Romski
Na lokalnim izborima u BiH zakazanim za 15. novembra 2020. godine, kao i na drugim izborima, svaki glas je važan jer u svim opštinama i gradovima na velikom broju lista nalazi se mnogo kandidata, a stanovništva je sve manje, pa se može desiti da dva ili četiri glasa presude ko će biti izabran.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, za ove lokalne izbore je prijavljeno 587 političkih subjekata: 47 nezavisni kandidati među kojiam su i nacionalne manjine, 20 grupa građana, 2 udruženja građana, 383 nezavisna kandidata i 135 političkih partija. Ilustracije radi – u Istočnom Drvaru je registrovano 79 birača od čega je njih 51 na kandidatskim listama, ali to je najdrastičniji primjer.
KOGA BIRAMO 15. NOVEMBRA
Uz mnogo kandidata i malo birača, realan rizik je da veliki broj birača neće izaći da glasa zbog straha od infekcije koronavirusom ili zbog samoizolacije. Ovdje nema igre: na izbore valja izaći – s maskama, dezinfekcionim sredstvom u džepu i strpljivo čekati svoj red držeći distancu jer biranje na izborima je naše pravo, ali i naša obaveza.
Osim toga, na lokalnim izborima biramo vlast za jedinice lokalne samouprave – vijeća i načelnike/ce ili gradonačelnike/ce – koje imaju budžet i svoje razvojne, prostorne i urbanističke planove i programe; donose propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima; odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom jedinice lokalne samouprave; odluke o zaduživanju; programe uređenja građevinskog zemljišta; plan korištenja javnih površina; odluke o organizaciji mjesne samouprave i nazivima ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta; odluke o udruživanju jedinica lokalne samouprave u savez i druge oblike organiziranja; odluke o proglašenju praznika jedinice lokalne samouprave; odluke o nagradama i priznanjima jedinica lokalne samouprave; odluke o raspisivanju referenduma; godišnje izvještaje o provođenju politike jedinice lokalne samouprave i aktivnostima načelnika/ce; osnivaju preduzeća i ustanove za obavljanje poslova od interesa za jedinicu lokalne samouprave i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.
PREDSTAVNICI MANJINA NA LISTAMA
Dakle, lokalnoj vlasti se obraćamo kada su nam potrebni razni oblici pomoći; oni upravljaju matičnim knjigama; vode računa o tome da li je porez plaćen na vrijeme; ko će graditi, šta i gdje; često imaju određeni broj stanova koje mogu dodijeliti ljudima koji usljed različitih nepogoda ostanu bez krova nad glavom, imaju novčana sredstva koja mogu dodijeliti kao hitnu pomoć u slučaju nevolje…
Birače iz reda manjina možda može zbuniti činjenica da se predstavnici manjina „razbacani“ na listama različitih stranaka, ali nema razloga za zbunjenost – svi koji su registrovani na biračkom spisku mogu glasati za koga hoće što znači da biramo stranku ili pojedince i pojedinke u koje imamo povjerenje, a te osobe mogu, a ne moraju biti predstavnik ili predstavnica manjina.
Uostalom svi u BiH su negdje manjina. No ukoliko neko zaista želi dati glas predstavnicima manjina valja znati da broj pripadnika nacionalnih manjina koji se neposredno biraju u opštinsko vijeće, odnosno skupštinu opštine i gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada, je utvrđen statutom opštine, odnosno grada pri čemu se pripadnicima svih nacionalnih manjina koji u ukupnom broju stanovništva te izborne jedinice prema zadnjem popisu stanovništva učestvuju s više od tri posto garantira – najmanje jedno mjesto.
Dakle zašto ne podržati predstavnike manjina tamo gdje su izdvojeni? A kako je riječ o lokalnim zajednicama – ne bi trebao biti problem ako se neko lažno predstavio ili predstavila kao kandidat, odnosno kandidatkinja iz reda nacionalnih manjina samo da bi dobio bolju vidljivost na listama.
U svakom slučaju ne zaboravite da kao predstavnici nacionalnih manjina mogu biti izabrani samo oni kandidati i kandidatkinje čije ime se nalazi na posebnoj listi kandidata pripadnika nacionalnih manjina predloženih u skladu s odredbama zakona. Za predstavnika pripadnika nacionalne manjine bit će izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova na posebnoj listi kandidata pripadnika nacionalnih manjina.. Ako mandat ne bude dodijeljen pripadniku ili pripadnici nacionalne manjine – ostaće upražnjen ili nedodijeljen, pa i zbog toga vrijedi glasati.
ŠTA STRANKE ZAISTA NUDEROMIMA?
Stvaran problem jeste činjenica da ni jedna ili skoro ni jedna politička partija nema poseban program za manjine – koje probleme uočavaju u lokalnim zajednicama, kako ih planiraju rješavati, a predstavnici manjina sa, uglavnom, lošim položajem u društvu ne znaju pregovarati i nuditi svoje glasove za poželjna rješenja. Samo 80.000 Roma širom BiH bi sigurno mogli tražiti određena obećanja, pogotovo za svoje zajednice na lokalnim izborima, ali nažalost ta mogućnost najčešće ne postoji jer Romi ne znaju pregovarati, ali i da znaju – malo ko ih želi slušati. Da lokalne vlasti baš i nisu zainteresovane za položaj manjina pokazuje činjenica da, ni nakon urgencije, Kozarska Dubica, Sanski Most, Oštra Luka, Tešanj, Gračanica, Živinice, Zvornik, Zenica i Ravno nisu u zadatom roku CIK-u BiH dostavili podatke o broju garantiranih mandata za pripadnike nacionalnih manjina.
Istovremeno, s terena dolazi informacija da su predstavnici gotovo svih političkih partija obišli romske zajednice širom BiH, ali opet – niko nije ponudio platformu, plan ili konkretna rješenja za bilo koji problem manjinskih zajednica, prvenstveno romskih, samo su se ponudili kao oni za koje treba glasati i ponegdje donijeli pakete hrane, kafe ili sličnih namirnica. Svako ko je dobio paket trebao bi procijeniti da taj paket vrijedi 20-ak KM, a glas na izborima odabranoj partiji ili kandidatu donosi budžetska sredstva, platu, pravo da predlaže i glasa za zakone, da lobira za rješenja potrebna lokalnim zajednicama i zajednicama u kojima živi veći broj pripadnika određenih manjina koji nisu politički organizovani. Dakle političke partije ili kandidati za „paketić od 20 KM“ dobiju mnogo više, a to nije dobro! Slično je i sa ponudama za kupovinu glasova: često se može čuti ili pročitati da neke partije građanima nude 50 ili 100 KM da bi glasali za njih i da, novac dobro dođe, ali brzo bude potrošen, a izabrani dobije mnogo više i najvažnije – ta operacija je nezakonita!
IZLAZAK NA IZBORE JE NAŠE PRAVO – I OBAVEZA
Na dan izbora svi idemo na svoja biračka mjesta i to gdje glasamo još uvijek je moguće provjeriti na //izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=509&Lang=3. Kada dođemo na svoje biračko mjesto imamo pravo na tajnost svoje odluke koju donosimo iza glasačkog zastora i niko nema pravo da nas pita kako smo glasali ili traži od nas da na bilo koji način odamo svoju biračku tajnu. Ukoliko bi neko vršio pritisak na bilo koga kao birača ili imao neku nezakonitu i nemoralnu ponudu – to je moguće prijaviti na samom biračkom mjestu posmatračima, predstavnicima koalicije Pod Lupom na broj telefona 033 268 160 ili e-mail adresu info@podlupom.org.
I na kraju – izlazak na izbore je naše pravo, ali i obaveza! Zato ne dozvolite da neko zloupotrijebi naše ime sa biračkog spiska ili naš glasački listič, a i zašto ne pokušati uticati na to ko će biti vlast u našoj lokalnoj zajednici i raspolagati lokalnim budžetom? Tokom mandata im možemo pisati i upoznati ih sa problemima koje imamo, predlagati rješenja, davati ideje za bolji i kvalitetniji život…
Dodatni problem jeste taj da organizacije koje zagovaraju viši stepen poštivanja prava pripadnika nacionalnih manjina ne rade dovoljno na političkoj edukaciji, saradnji s političkim partijama…. zbog toga vrijeme između dva izborna ciklusa treba iskoristiti za traženje sredstava da se provede edukacija i bolja politička organizovanost predstavnika manjinskih zajednica koja ne mora značiti osnivanje novih političke partije, ali može značiti osnivanje grupa koje kreiraju planove i lobiraju da ih postojeće partije ugrade u svoje programe i rade na njihovoj realiazciji.
(portal-udar.net)
