Uoči sutrašnjeg bojkota trgovina kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj razgovarali smo sa Josipom Kelemenom koji ističe da nije organizator bojkota trgovina u Hrvatskoj već koordinator, odnosno onaj koji usmjerava potrošački gnjev odnosno potrošačko nezadovoljstvo koje je kulminiralo prije desetak dana. Organizatori su ljudi koji su okupljeni oko potrošačke platforme “Halo inspektore”. O sutrašnjem bojkotu, razlozima i ciljevima bojkota razgovarali smo sa Josipom.
Koji je cilj bojkota trgovina?
Cilj bojkota i u prošli petak i sutrašnjeg jeste ukazati na neodrživo stanje na hrvatskom tržištu i da su potrošači postali svojevrsna lovina, divljač na otvorenom tržištu gdje se potrošač svakodnevno lovi. Cijene su podivljale, nenormalno su porasle i potrošačima to više nije prihvatljivo. Isto tako smo primjetili kao potrošači da mehanizmi države nisu u funkciji, ne funkcioniraju, nisu se aktivirali i nisu zvaničnici poduzeli ono što je propisano zakonom za ono što su imenovani. Nisu poduzeli mjere nadzora tržišta. I u konačnici, inflacija je među najvišim stopama u Evropskoj Uniji. Znači Hrvatska je postala lider po porastu inflacijskog faktora i to je ono što je itekako zabrinulo potrošače i građane bez obzira u kojoj funkciji i kojoj kategoriji građanstva pripadaju. Postalo je teško održivo i nažalost generiralo je sa jednom znakovitom akcijom, mirnom, tihom i kulturnom akcijom bojkota potrošača u Hrvatskoj.
Kakvi su razultati nakon prvog bojkota trgovina u Hrvatskoj i da li je potrebno biti uporan sa bojkotima da bi se desila neka promjena?
Mi smo nakon prvog bojkota u petak, 24. siječnja poslali snažnu poruku tijelima javne vlasti odnosno državi, da moraju pokrenuti mehanizme nadzora tržišta. Poslali smo snažnu podršku svim onim potrošačima kojima je teško, da ako budu složni zajedno s nama koji smo krenuli u taj bojkot, posebice sad u petak, možemo poslati još snažniju poruku da se stvari na tržištu moraju promijeniti. Mora se obustaviti cjenovno divljaštvo, da se zaustavi inflacija i da se potrošač konačno zaštiti na tom tržištu gdje ga svi love. Trgovci su postali kolaterala, oni su krivi jer mi imamo krajnju cijenu, a krajnja cijena je ta koja je generirala nezadovoljstvo potrošača. Krajnja cijena se formira na način da u tome sudjeluju proizvođač, dobavljač, trgovac i država. Oni moraju sjesti, ne da ih mi vodimo i postavimo za sto, moraju sami zajednički sjesti i vidjeti što će napraviti. Gdje je marža, gdje je trošak, gdje je PDV, gdje su troškovi sirovine, uvozni troškovi, troškovi transporta itd. Imamo apsurdnu situaciju gdje u Hrvatskoj imamo jeftinu radnu snagu, imamo kontroliranu cijenu energije koja je među najnižima u Evropi. Imamo radnike koji rade za najniže plaće, imamo puno troškova koji su niži nego u bogatim zemljama EU, a proizvodi su isti koji se prodaju i u Njemačkoj ili u Italiji. U Hrvatskoj su skuplji za 100, 190 pa čak i 200 posto. To je neodrživo i ne da nije fer, nego je bezobrazno. I to su i potrošači rekli. Jednostavno rodio se bunt koji je ukazao: “Morate reagirati jer nama je dosta”.
Upoznati ste sa tim da se sutra organizuje bojkot trgovina i u Bosni i Hercegovini. Kakva je vaša poruka bh. građanima?
Nama je izuzetno drago da su se i potrošači Bosne i Hercegovine osvjestili i da su svjesni svoje moći. Mi smo pokazali prvi u Evropskoj Uniji, pa čak neki kažu i u Evropi, i svijetu, kako potrošači na miran način mogu iskazati svoje nezadovoljstvo a da ne moraju izaći na ulice. Ovo boli državu i ovo boli trgovce. Ovo boli sve subjekte u nadzoru tržišta. Svi su tu krivi od Hrvatske narodne banke do ovih najnižih malih trgovaca. Tako je i u Bosni i Hercegovini, postoji netko ko vodi monetarnu politiku, postoji netko ko vodi nadzor tržišta, bez obzira na vaše specifičnosti, govorimo o entitetima. Vi imate situaciju u kojoj ćete morati aktivirati sve entitetske, sve državne i ostale mehanizme kako bi se pokrenuli u nadzor tržišta. To će vjerovatno biti dugotrajan proces, ali ono što je pozitivno je da su se potrošači u Bosni i Hercegovini prepoznali kao snaga, da su uzeli dobra iskustva nas i nadam se da će uvažiti negativne rezultate koje bi mogli imati. Mi još nemamo negativne rezultate, barem ne sada u ovom trenutku. Ono što bi za kraj poručio je da nam je izuzetno drago zbog Bosne i Hercegovine, ali ističem da se u petak održavaju bojkoti i u Sloveniji, Slovačkoj, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji. Pojavili su se potrošači i iz Bugarske koji su rekli da je i njima puno toga neprihvatljivo. Ono što je isto važno je da su se pokrenuli mehanizmi na razini Evropske Unije koja će raspravljati o tom valu poskupljenja koje je zahvatilo Istočnu Evropu. Na kraju krajeva sve države u okruženju, uključujući i BiH, imaju slične probleme. Nema kvalitetnog nadzora i to je dovelo do toga da danas trgovci rade što hoće i kako hoće i da ih niko ne može upozoriti i reći stanite, nemojte to raditi. Potrošači imaju snagu i vjerujem da će i potrošači iz BiH biti složni i da bez obzira na nacionalnosti, na porijeklo, kategoriju i bogatstvo i siromaštvo, da će poslati snažnu poruku onima koji odlučuju o svima njima da počnu raditi posao za koji su plaćeni.