Romski
Žrtve trgovine ljudima su u velikom procentu djeca i maloljetnice. Posebno surov oblik ovog krivičnog djela su ugovoreni brakovi iz kojih je proisticala ili radna ili seksualna eksploatacija. Po podacima Ministarstva sigurnosti BiH, nakon prisjećanja, maloljetnički brakovi su najprisutniji, posebno kod romske populacije. Iako njihov evidentirani broj nije veliki, posljedice za takve žene, u manjoj mjeri i muškarce, su velike.
Medijtorica organizacije „Kali Sara-Ric“ Sandra Džemaili smatra da je ključni preduslov borbe protiv maloljetničkih brakova ekonomsko odnosno društveno osnaživanje romske populacije čime će doći i do promjene običaja i percepcije naspram ovih pitanja.
„Odgovorno tvrdim da smo sami sebi krivi. U mnogim romskim porodicama imamo autoritativnu vladavinu najstarijeg muškarca koji u odgoju mladih primjenjuje tradicionalne upute koje idu sa koljena na koljeno. Postoji veliki broj porodica u kojima se žensko dijete ništa ne pita. Nekada se da, ili proda, u bračnu zajednicu sa čovjekom koje nikada nije vidjela. Žensko dijete se udaje navodno samovoljno, ali su to sve sredili roditelji i braća. Ali se takvi brakovi često razore. No, za tu osobu ostaju teške traume. Za ovaj problem moramo izvršiti edukaciju romske djece i zajedno sa njihovim majkama ih upoznati sa njihovim pravima, da je riječ o krivičnom djelu i kome se mogu obratiti“, kaže Džemaili.
Medijatorica ističe da te žene nisu ni edukovane ni sposobne za samostalni život što pokazuje da je potrebna dodatna pomoć sistema, ali i udruženja.
„Nažalost, kada takav brak propadne, ili osoba pobjegne iz njega, ona u svojoj porodici nije dobrodošla, jer često se u njoj nalazi neko čija je riječ, obećanje prema tim gdje se udala ili kome je dana, pregaženo. Nekada se i pare moraju vratiti. I to je razlog što imamo situaciju da se onda romska djeca moraju baviti i prostitucijom i prosjačenjem, a to utiče i na fizičko i psihičko zdravlje“, kaže Sandra Džemaili.
Elma Šuvalić, romska medijatorica, takođe smatra da je problem odsustvo podrške porodice.
„Čula sam za dosta slučajeva ugovorenih brakova, pa čak i znam neke osobe, djevojke koje su bile žrtve toga. To radi manji broj Roma, ali to je zaista teško i za zamisliti. Za djevojčice se dogovori kada postanu zrelije da se udaju. A bilo je i slučajeva da su neke djevojčice prodate. Nažalost, nisam čula da je neka djevojka kada je postala starija pobjegla iz takvog braka. Neke trpe, a možda su se neke i našle u tom braku. Ali i kada bi napustile, ti koji su ih dali ili prodali sigurno ih ne bi prihvatili“, kaže Šuvalić.
Izvršna Direktorica udruženja „Kali Sara-RIC“ Sanela Bešić ističe da je izuzetno važna prevencija i edukacija potencijalnih žrtava.
„Djeca su žrtve prisilnog prosjačenja i maloljetnih brakova. Ali da bi se to suzbilo, glavna ciljna grupa su njihovi roditelji i njihovi prvi sugrađani. Na ove probleme duži niz godina ukazujemo i sarađujemo sa institucijama i tek sad možemo da kažemo da su vlasti u BiH na svim nivoima djelimično prepoznali ove probleme. Imamo intenzivnu saradnju sa relevantnim institucijama, a ostvarili smo i tješnju vezu sa zajednicama preko našim medijatorica“, kaže Bešić.
Sve tri aktivistice ističu da ni prosjačenje ni maloljetnički brakovi nisu dio romske tradicije, što je predrasuda i u nekim institucijama, i da je jako važno se boriti za promjenu te percepcije paralelno sa edukacijom unutar samih romskih zajednica.
