Romski
U Bijeljini je u novembru prošle godine zvanično počela da radi prva Kancelarija za nacionalne manjine u BiH, koja je, kako ističu čelnici Gradske uprave, prva tog tipa na čitavom Balkanu. Ova kancelarija je servis građanima iz reda nacionalnih manjina i njihovim organizacijama, koja im pomaže prilikom rješavanja problema i ostvarivanja 
interesa u ovom dijelu Semberije. Sredstva za rad ovog ureda je osigurao Grad Bijeljina uz podršku Savjeta Evrope i GIZ. Kancelariji je odnedavno dodata u opis posla i problematika dijaspore koja je brojna iz ovog dijela zemlje, kao uostalom i iz cijele BiH.
Na temu problematike romske nacionalne manjine, koja je najbrojnija u Bijeljini, razgovarali smo sa sa Ljubišom Stanišićem iz Kancelarija za nacionalne manjine i dijasporu u Odjeljenju za društvene djelatnosti, koji je zadužen za pitanja nacionalnih manjina.
Koje mehanizme koristi Gradska uprava Bijeljina za integraciju Roma ?
Grad Bijeljina, tj. Gradska uprava na čelu sa gradonačelnikom Mićom Mićićem bavi se problematikom Romske populacije već duži niz godina i, to mogu slobodno reći, vrlo uspješno. Potvrda ovome je i implementacija velikog broja projekata na području Grada Bijeljina za Romsku populaciju. Prilikom imlementacije projekata aktivno učestvuju i predstavnici Romskih udruženja.
Grad Bijeljina u okviru svog budzeta izdvaja značajna sredstva za Romsku populaciju. Želim da naglasim da je Gradonačelnik Mićo Mićić izabran za gradonačelnika prijatelja Roma u konkurenciji svih gradova BiH koji se bave problemima Roma što je još jedan pokazatelj kako se radi sa Romima na teritoriji Grada Bijeljina.
S obzirom da podrzavate rad romskih nevladinih Udruženja, kako vi ocjenjujete njihov angažman i koliko sarađujete? I dali se romska populacija konsultuje o tim koracima koje Grad Bijeljina poduzima za integraciju Roma ?
Grad Bijeljina ima izuzetno dobru saradnju sa predstavnicima udruženja Roma koji djeluju na teritoriji Grada Bijeljina od kojih bi ovom prilikom izdvojio UG “OTAHARIN, Udruženje Roma RS i Udruženje za razvoj i edukaciju mladih “Siguran korak”. I oni nam pomažu kako bi se konsultovali sa romskom zajednicom o njihovim potrebama. Svako Udrženje radi na svojim djelatnostima i svako je jako uspješan u svom radu i profesionalnosti.
Možete li nesto reći o položaj Roma i Romkinja u društvu u odnosu na druge gradove ?
Što se tiče položaja Roma i Romkinja u društvu u odnosu na druge gradove, složićemo se svi da se nalaze u teškoj situaciji kao i većina našeg stanovništva. Gradska uprava ulaže velike napore kako bi im omogućila lakši život na području i zbog toga i imlementiramo veliki broj projekata.
Da li je u Bijeljini prisutan problem prosjačenja?
Grad Bijeljina ima potpisan protokol o spriječavanju prosiječenju gdje su uključene sve relevantne institucije na njegovom sprječavanju. Broj osoba na ulici je dosta manji tokom zime. U ljetnom periodu dolaze iz drugih gradova, žene sa djecom, i prose, I to je najveći problem.
Da li romska djeca pohađaju srednje škole i fakultete ?
Najveći problemi u kojima se nalazi Romi danas u Bijeljini su obrazovanje i nezaposlenost. Grad Bijeljina uz pomoć udruženja Roma stimuliše obrazovanje, besplatni udzbenici, užina u tri osnovne škole gdje pohađaju nastavu romska djeca. U osnovnim školama ima stočetvero (104) djece. Veoma mali broj Roma ide u srednje škole – deset učenika, a na fakultet ide samo jedno, što se u narednom periodu mora popravit. Ove godine je završilo srednju školu dvoje djece.
Šta je ključna zajednička aktivnost lokalne vlasti i NVO sektora za interese romske zajedice ?
U narednom periodu moramo raditi na podizanju svijesti romske populacije da moraju da se obrazuju, uključujući neizostavno i srednjoškolsko obrazovanje. Jedini izlaz iz situacije u kojoj se nalaze je školovanje, što otvara sve druge mogućnosti.
