Kako funkcioniše pravda za Rome u Evropskoj uniji

Prema istraživanju, stereotipi duboko ukorijenjeni u društvu odražavaju se u praksi policijskih službenika, tužitelja, sudaca, pa čak i ponekad u praksi odvjetnika za pravnu pomoć

1083

Diskriminacija u zakonodavstvu Evrope sve je zastupljenija. Prema rezultatima istraživanja koje je sprovela  Fondacija za otvoreno društvo, u Bugarskoj više od polovine zatvorenika u 2015. godini bili su Romi. U Estoniji i Grčkoj diskriminacija prema nacionalnim manjinama ogledala se u težim kaznama nego prema većinskom stanovništvu, dok  se Romi u Mađarskoj suočavaju sa tri puta većom vjerovatnoćom da će biti zaustavljeni i pretresani od strane policije nego ostali stanovnici.

Ovi uznemiravajući podaci istaknuti u rezultatima istraživanja, pokazali su još jednom da je diskriminacija duboko usađena u institucionalni okvir. Istraživanje je sprovela Justicija, Mreža za reformu kaznenog pravosuđa Europske unije, a vjeruje se da je ovo jedno od prvih istraživanja ove vrste.  Unatoč naporima  EU da osigura da članice primjenjuju zajedničke standarde u svom pravosuđu u pogledu prava prilikom hapšenja, pravu pristupu odvjetniku, ali i pitanju etničke, ili rasne pristranosti, toga nije bilo na dnevnom redu.

Svakako, razočaravajuća je činjenica da na nivou EU ne postoji standardizovan način prikupljanja podataka i praćenje ishoda presuda u kaznenim sustavima, sa posebnim akcentom na etničke i rasne manjine, te strance. Pored toga u većini zemalja obuhvaćenih ovim  istraživanjem uviđeno je kako mehanizam za prikupljanje etničkih i rasnih podataka je izuzetno nerazvijen, a u pojedinim regijama i nepostojeći.

Na primjer, Rumunija, Češka, Italija, Španija, Mađarska, Švedska, Slovenija i Estonija prikupljaju statistike kaznenog pravosuđa koje su razvrstane po nacionalnosti, ali uglavnom na selektivan i nedosljedan način. Samo Velika Britanija sistematski prikuplja podatke o etničkim i rasnim manjinama u različitim područjima društvenog života, uključujući i kazneno pravosuđe.

Unatoč ovim izazovima, iz ove studije proizašla su dva glavna područja zabrinutosti.

Institucionalna pristrasnost

Jedno od glavnih područja zabrinutosti prepoznatih u ovom istraživanju predstavlja institucionalna pristrasnost. Prema istraživanju, stereotipi duboko ukorijenjeni u društvu odražavaju se u praksi policijskih službenika, tužitelja, sudaca, pa čak i ponekad u praksi odvjetnika za pravnu pomoć.

Istraživači su primijetili tu praksu, između ostalog, u Bugarskoj, Španiji i Švedskoj. Na primjer, u Rumuniji, nezavisni stručnjak primijetio je da su dužnosnici suda duboko pristrani prema osobama za koje vjeruju da su Romi. U Španiji je postojanje jasne institucionalne pristranosti paralelno s nerazmjernom zastupljenosti nedržavljana u statistikama stope kriminala, statistika pretraga, ili statistike zatvorske populacije.

Osim toga, među italijanskim i mađarskim policajcima, kao i onima u Rumuniji, koji su tokom intervjua naveli zajedničko uvjerenje da svi Romi imaju kriminalne karakteristike, zabilježena je implicirana pristranost. U Velikoj Britaniji, policija koristi etničke stereotipe kao vidljivu taktiku.

Na primjer, oni tamnije puti imaju  četiri puta veću vjerobvatnost da će ih policija zaustaviti, nego one svjetlije puti.

Ugrožena prava stranaca

Drugo istraživanje jasno je pokazalo da nedržavljani ne uživaju istu razinu zaštite svojih prava nakon što su uhićeni – prvenstveno zbog nedostatka pristupa oba tumača i informacija o njihovim pravima na njihovom jeziku. Situaciju dodatno pogoršava nedostatak učinkovite pravne pomoći u većini od 12 koje su obuhvaćene istraživanjem.  Iako to utiče  na osumnjičene, bez obzira na njihov nacionalni identitet ili nacionalni status, jasnoje da postoji  daleko veći izazov kada su uključene jezične barijere.

Ograničena metodologija korištena u ovoj studiji – koja se uglavnom temelji na pregledu postojećih istraživanja i javno dostupnih statistika dopunjenih intervjuima sa zainteresiranim stranama – nije omogućila da damo sveobuhvatnu sliku postojećih nejednakosti i njihovih izvora.

Konkretan rezultat ove studije jeste izdvajanje područja koja predstavljaju najveći izbor zabrinutosti.  Nakon prepoznavanja ovih ključnih oblasti, vrijeme je da se pronađu načini da se rad sa ovim skupinama građana popravi!

(Preuzeto sa www.opensocietyfoundations.org, Zaza Namoradze & Irmina Pacho)