cijeli svijet, Evropa je i dalje najbogatiji i najmirniji kontinent, te da novac i pomoć običnim ljudima stoga ne bi smio predstavljati problem.

Postoji trendencija da se mi vratimo u eru humanitarne pomoći, i da tako rješavamo situaciju Roma. To nije rješenje. To je sigurno potrebno ali time se liječe posljedice. Uzrok je u rasizmu i siromaštvu koje prouzrokuje stanje u državnim institucijama gdje smo mi uvijek zapostavljeni – poručio je.

400 LOKACIJA

Mensur Haliti iz Kancelarije Romske inicijative kazao je da program RIO postoji više od dvije decenije, i da su se u tom periodu donosile najteže odluke o tome šta se treba mijenjati.

Te reforme su nas dovele u relativno bolju i stabilniju poziciju da odgovorimo na krizu izazvanu Covidom u smislu da smo gledali u ljude koji su drugačijeg kredibiliteta, u mreže koje rade zajedno. Istovremeno smo gradili svoj kapacitet u znanju ili pristupu znanju, i značajan društveni i politički kapital sa puno ljudi i institucija koji su prijatelji Roma. Mi smo nekako došli spremniji nego ikada da odgovorimo na krizu uzrokovanu virusom – kazao je Haliti.

Mensur Haliti

Sam dizajn strategije je podrazumijevao mnogo zajedničkog rada sa stotinama aktivista širom Evrope bez kojih srategija ne bi mogla da se razvije. Uloga programa je bila da se razvije zajednička urgencija, obzirom da su neki ljudi prihvatili stanje kao vrlo ozbiljno, a neki nisu.

Aktivisti su počeli analizirati lokacije koje su mogle biti pod najvećim udarom zdravstvene krize, i praviti mapu širom Evrope. Tako su dobili oko 400 lokacija gdje živi oko milion ljudi.

Mogli smo da mapiramo razne faktore; lokaciju, broj ljudi, intenzitet u samoj zajednici, sam pristup zdravstvenim institucijama ili odnos prema Romima, epicentre do romskih zajednica. To nam je pomoglo da na tim lokacijama nađemo 100 koje su najugroženije. To je važno jer, kad imamo populaciju gdje više od 87 posto ljudi živi u strašno teškim uslovima, to je oko 10 miliona ljudi. Da damo svima po 1 euro, to je 10 miliona eura dnevno. A kriza traje 6 mjeseci. Morali smo brzo da shvatimo kako da od 400 lokacija nađemo ljude koji su u još težoj situaciji od ovih koji su u teškoj situaciji. To smo na neki način uspjeli. Uspjeli smo da mapiramo oko 140 lokacija – rekao je Haliti.

Napomenuo je da je Balkan imao jedinstven i dobar pristup strategiji, ali da je loše iskustvo zabilježeno u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj, gdje postoji velika korupcija u državi, veliki osjećaj mržnje prema Romima, i slab kolektivni kapacitet kod Roma.

Tu nismo mogli puno da se približavamo institucijama, nego da aktiviramo jaču samoorganizaciju. Što se tiče Italije i Španije, broj Roma nije značajan na nacionalnom nivou, ali tu smo morali više da koristimo politički kapital koji imamo sa političarima koji su otvoreniji i koji su prjatelji, međutim nismo mogli mnogo da utičemo na same nacionalne odluke, jer je taj prostor potpuno negativan prema Romima – dodao je Haliti.

Zaključio je da je strategija kao okvir bila dovoljno široka, ali da se kontekst od države do države jako razlikovao, te da je sama interakcija među timovima bila vrlo značajna.

KARANTIN I NASILJE U PORODICI

Urednik portala Udar Dalibor Tanić podsjetio je na način na koji su Romi radili prije i za vrijeme krize, na to da su bili zatvoreni u svojim zajednicama, ali je istakao da je kriza imala poseban uticaj na ženski dio romske populacije, na romkinje koje su ionako višestruko diskriminisane.

Manuela Demir-Kariman

Ova kriza je pokazala neku novu dimenziju problema sa kojim se Romkinje suočavaju, a također je povećano i nasilje u porodici – rekao je Tanić.

Psihologinja Manuela Demir Kariman iz Kancelarije za romske inicijative, potvrdila je da je stres izazvan karantinom pojačao konflikte unutar porodica i povećao rizik od nasilja. Kazala je da sam virus nije pravio razliku na osnovu spola ili neke grupe ljudi na globalnom nivou pa su i Romi i ne-Romi bili zaraženi virusom. Ali, kako kaže, pandemija je pokazala nejednakost u našem društvu.

Ako govorimo s ekonomskog aspekta, mnogo je naših majki i žena koje rade kao higijeničarke ili u neformalnoj ekonomiji. Na žalost, veliki dio njih je izgubio posao na nekoliko mjeseci. Također, veliki dio Romkinja koje rade u tekstilnoj industriji bio je izložen riziku, kad su za vrijeme restrikcija odnosno karantina morale da idu na posao i rade u uslovima koji nisu bili bezbjedni. Sa zdravstvenog aspekta, mnoge romkinjekoje su bile trudne nisu mogle ići na redovne kontrole jer su se takvi termini otkazivali, jer je bilo kakav odlazak u bolnice bio rizičan – pojasnila je Demir kariman.

Kad je u pitanju socijalni aspekt, podsjetila je da je i bez Covida žena Romkinja odgovorna za mnogo toga, porodicu, namirnice, kuhanje, starije članove porodice, dok su za vrijeme Covida svi bili u istom prostoru, a djeca pohađala online nastavu. Takoje na majkama bilo i da rade zadaću sa njima.

„Sve je to imalo psihičko socijalni utjecaj, sva ta stresna situacija da se bude u karantinu 24/7 sa svim članovima porodice. Dolazi tada do konflikta, pa je postojao rizik i od nasilja u porodici,“ pojasnila je psihologinja.

KONKRETNI PODACI

Politička participacija kao prioritet mnogo je jasnija ljudima, kazao je Jovanović. Međutim, kako je istakao, ako je palitička participacija mjesto u parlamentu, Romi imaju dosta pozicija, uključujući Rome u Evropskom parlamentu, 3 predstavnika u španskom parlamentu, više od 40 Roma gradonačelnika u Slovačkoj, više od 30 Roma gradonačelnika u Mađarskoj, Romi su gradonačelnici i u Rumuniji, izabrani su i u Makedoniji na raznim pozicijama već 20 godina.

Imamo na lokalnom nivou ljude na raznim pozicijama. Međutim, siromaštvo u kojem se nalaze Romi  traje vijekovima. Govorimo o vijekovima ekonomskog, kulturnog, i obrazovnog razaranja, o zajednici koja je sistematski bila ubijana i ponižavana. Mi ne mozemo riješiti sve u 20 godina. Ali uradile su se male, bitne stvari – dodao je Jovanović.

Foto: Facebook screenshot

Podsjetioje da je jedan od ciljeva bio da ljudi u Evropskoj uniji ne zaborave da su Romi u mnogo težoj poziciji nego svi ostali.

Mi smo vrlo brzo napravili informaciju za najviše predstavnike EU čak i prije nego što su oni počeli da diskutuju o cijelom paketu mjera na nivou EU za izlazak iz krize. To smo uradili brže od ostalih, i spojili smo nekoliko država. Zatim smo organizovali sastanak sa predstavnikom Evropskog parlamenta, ministrom za Evropu njemačke vlade, podpredsjednicom Evropske komisije i drugim predstavnicima, uz milionski auditorij i veliku pažnju, i doprinijeli smo tome da oni imaju relevantnu informaciju i da nas ne smiju zaboraviti. Rezultat toga je bio da kada se na sastanku odlučivalo o tome kako će teći oporavak od krize, upravo je Vera Jourova, potpredsjednica EK, govorila o situaciji u kojoj se naš narod nalazi onako kako smo mi predstavili – kazao je Jovanović.

Naglasio je da, kada je region u pitanju, brzo su došli do visokih političara u Makedoniji i Srbiji. Na sastancima se pomoglo da trgovci uđu u sistem za socijalnu zaštitu i dobiju od 4 do 10 hiljada denara. Također, ljudi koji su bili izbrisani iz agencije za zapošljavanje vraćeni su u registar.

Foto: Ilustracija

Oko 1200 porodica sada ima socijalnu zaštitu. Za oko 700 ljudi riješio se status lica bez dokumenata. U Crnoj Gori, oko 1400 romskih porodica primilo je pomoć od crvenog krsta u najtežem periodu. U Srbiji smo pokrenuli pitanje legalizacije naselja, gdje su 82 kuće legalizovane u ovom teškom momentu – kazao je Jovanović.

Također je ukazao i na radnike u sivoj zoni, poput skupljača sekundarnih sirovina, trgovaca, i naročito muzičara, i naglasio da se mnogo radi na tome da se u svakoj zemlji insistira na tome da se prepoznaju prava radnika u sivoj zoni ekonomije.

Napomenuo je i da su već započeli sa uspostavom  call centara gdje se ljudi mogu javiti i dobiti savjet i informacije o tome kako da dođu do sredstava koje će država Srbija nuditi za preživljavanje u ovom teškom periodu.

VELIKA ULAGANJA

Haliti je dodao da će Fondacija uskoro objaviti podatke koji su generisani iz svih 12 država zajedno ali i svake države pojedinačno.

Naglasio je da je projekat uključio više od 1000 ljudi koji su radili zajedno na oko 140 lokacija kao dio jednog tima sa zajedničkom svrhom i planom. Oko 20 hiljada ljudi učestvovalo je u konferencijskim pulovima i razgovorima o tome kako se odlučuje i kako će se iskoristiti resursi.

Sve ukupno kao RIO uložili smo 94 hiljade i 600 dolara. Utjecaj koji smo napravili kroz samo jedan element strategije, na lokalnom nivou, je da smo uspjeli da utičemo na milion 258 hiljada 296 dolara.  Od ovog iznosa, 749 hiljada je iskorišteno u 6 zemalja kao neposredan rezultat dijaloga koji su vođeni u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Kosovu, Italijii, dok je preostalih oko 480 hiljada iskorišteno u Rumuniji, Mađarskoj, a sa više od 30 hiljada dolara je doprinijela naša zajednica sama. Od preostalih 6 zemalja čekamo rezultate – rekao je Haliti, dodavši da je 22 hiljade 869 porodica imalo benefit od toga što je urađeno, što čini više od 115 hiljada ljudi, od čega je 7700 ljudi ostvarilo dva puta korist zato što su bili posebno ugroženi.

ROMKINJE KAO PRIMJER

Inače, kako je istaknuto, na samom početku pandemije zabilježen je visok stepen samoorganiziranosti, i među dijasporom koja je doprinijela svojim sredstvima, i među Romkinjama pri kupovini namirnica, lijekova za vrijeme karantina, sredstava za higijenu. Samoorganiziranost je bila prisutna i u dijeljenju informacija o prevenciji zaraze.

Žene Romkinje imale su mnogo posla u odnosu na druge. Također, veliki dio aktivista na terenu i vođe timova bile su Romkinje. Imamo veliki potencijal. Mnoge žene mogu poslužiti kao pozitivan primjer mlađim generacijama, poput liderki širom Evrope koje postižu sjajne rezultate i imaju veliki utjecaj – kazala je Demir Kariman.

Kao psihologinja, također se dotakla i načina funkcionisanja ljudskog mozga u nepoznatim situacijama, te razlozima postojanja teorija zavjere. Objasnila je kako mozak koristi odbrambene mehanizme da se zaštiti od stresa, pa bira u šta vjeruje a u šta ne, i traži način na koji će se sačuvati od teške realnosti u kojoj se nalazi.

Mnogi ljudi su odabrali da vjeruju u teorije zavjere, upravo da bi se zaštitili. Stoga, trebalo bi da biramo šta čitamo i kako se informišemo, te da provjerimo činjenice, i razmislimo o tome šta je logično da bude istina a šta laž. Mi imamo i emocionalnu i logičku inteligenciju, međutim ovo je period kada trebamo koristiti logiku koja će nam pomoći pri selekciji informacija – poručila je Demir Kariman.

Organizator emisije Dalibor Tanić na kraju razgovora istakao je da strategija ima prostora da se i dalje razvija, i da su se kroz nju uvezali obični ljudi iz romske zajednice sa čelnim ljudima iz instutucija Evropske unije. Dodao je da je napravljena osnova ali da je još dosta posla ostalo da se uradi.

Mi kroz ovu strategiju imamo utjecaj koji je tek počeo da se razvija na nacionalnom nivou u 12 evropskih zemalja. Nema sumnje da će taj broj polako rasti – zaključio je Tanić.

(portal-udar.net)