Kada brak prekine djetinjstvo, posljedice na maloljetnike su cjeloživotne

Posljedice sklapanja maloljetničkog braka su brojne i neke od njih su maloljetničke trudnoće, brzi raskidi vanbračne zajednice, nezaposlenost, napuštanje škole, nasilje u porodici i drugi

2684
Foto: The Fiji Times

Kada osobe stupe u brak, od njih se očekuje da preuzmu obaveze i odgovornosti koje bračni život zahtijeva. Stupanjem u brak maloljetnika, oni takođe preuzimaju važnu životnu ulogu iako su još djeca, te se s tim u vezi postavlja pitanje, da li oni mogu nositi odgovornost koju bračni život nameće i kakva je uloga roditelja u tom procesu?

Broj maloljetničkih brakova u BiH već godinama nije alarmantan, no uvijek treba imati u vidu da pored registrovanih maloljetničkih brakova čiji je broj mali, postoje i oni sklopljeni izvan zakona, u kojima djeca žive u vanbračnoj zajednici.

Kontaktirali smo centre za socijalni rad u Kantonu Sarajevo i Banjaluci i tražili podatak o sklopljenim maloljetničkim brakovima u protekloj godini.

Socijalna radnica u Centru za socijalni rad u Banjaluci, Sanela Trivundža, objasnila nam je proceduru sklapanja maloljetničkog braka.

– Zainteresovano maloljetno lice se obraća nadležnom Osnovnom sudu za izdavanje saglasnosti za sklapanje braka, a nadležni Sud od Centra za socijalni rad traži dostavljanje mišljenja, odnosno kompletnu socio-anamnestičku obadu sa prijedlogom i mišljenjem stručnog tima Centra (socijalni radnik, psiholog, pravnik) da li je u najboljem interesu maloljetnog lica da sklopi bračnu zajednicu – objasnila je Trivundža.

Foto: Bluzz Feed News

Prema njenim riječima, najčešće se dešava da su maloljetna lica koja traže dozvolu za sklapanje braka djevojke, koje su sa svojim punoljetnim partnerom ostale u drugom stanju, odnosno činjenica da je došlo do trudnoće je najčešći razlog obraćanja za sklapanje braka maloljetnog lica.

– U pogledu broja zahtjeva za sklapanje maloljetničkog braka u proteklih deset godina, Centar je zaprimao u prosjeku jedan zahtjev godišnje od strane Suda za dostavljanje prijedloga i mišljenja. To naravno nije odraz stvarnog stanja, jer postoje situacije gdje maloljetno lice zasnuje vanbračnu zajednicu koja ne prolazi kroz naprijed opisanu proceduru, a o broju takvih zajednica ne postoje precizni podaci – naglašava socijalna radnica iz Banjaluke.

V.d. direktor u JU “Kantonalni Centar za socijalni rad” Enes Šabić, dostavio nam je podatak o broju sklopljenih maloljetničkih brakova u periodu od 1. januara do 31. decembra 2018. godine.

Foto: Fokus.ba

– Prema našim evidencijama, samo u tri slučaja, Centar je dao mišljenje koje se odnosi na sklapanje maloljetničkih brakova u 2018. godini – navedeno je u saopštenju Kantonalnog Centra za socijalni rad.

Podrška NVO sektora

Sa misijom da stalno upozorava društvo na patnju djece i da pruži organizovanu pomoć djeci u nevolji, u Tuzli je 1995. godine osnovano Udruženje “Zemlja djece u BiH”. Aktivnosti udruženja se odvijaju kroz psiho-socijalne projekte za djecu i mlade, te edukativne, savjetodavne, kulturno-sportske i druge sadržaje.

Tokom rada, udruženje se susretalo i sa kompleksnim slučajevima sklapanja izvanbračne zajednice maloljetnih lica, koji su nerijetko sadržavali i određene elemente trgovine ljudima.

Foto: Udruženje “Zemlja djece u BiH”

Magistar socijalnog rada iz Udruženja “Zemlje djece u BiH” Adnan Drndić, iznio je podatke o broju sklopljenih maloljetničkih brakova u periodu od 2012-2019. godine.

U tom periodu, evidentirano je 15 slučajeva na području TK. Od pomenutih 15 slučajeva, 3 slučaja su sadržavali elemente trgovine ljudima poput vrbovanja, obmane, novčane transakcije, transporta i prisile i eksploatacije. Riječ je o otkrivenim i procesuiranim slučajevima, a zasigurno da je “tamni broj” ovakvih slučajeva 5 -10 puta veći. Takvi slučajevi ostaju u sjeni i neotkriveni, a veoma je čest alat organizovanih kriminalnih grupa koji putem maloljetničkog braka vrbuju mlade djevojke i uključuju u razne oblike eksploatacije unutar i van naše države – objasnio je Drndić.

Sagledavajući pojavu maloljetničkih brakova, Drndić objašnjava da ne postoji jasan obrazac, niti pravilo kada će neki od maloljetnika stupiti u izvanbračnu zajednicu.

– Evidentirani su slučajevi koji su proizašli iz finansijski stabilnih porodica, porodica svih etničkih pripadnosti i većina takvih slučajeva ostaju neotkriveni. Veći je postotak slučajeva zabilježen unutar socijalno ugroženih porodica, porodica sa poremećenom strukturom, porodica sa narušenim unutrašnjim odnosima, porodica sa socijalno-patološkim oblicima ponašanja i slično – istakao je.

Adnan Drndić (Foto: Privatna arhiva)

– Ukoliko govorimo o nagovoru roditelja na stupanje u izvanbračnu zajednicu, tada već ulazimo u sferu ugovorenih brakova koji zasigurno zahtjevaju pažnju istražnih organa. Međutim, ukoliko maloljetnik insistira da stupi u “maloljetnički brak”, u većini slučajeva je riječ o zaljubljenom licu koje želi po svaku cijenu da bude sa svojim voljenim partnerom, dok je druga opcija da isti/ista želi da pobjegne od teške socio-ekonomske situacije unutar svoje porodice pa “maloljetnički brak” vidi kao jedan vid “spasa” iz svakodnevnice – objasnio je Drndić i dodao da upravo u mišljenju da će biti “spašeni” i imati bolji i kvalitetniji život, organizovane kriminalne grupe vide priliku da dođu do mladih djevojaka i nakon toga obmanjuju njihove roditelje koji su u nepovoljnoj materijalnoj situaciji.

Prevencija sklapanja maloljetničkih brakova

Posljedice sklapanja maloljetničkog braka su brojne i neke od njih su maloljetničke trudnoće, brzi raskidi vanbračne zajednice, nezaposlenost, napuštanje škole, nasilje u porodici i drugi.

Kada djeca rađaju djecu u okolnostima koje nisu prihvatljive za bio-psiho-socijalni razvoj djece, zasigurno ne možemo očekivati stabilan razvoj i odrastanje. Djeca uzrasta do 15 godina nisu niti fizički niti emocionalno sazrela da vode brigu sama o sebi, a kamoli da podižu djecu ili pak kompletnu porodicu. Kao rezultat toga imamo stvaranje genetskog siromaštva, djece sa raznim poremećajima, pogrešnog stava o značaju obrazovanja i u krajnjem slučaju stvaranje neproduktivnih članova društva koji u 90% slučajeva završavaju na teretu države i pune baze socijalnih službi u redovima čekanja na pomoć od strane države – istakao je naš sagovornik, napominjući da je vanbračna zajednica sa maloljetnim licem krivično djelo prema KZ FBiH.

Foto: Irish examiner

Povećana stopa obrazovanja, pristup informacijama, razvoj tehnologije, promjena svijesti građana, uloga nevladinog sektora, neki su od razloga zbog kojih se broj maloljetničkih brakova smanjuje.

Od našeg sagovornika, željeli smo saznati preporuke kroz koje se Udruženje “Zemlja djece u BiH” bori protiv ove pojave, ali i generalno, kako cjelokupno društvo može doprinijeti.

– Prvenstveno aludiramo na obrazovanje, i djece i roditelja kao najsnažniji oblik primarne prevencije. Zatim, jačanje socijalnih službi i lokalnih zajednica koje imaju zadatak da prate stanje unutar rejona koje pokrivaju u skladu sa svojim ovlaštenjima kao vid sekundarne prevencije. Posebno je potrebno raditi na ekonomskom jačanju porodica koje se nalaze u riziku, njihovo osnaživanje, jer ako isključimo moment “hormonalne zaluđenosti” (zaljubljenost) maloljetnika, drugi po redu uzrok je teška socio-ekonomska situacija – istakao je Drndić.

(portal-udar.net)