Kuće bez infrastrukture produžuju romsku stambenu agoniju

1570
Kuća u izuzetno teškom stanju u kojoj živi romska porodica u naselju Kiseljak kod Tuzle (foto: Udar)
Kuća u izuzetno teškom stanju u kojoj živi romska porodica u naselju Kiseljak kod Tuzle (foto: Udar)

Romski aktivisti iz NVO sektora kao i lokalni političari u čijoj djelatnosti je i romska problematika saglasni su da strategijski pristup u rješavanju romske problematike mora biti izgradnja potpune infrastrukture. Zadnjeg destljeća milioni eura koji su uloženi u regionu za ovu oblast uglavnom su bili usmjereni na pomoć obnovi urušenih romskih kuća kao i izgradnji novih stambenih jednica. Međutim, te jedinice nisu pratili prilazi kućama, riješeni kanalizacioni i drugi servisni priključci. To je uticalo da takva naselja i dalje ostaju izolovana, ispod elementarnih životnih standarda.

Banlozi kod Zenice (foto: N1)
Banlozi kod Zenice (foto: N1)

„Jedno bez drugog ne ide“, kaže nam Erol Ademov, službenik za stambeno zbrinjavanje u Štipu u Makedoniji. „Romska populacija živi na periferijama, u naseljima mimo bilo kakvih urbanističkih planova. Nije dovoljno samo usvojiti strategije pod pritiskom međunarodne zajednice. Moramo imati političku volju da se to riješi. Znači zaista iskrenost i želju, a toga često nedostaje“, kaže Ademov.

Albert Memeti, direktor NVO Romalitiko, takođe iz Makedonije, kaže da 30 posto Roma nema toalet u kući. „Država i opštine moraju više da ulažu u infrastrukturu. Ne može se razdvajati“, rekao je Memeti.

Osman Balić iz YUROM centra iz Srbije kaže da je pitanje bezbjednosti najvažnije pitanje svih građana, pa tako i Roma. „Bezbjednost je ljudsko pravo. Jedno je legalizacija, a drugo je sigurno stanovanje. Ljudi su ugroženi. Curi kiša sa krova, dešavaju se požari, loša je higijena. To je bezbjednost za građane“, rekao je Balić.

Redžo Seferović, predsjednik općinskog vijeća Zavidovića i romski aktivista ističe da su mnoge stvari oko stambenog zbrinjavanja ostale nedovršene. „Bilo je slučajeva da se obeća da će nešto biti završeno i nakon predaje ključeva, a to onda traje godinama. A bez toga životni uslovi postaju sve teži“, kaže nam Seferović.

U okviru projekta Roma Integration 2020 organizacije iz regiona nastoje da u saradnji sa vlastima postignu učinkovitiju i funkcionalniju izgradnju na tzv. zapadnom Balkanu koja bi zaustavila dalju segregaciju Roma.