Katastrofalan položaj Roma u Republici Srpskoj

Romi koji žive u Republici Srpskoj, njih oko 35 hiljada, suočavaju se sa brojnim problemima, a najveći su stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje, dok je nešto povoljnija situacija kada je u pitanju obrazovanje romske djece i zdravstvena zaštita Roma.

Kad je u pitanju stambeno zbrinjavanje, s tim problemom se Romi suočavaju u gotovo svim zajednicama u Republici Srpskoj, a može se reći da je on najizraženiji u Prijedoru, Banjaluci, Bijeljini, rekao je predsjednik Saveza Roma Republike Srpske Aleksandar Mašić.

Teško stanje u Prijedoru i Banjaluci

Prema riječima predsjednika Udruženja Roma Prijedor Rame Saleševića, u ovom gradu veliki dio romskih porodica živi izuzetno teško jer nemaju adekvatne uslove za stanovanje.

„U izuzetno teškim uslovima živi preko 30 porodica koje nemaju svoj krov nad glavom i moraju da se snalaze na razne načine, neki čak i iznajmljuju stanove. Trudimo se i nastojimo da tim ljudima obezbijedimo krov nad glavom, kako ne bi morali da žive u neuslovim prostorima ili u iznajmljenim stanovima“, rakao je Salešević.

Kazao je da pomoć u stambenom zbrinjavanju Roma u Prijеdoru očekuje od lokalne vlasti, a nadaju se i podršci Vlade Republike Srpske koja pomaže u procesu zapošljavanja Roma.

Pomoć je pružilo resorno ministarstvo Vlade RS koje je objavilo javne pozive za zapošljavanje Roma.

„Osim toga očekujemo i veliku podršku u rješavanju svih naših problema od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu Ministara BiH“, rekao je Salešević.

On je istako da je u Prijedoru tokom ljeta obavljena sanacija i uređenje stambene zgrade za devet romskih porodica. Radove na obnovi ovog objekta finansirali su stanovnici te zgrade i Udrženje Roma iz Prijedora.

„Za renoviranje stambene zgrade za devet romskih porodica u kojoj živi oko 80 Roma, sami vlasnici su izdvojili dobrovoljne priloge, a Udruženje Roma iz Prijedora priteklo im je u pomoć kako bi se ovaj objekat sanirao. Urađeno je renoviranje hodnika i vanjskog izgleda zgrade“, kazao  je Ramo Salešević.

Istakao je da se nadaju da će Ministarstvo za ljudskih prava i izbjeglica BiH objaviti javni poziv za rješavanje stambene problematike Roma na području cijele Bosne i Hercegovine.

„Na taj konkurs, ukoliko bi bio objavljen, prijavilo bi se udruženje u Prijedoru  jer želimo da  pomognemo tim ljudima koji su prepušteni sami sebi, a nemaju nikakvih primanja, i rijetko ko od njih je zaposlen. Nadamo se da  će određeni dio sredstava biti namijenjen za Republiku Srpsku, za koja bi aplicirali i mi iz Prijedora“, istakao je Salešević.

Također smatra da su Romi u Prijedoru najugroženiji kada je u pitanju stambeno zbrinjavanje Roma na području cijele Republike Srpske, ako se uzme u obzir da je romska zajednica  u Prijedoru jedna od najbrojnijih u ovom entitetu.

U izuzetno teškim uslovim živi malobrojna romska zajednica i u Banjaluci. U najvećem gradu Republike Srpske poslije posljednjeg rata živjelo je oko 5 stotina Roma a danas ima jedva stotinjak.

Posljednjih godina Banjaluku je napustio veliki broj Roma koji su se zaputili u zemlje zapadne Evrope u potrazi za boljim životom. Romi  u ovom garadu nemaju ni svoje udruženje, za razliku od ranijih godina kada je tadašnje udruženje Roma „Veseli brijeg“ bilo aktivno i kada su imali i Romski dom gdje su Romi iz ovog grada imali mogućnost da svojim predstavnicima izraze svoje probleme i koji su se rješavali u saradnji sa gradskim vlastima.

U to vrijeme veliku podršku romskoj zajednici pružala je potpredsjednica Udruženja Roma „Veseli brijeg“ Šaha Ahmetović i tadašnji predsjednik Šaćir Osmanović.

U Romskom domu na Veselom brijegu u Banjaluci Udruženje Roma organizovalo je za mlade Rome folklornu i sportsku sekciju, opismenjavanje za one Rome koji nisu imali priliku da završe osnovnu i srednju školu, kao i razna druženja povodom romskih praznika.

Danas je u ovom banjalučkom naselju sasvim drugačija slika. Malobrojni Romi koji su ostali da žive u ovdje prepušteni su sami sebi. Nezaposlenost je njihov najveći problem. Preživljavaju od sakupljanja sekundarnih sirovina. Osim toga, u ovom gradu Romi nemaju ni adekvatne uslove za stanovanje, rekao je Šaćir Osmanović.

Da Romi teško žive u banjalučkom naselju Veseli brijeg svjedoči i Alena Hrustić, koja sa dvoje djece i suprugom živi kod majke u stanu sa još 12 članova podice od brata i snahe, i majke.

„Živim u veoma teškoj situaciji, živjeli smo u tuđim kućama bez struje i vode. Majka je prije 10- tak godna dobila stan na korištenje od tadašnjih gradskih vlasti koji su izgradili stambeni objekat za više romskih porodica na Veselom brijegu“, ispričala je Hrustić za Udar.

Kako dodaje, u tom stanu su živjeli kao djeca, međutim, svi su porasli, udali se i oženili, ali s obzirom na to da nemaju drugu mogućnost za stanovanje, ostali su u stanu kod majke, sa više članova porodice.

Kaže da teško žive. Ona nije zaposlena iako je završila srednju školu, vanredno.

„Suprug nema stalno zaposlenje, već radi povremeno, ide na nadnicu samo da bi zaradio osnovno za život četveročlane porodice“, kazala je Hrustić.

Miloš Lučić, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara BiH, govoreći o položaju Roma kao najbrojnije i najugroženije nacionalne manjine kazao je da se posebna pažnja treba posvetiti obrazovanju i zapošljavanju Roma, ističući da „kada imate zaposlenog Roma onda možete obezbijediti  i adekvatnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje romske djece ali i stambeno zbrinjavanje za ovu populaciju“.

Lučić je izjavio za RTRS da  Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice svake godine izdvaja iz svoga budžeta dio novčanih sredstava za romsku nacionalnu manjinu, i naglasio da je do sada ovo ministarstvo zajedno sa donatorima doniralo oko 50 miliona konvertibilnih maraka.

„Rezultat svega toga je 1020 novoizgrađenih stambenih jedinica i 1900 porodica je dobilo  krov nad glavom“, kazao je Lučić.

Prema njegovim riječima, prošle godine je dodijeljeno milion KM opštinama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

„Ja sam imenovan na ovu poziciju prošle godine i počeli smo sa  podjelom sredstava  krajem godine. Za sada Ministarstvo ne može ništa da uradi po tom pitanju jer nije usvojen budžet na novou Bosne i Hercegovine“, kazao je Lučić.

On je izrazio nadu da će do kraja 2021. godine biti usvojen budžet i naglasio da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH spremno sve učiniti, raspisati javne pozive i podijeliti sredstva za stambeno zbrinjavanje Roma.

Zapošljavanje Roma u RS

Veliki problem Roma u Republici Srpskoj je i nezaposlenost. Prema riječima predsjednika Saveza Roma RS Aleksandra Mašića, nezepopslenost Roma je veliki problem koji je potrebno rješavati kako bi se smanjilo siromaštvo  u romskim zajednicama. On je istako da  ima osjećaj da firme, bilo da se radi o državnim ili privatnim firmama, nerado zapošljavaju Rome, te da se i Romima mora pružiti prilika za zaposlenje.

„Problem naezaposlenosti Roma posebno je izražen u Prijedoru, gdje od oko 800 Roma samo njih troje ima zaposlenje“, rekao je predsjednik Udruženja Roma Prijedor, Ramo Salešević.

„Nismo zadovoljni i poražavajuće je da od oko 800 članova Udruženja Roma samo mali procenat njih je zaposleno, što se može izbrojati na prste jedne ruke“, kazao je. Naglasio je da na području Prijedora 150 Roma aktivno traži posao.

Do sada  je bilo više javnih poziva u kojima se poslodavci pozivaju da zaposle Rome i za tu namjenu bi dobili određena sredstva od  Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

„Imamo dvojicu ljudi koji si zaposleni u komunalnom preduzeću, i smatramo da bi i poslodavci u Prijedoru trebali da imaju malo više razumijevanja kad izađe javni poziv da zapošljavaju i Rome, jer oni za to dobijaju određen dio sredstava”, kazao Salešević.

Teško žive i  Romi u Banjaluci jer nemaju zaposlenje. Tome svjedoči i Peba Šestić, Romkinja iz Banjaluke, koja kaže da njena djeca ne mogu da dobiju posao iako su neki od njih završili i srednju školu.

„Ja i mojih petoro djece  živimo od  novčane pomoći i od onoga što djeca zarade sakupljajući sekundarne sirovine. Djeca koja  su  završila  srednju školu bili su na Birou  za zapošljavanje, ali nisu dobili još uvijek nikakvu ponudu za posao, iako se redovno prijavljuju. Kako nemaju posao moraju da sakupljaju staro željezo i ostale sekundarne sirovine. Od toga  je slaba zarada, a posao je veoma težak i prljav, i rizičan u ovim uslovima pamdemije virusa korona. Ali šta ćemo, moramo od nečega da živimo, pa nam svaka marka koju djeca zarade ipak dobro dođe jer moramo platiti i režije, a o životnim namirnicama i higijeni da se i ne govori“, ističe Šestić.

Nešto bolja situacija kada je u pitanju zapošljavanje Roma je u Gradišci, koja je pozitivan primjer ne samo u Republici Srpskoj već i cijeloj BiH kada je zapošljavanje Roma u pitanju.

„U Gradišci imamo oko 50 Roma koji su zaposleni u državnim i oko 50 Roma u privatnim firmama. I naš grad je pozitivan primjer koji bi trebalo da slijede sve lokalne zajednice u RS i BiH“, rekao je  Aleksandar Mašić.

On je istako da je tokom pandemije korona virusa 5 Roma ostalo bez posla, tj. proglašeni su za tehnološki višak.

„Zalaganjem Saveza Roma Republike Srpske, dvoje Roma je vraćeno na posao, a ostalo je još njih troje koji su još bez posla“, kazao je Mašić za Udar.

Istakao je da bi poslodavci trebalo da imaju više razumijevanja za Rome koji rade u njihovim preduzećima, jer su Romi najugroženija kategorija stanovništva, te da će se on i dalje zalagati da radnici koji su ostali bez posla budu vraćeni na posao  kako bi mogli da prehranjuju ne samo sebe, već i svoje porodice.

„Što se tiče zapošljavanja Roma, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica u Savjetu ministara BiH  izdvaja  sredstva u iznosu od 370.000 KM, koje se preko Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine pa i Brčkodistrikta implementiraju“, kazao je za RTRS ministar Lučić.

On je istakao da u sklopu Savjeta ministara postoji Odbor za Rome te da je apelovao da Odbor  i  Zavod za zapošljavanje RS pomognu kod zapošljavanja Roma, jer ima dosta nepismenih Roma koji zbog toga ne znaju da popune zahtjev za zaposlenje.

„Sugerisao sam Odboru za Rome da putem udruženja Roma pozivaju Rome da apliciraju za posao i da im pomognu u pisanju prijava i prikupljanju neophodne dokumentacije da bi se prijavili na konkurs“, istakao je Lučić.

Zdravstvena zaštita i edukacija o korona virusu

„Svi Romi i Romkinje imaju regulisanu zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj što smo riješili u saradnji sa Fondom zdravstvene zaštite RS“, kazao je Aleksandar Mašić.

U Prijedoru, Gradišci, Tesliću, Doboju i drugim lokalnim zajednicima gdje žive Romi sprovodi se edukacija Roma o korona virusu i o neophodnosti vakcinacije protiv COVID 19.

„Riječ je o projektu koji finansira Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji sa Institutom za javno zdravstvo RS, a implemantator projekata su udruženja Roma“, istako je Mašić.

Kako je kazao, predavanja o korona virusu i neophodnosti vakcinacije u Gradišci se održava dva puta sedmično. Prema njegovim riječima, Romi u Gradišci zainteresovani su za ove edukacije, jer na taj način žele da zaštite svoje i zdravlje svoje porodice. Projekat o edukaciji Roma o korona virusu sprovodi se i u Prijedoru.

“Ovaj i slični  projekti  su veoma dobri i korisni za romsku populaciju, kojim želimo da ih upoznamo sa COVID 19,  kako i na koji način da se zaštite od korone i da apelujemo na Rome na neophodnost vakcinacije da bi zaštitili sebe i cijelu svoju porodicu, društvo i okolinu”, kazao je Salešević.

Prema njegovim riječima, održano je nekoliko radionica u koje su uključeni zdravstveni radnici koji  Romima prenose osnovne informacije: kako da se zaštite, šta da rade ako dobiju koronu, na koji način se treba liječiti, kome da se jave i kako bi trebao da teče i da se odvija oporavak od bolesti.

Radionice se održavaju u prostorijama Udrženja Roma u Prijedoru gdje dolazi ljekar jednom sedmično i održava predavanja o koronavirusu i kako se zaštititi, ali i o potrebi vakcinacije.

„Osim toga, organizuju se i posjete porodicama da bi se prenijele informacije o zaštiti od korona virusa“, kazao je Salešević, te istakao da su Romi grada Prijedora veoma zainteresovani za ovu edukaciju ali i za vakcinaciju protiv COVID 19, te da smatraju da je to  korisno za njihovo zdravlje.

„Veliko je interesovanje članova našeg Udruženja za edukaciju o koronavirusu ali i za vakcinaciju. Naši članovi dolaze redovno na ta predavanja i većina je shvatila da je vakcinacija pritiv korone najefikasnija zaštita za njih i zdravlje njihovih porodica“, ističe Salešević.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Institut za javno zdravstvo RS potpisali su memorandum o saradnji prošle godine.

„Osnovni cilj je da  se u romskim zajednicama poboljšaju uslovi zdravstvene zaštite“, kazao je ministar Lučić.

On je naglasio da je ovo ministarstvo za oblast ljudskih prava i izbjeglica izdvojilo  preko 2 miliona KM do sada.

„Što se tiče  projekta o edukaciji Roma o korona virusu, taj sprovodi Institut za javno zdravstvo RS u romskim zajednicama i smatramo da je veoma važna  briga o zdravstvenoj zaštiti Roma“, istakao je Lučić.

Obrazovanje Roma

Predsjednik Saveza Roma Republike Srpske, Aleksandar Mašić, kaže da sva romska djeca u RS redovno pohađaju osnovnu i srednju školu, a osim toga ima i Roma koji idu na fakultete.

„Obrazovanje Roma je nešto čime možemo biti zadovoljni. Oni Romi koji stupaju u školu i koji završavaju osnovno obrazovanje i koji žele i dalje da se školuju i da idu na fakultet imaju stipendiju od lokalnih zajednica“, kaže Mašić.

Kada je u pitanju obrazovanje Roma, zadovoljni su i u Udruženju Roma u Prijedoru.

„Gradske vlasti su do sada aktivno pružale podršku romskoj djeci u procesu obrazovanja“, navodi Salešević, ali istovremeno konstatuje da romska djeca koja završe srednje škole ili fakultete teško dolaze do posla.

„Nažalost, ta djeca kada završe školovanje imaju male šanse za zaposlenje, pa to negativno utiče na sve nove generacije mladih koji idu u školu i koji su dobri učenici, ali kada vide da je teško doći do posla to ih demorališe za učenje“, ističe Salešević.

Slična situacija je i u ostalim gradovima i opštinama u RS. Zadovoljni su obrazovanjem djece, ali problem predstavlja to što nakon završenog procesa obrazovanja teško dolaze do posla.

Stanje se znatno popravilo u posljednjih pet godina što se tiče obrazovanje romske djece i omladine u gradu Bijeljina.

„Ove godine imali smo 11 Roma u srednjoj školi, imamo dvoje mladih Roma na fakultetu i 110 djece koje su pohađali osnovnu  školu“, istakla je Sabira Hašimović, predsjednica Udruženja žena Romkinja u Bijeljini.

„Meni je na prvom mjestu obrazovanje Roma i to je važna stavka u životu svakog čovjeka“, kazala je Hašimović.

Obrazovanjem romske djece zadovoljni su i u Prnjavoru, jer sva romska djeca redovno pohađaju osnovne i srednje škole, a imaju i nekoliko Roma koji su upisali ili završili fakultete, rekla je predsjednica Udruženja  ”Romani ćei-romska djevojka”, Snježana Mirković.

„Ono čime nismo i ne možemo biti zadovoljni jeste to što naša djeca nakon završene srednje škole ili fakulteta ne mogu da dobiju zaposlenje, i mislim da je u tom pravcu potrebno preduzeti određene korake“, istakla je Mirković, te naglasila da problem nazaposlenosti mladih Roma nakon završene srednje škole ili fakulteta negativno utiče na mlađe naraštaje i njihove porodice koji žele da se mladi Romi obrazuju.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će predano raditi kao što je i do sad radilo po pitanju stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite i samim tim na ostvarivanju svih njihovih prava.

„U toku  je izrada Akcionog  plana za 2021. do 2025. godine gdje će se raditi na obrazovanju Roma, ali i ostalim pitanjima koja se tiču stvaranja boljih uslova za život Roma“, istako je Lučić.

On je naglasio da će biti sproveden jedan plan sa opštinama i gradovima širom BiH gdje će se  raditi mapiranje potreba lokalnog stanovništva, u koji će svakao biti uključeni i Romi, gdje će se vidjeti tačan broj raseljenih lica pa tako i romskih porodica kojima je potreban krov nad glavom.

„Na osnovu tog projekta, kada sprovedemo sa lokalnim zajednicama to jest opštinama i gradovima, moći ćemo raditi na izradi novog projekta za stambeno zbrinjavanje Roma u Republici Srpskoj i BiH“,  rekao je ministar Lučić.