Kultura i umjetnost naroda Bosne i Hercegovine, dugogodišnja tradicija i raznovrsni običaji, godinama unazad čine ovu zemlju specifičnom. U državi gdje se susreću razne kulturne vrijednosti, nisu samo one koje pripadaju većinskim skupinama doprinijele prepoznatljivosti Bosne i Hercegovine izvan njenih granica.
Romska kultura i tradicija, igre i pjesme, odavno su inspiracija balkanskim narodima i sastavni dio njihovog umjetničkog repertoara. Ne dovodeći kvalitet repertoara u pitanje, ipak treba imati romske krvi da bi to izgledalo što bolje i kako bi sami Romi predstavili svoju baštinu u najboljem svjetlu. Ovakvog mišljenja je Adil Fafulović, čovjek na čiju inicijativu je 1998. osnovano Kulturno-umjetničko društvo „Romi“ (KUD „Romi“) iz Viteza, jedini romski KUD u Srednjobosanskom kantonu, a vjerovatno i u cijeloj BiH. Adil je koreograf u ovom KUD-u, a takođe je član predsjedništva Udruženja „Mladi Romi“ iz Viteza.

Nakon završetka rata, vidio sam da dosta mladih ljudi vrijeme provodi na ulici, kradu, dolaze u kontakt sa drogama, pa sam im želio pomoći na jedan drugačiji način. Ranije sam bio dugogodišnji član KUD-a „Slobodan Princip Seljo“ i došao sam na ideju da pokrenem folklornu sekciju kroz koju bi mladi mogli družiti se, edukovati i udaljiti od loših navika, prisjeća se Fafulović.
Prvih godina bilo je naročito teško. KUD „Romi“ nije imao prostorije za vježbanje koreografije, već su se probe održavale ispred porodične kuće Fafulovića. Narodna nošnja se prikupljala iz romskih porodica koje su imale prikladnu tradiconalnu odjeću za igrače i igračice. Uprkos tim poteškoćama, želja i upornost su bile ključne za opstanak folklorne sekcije koja okuplja mlade već 20 godina.
Naša prva koreografija bila je splet romskih igara gdje smo predstavili romske plesove, na sceni imali mladu i mladoženju, prosjačenje, gatanje, te smo tako prikazali elemente iz romske tradicije i kulture. Na takmičenju u Sarajevu, sa tom koreografijom smo osvojili prvo mjesto. Dobili smo i povelju Grada Zagreba, kada smo nastupali povodom Dana romskog jezika. Od Općine Vitez smo dobili srebrnu plaketu za očuvanje romske kulture, tradicije i običaja. U početku smo imali mnogo više članova, a danas je tu oko 15 članova, od kojih nisu svi Romi, jer nam to nije najvažnije. Igre koje izvodimo tiču se svih narodnosti u BiH, ali smo najviše bazirani na romske igre, koje često izvodimo na raznim smotrama, manifestacijama i humanitarnim koncertima, poručio je Fafulović, ponosno ističući da se KUD „Romi“ samo u jednoj godini odazvao na 25 humanitarnih događaja organizovanih za pomoć liječenju bolesne djece u inostranstvu.

KUD „Romi“ kao jedinstveno romsko društvo, sa specifičnom koreografijom, ipak nije prepoznato kao jedan od prioriteta vladajućih struktura. Iako su dobili prostor od opštinske administracije, problemi su i dalje finansijskog karaktera.
Na području Viteza djeluje pet kulturno-umjetničkoh društava, hrvatska, bošnjačka i jedno romsko. Registrovani smo, imamo svu dokumentaciju, ali nismo na budžetu za razliku od ostalih KUD-ova koji dobijaju 800 KM mjesečno. Jedino, kada idemo na nastupe dobijamo minimalna sredstva, što za godinu izađe oko 1.000 KM. Međutim, naš rad su prepoznali određeni ljudi, tako da imamo svoje sponzore i donatore koji nam izađu u susret, rekao je Adil Fafulović za Udar.
Mladi, kultura i običaji
Finansijki problemi nisu jedini sa kojima se KUD „Romi“ suočava. Naš sagovornik je istakao da su mladi, naročito muškarci, sve manje zainteresovani za uključivanje u folklornu sekciju. Mnogo njih ne poznaju dovoljno svoju kulturu i tradiciju, a najbolji primjer je nepoznavanje jezika.

Romska djeca ne znaju mnogo o svojoj tradiciji, a naročito se to odnosi na jezik, jer skoro nijedno romsko dijete danas ne zna romski jezik. Međutim, tu najviše griješe roditelji, jer ih sputavaju da uče svoj jezik, a sve zbog toga da ne bi bili diskriminisani u školi, rekao je Fafulović.
U porodici Fafulović, svih pet članova porodice su se bavili, odnosno i dalje se bave folklorom. Igrali su i u „Preporodu“ i u „Napretku“, jer kako ističu, najvažnije su igra i pjesma. Adilov najmlađi sin Albin, pored toga što je član KUD-a „Romi“, član je i folklorne sekcije pri HKD „Napredak“ u Vitezu.
Biti član oba kulturno-umjetnička društva je čast za mene. Upoznao sam mnogo ljudi, putovao po BiH i inostranstvu, a svoje slobodno vrijeme provodim na jedan koristan i veseo način. Igra i pjesma je nešto što nas spaja, ali razlike između romskog i hrvatskog folklora postoje. U romskom, igre su dosta veselije, muzika je življa, koraci su drugačiji, prisutni su elementi trbušnog plesa, dok je u hrvatskom folkloru akcenat na dvokoraku, trokoraku i slično, objasnio je Albin.
(portal-udar.net)