Kada dječji brak postane trgovina ljudima?

Uprkos međunarodnim konvencijama, domaćim zakonima i naporima brojnih nevladinih organizacija, mnogim djevojkama i dalje se trguje i / ili  su žrtve prisilnih i ranih brakova. Rani dječji brakovi imaju karakteristike trgovine djecom i stoga mogu biti pojavni oblik trgovine djecom

978
Foto: Teen Vogue

Povodom Svjetskog dana djeteta koji se obilježava 20. novembra, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini je  organizovala webinar na temu kada dječji brak postane trgovina ljudima.

Uprkos međunarodnim konvencijama, domaćim zakonima i naporima brojnih nevladinih organizacija, mnogim djevojkama i dalje se trguje i / ili  su žrtve prisilnih i ranih brakova. Rani dječji brakovi imaju karakteristike trgovine djecom i stoga mogu biti pojavni oblik trgovine djecom. Dijete ili rani brakovi i dalje su relativno raširen fenomen u svijetu i ne pojavljuju se samo unutar romskih zajednica.

Prema  izvještaju OSCE-ODIHR-a o aktivizmu, učešću i sigurnosti među omladinom Roma i Sinta navodi se da je „Trgovina ljudima nije ograničeno na seksualno iskorištavanje, a djeca i mladi Romi i Sinti su također često prisiljeni na rad, brak, prosjačenje i džeparenje “i” Romi i Sinti također su u opasnosti od trgovine ljudima, eksploatacije djece i prisilnog rada, rani i dogovoreni brakovi i brojni učinci ovih sigurnosnih rizika na zdravlje, obrazovanje i ljudski razvoj.”

Rani brakovi se često doživljavaju kao tradicija romske manjine, ali su sa druge strane brojne studije pokazale da se rani brakovi javljaju u svim kulturama.

Nije iznenađujuće da mnoge djevojčice koje dolaze iz siromašnih sredina postaju plijenom organiziranih kriminalnih grupa, koje one prisiljavaju na brak, koriste za prisilni kriminal, prosjačenje ili prostituciju – istakla je Jasna Dobričik, šefica Odjela za ljudsku dimenziju u Misiji OSCE-a u BiH.

Kroz  dva panela bilo je govora o tome kada dječji brak postaje trgovina ljudima; koje uloge trebaju igrati relevantni akteri; i koje su najdjelotvornije metode zaštite – kako djece, tako i žrtava seksualnog nasilja i trgovine ljudima – uzimajući u obzir naš domaći, kao i međunarodne sisteme.

Tokom panela prezentovane su prakse u borbi protiv ranih I ugovorenih brakova u regiji.

Fana Delija, direktorica Centra za romske inicijative iz Crne Gore, naglasaila je poteškošće sa kojima se susretala u svom radu u sprečavanju ranih brakova u romskim i egipćanskim zajednicama u Crnoj Gori.

Bile smo napadnute od strane muškaraca iz romskih zajednica. Napadi su bili od od vrijeđanja do fizičkih napada. Kolegici su bacali kamenje na kuću – rekla je Fana tokom prezentacije.

Jako je bitno da se više prostora posveti ovoj izuzetno bitnoj temi koja je prisutna u BiH, ali je istovremeno malo je registriranih i procesuiranih slučajeva.

(portal-udar.net)