Romski
Livia Járóka, potpredsjednica Europskog parlamenta i članica ekstremne stranke “Fidesz”, izjavila je nedavno kako EU potkopava vlastiti legitimitet optužujući Mađarsku za diskriminaciju protiv Roma:
“Trebali biste zahvaliti mađarskoj vladi na tome što su oni učinili za romsku zajednicu.”
Izvješće o civilnom monitoringu Roma postalo je dostupno javnosti sa završenim glasanjem Europskog parlamenta za pokretanje postupka iz članka 7. zbog napada Mađarske vlade na medije, manjine i vladavinu zakona.
U parlamentarnoj raspravi prije glasanja, Járóka je tvrdila kako je mađarska vlada dala veliki doprinos okviru EU za nacionalne strategije integracije Roma – “mi smo ga dizajnirali i podržali njegovu implementaciju” – a Jaroka je odbacila prihvatiti bilo kakvu tvrdnju za isključenost Roma kao što je navedeno u izvještaju.
Što se tiče situacije Roma u Mađarskoj, najnoviji izvještaj o monitoringu otkriva da, unatoč zakonima o suzbijanju diskriminacije, u svakodnevnom životu “Romi i dalje pate od diskriminacije na brojnim područjima života, od policijske prakse kroz zapošljavanje i stanovnje kao i školskoj segregaciji i diskriminaciji.”
U izvješću se navodi da napori za borbu protiv diskriminacije “uživaju malo javne potpore”, a čini se da postoji povećana tendencija da se osobe koje “pate” od diskriminacije, često bivaju nazivane preosjetljivima, te ubjeđivani su da nije riječ o diskriminaciji.
Pravna svijest o pitanjima koja se odnose na jednako postupanje posebno je niska među Romima. Prema anketi sprovedene od strane FRA (Agencija za osnovna prava), 53 procenata romskih ispitanika u Mađarskoj, misli da je diskriminacija koja se vrši na temelju etničkog porijekla vrlo široko rasprostranjena, 15 posto ispitanika zna za organizacije koje pružaju podršku, ili savjet žrtvama diskriminacije, a samo 6 posto slučajeva diskriminacije temeljenih na etničkoj osnovi prijavljeno je, ili podneseno kao žalba tijelima u 2016. godini.
Školska segregacija
Prema raspoloživim podacima, učenici se sve više razdvajaju na osnovi njihovog socioekonomskog, ili etničkog porijekla, a izvješće izražava zabrinutost za funkcionisanje škola koje su održavane i podržane od strane crkve.
Visoke nade uložene su u Okrugli sto za suzbijanje diskriminacije koji je uspostavljen 2013. godine, jer je uključivao ključne stručnjake iz civilnog društva i obrazovanja. Međutim, mnogi su uskoro podnijeli ostavku, razočarani činjenicom da nisu bili u stanju savjetovati donosioce odluka, ili sudjelovati u smislenom dijalogu.
Segregacija pri stanovanju
Iako postoje propisi u Osnovnom zakonu (2011.) da “Mađarska nastoji osigurati uvjete za dostojanstveno stanovanje i pristup adekvatnim komunalnim uslugama svima”, Izvještaj tvrdi da nije bilo praktičnih poboljšanja u uvjetima stanovanja Roma desetljećima. Procjene iz popisa stanovništva pokazuju da 3 posto ukupne populacije stanuje unutar 1.384 segregiranih naselja. Stotine takvih stanova nalaze se na udaljenim periferijama, bez osnovne infrastrukture i veza javnog prijevoza.
Programi stambenog zbrinjavanja i subvencije usmjereni su na društvene skupine iznad praga siromaštva, a oni koji padnu ispod ostaju bez socijalne podrške.
Drugi problem je iseljenje, što uglavnom utiče na najsiromašnije stanare s nepodmirenim obvezama, ili neurednim pravnim odnosima, među kojima su Romi značajno zastupljeni. Strategije razvoja gradova ne bave se pitanjima kao što su isključenost najsiromašnijih, koji se ponekad preseljuju i raseljavaju, kako se povećava vrijednost imovine/nekretnina. Kako bi spriječili razvoj u području stanovanja, kada se govori o Romima, Izvještaji EU navode da neke lokalne vlasti kupuju dostupne nekretnine, ili stavljaju pritisak na ljude koji namjeravaju prodati romskom kupcu.
Anticiganizam
Iako Mađarska strategija nacionalnog socijalnog uključivanja iz 2014. godine priznaje da se Romi suočavaju s predrasudama, on to pripisuje “uzajamnom nedostatku povjerenja, agresije i predrasuda”, te predlaže “Dvosmjerno podizanje svijesti i zajednički dijalog”, a ne dodijeliti nikakvu odgovornost većini, ili državnim institucijama.
Sudovi često ne prijavljuju rasističku motivaciju u mnogim zločinima mržnje prema Romima, a počinitelji primaju manje kazne za vandalizam, ili tjelesne ozljedu.
“Mađarsko društvo prožeto je ksenofobijom i anticiganizmom”, navodi se u izvješću, navodeći na primjeru suca Erike Mucsi, koja je odbacila slučaj protiv desničarskih paravojnih snaga i objasnivši u svom zaključku:
“Napad na Cigane, kao kategoriju društva, ne bi smjeli podvući kao napad na rasnoj osnovi, nego, sve je uzrokovano njihovim stilom života, moralom koji ne poštuju, privatnu imovinu i norme suživota.”
Iako je postupak pokrenut protiv suca, dobila je dopuštenje da ostane u uredu i nastavi da služi za jačanje rasističkih stavova o Romima.
Etnička profilizacija
Iskustvo etničkog profiliranja, slučajno zaustavljanje i pretraživanje i “prekomjerna upotreba sile” uobičajeno je za Rome. Veći broj mađarskih nevladinih udruženja izvijestio je o policijskoj praksi kažnjavanja Roma za prekršaje u mnogim naseljima, uglavnom na sjeveroistoku zemlje.
Jedna studija je pokazala da je od svih prekršajnih postupaka vezanih za bicikle, 97 posto vezana za Rome. Stanovnici romskih naselja kažnjeni su tako često da je iznos novčanih kazni bio veći od njihovog dohotka te, nerijetko su Romi završavali u zatvorima zbog nemogućnosti plaćanja novčane kazne.
(Izvještaj smo preuzeli sa stranice www.errc.org)
