Mediji i ranjive grupe: I sami Romi su odgovorni za odnos medija prema njima

„Treba se ugledati na LGBT zajednicu koja je izuzetno aktivna. Oni prosto imaju znanja i sposobnosti da nametnu teme koje su njima u interesu, da ih odlično delegiraju u medije. Mislim da većina romskih udruženja mora biti aktivnija i u lobiranju i zagovaranju, pa tako i u komunikaciji sa medijima"

1502
Debata „Mediji i ljudska prava – Ljudska prava i mediji“ (Udar)
Debata „Mediji i ljudska prava – Ljudska prava i mediji“ (Udar)

Medijski djelatnici su izloženi stalnim ekonomskim, političkim i institucionalnim pritiscima, što sa jedne strane rezultuje ozbiljnim kršenjem prava na slobodu informisanja i slobodu izražavanja. S druge strane, i mediji i novinari krše prava drugih bh. građana, ne poštujući prava ranjivih društvenih kategorija, djelujući na diskriminirajući način prema drugima, upotrebom govora mržnje, kršeći kodeks novinarske etike i profesionalnih standarda.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić rekla je da različite manjine i ranjive grupe ne mogu biti zadovoljne izvještavanjem većine medija, posebno onih najpopularnijih.

„Mediji često u svojim izvještajima ne postavljaju manjine na način koji odražava njihove potrebe. Izvještavanje je često manifestaciono, kao kod Roma za njihove praznike, ili kroz neke godišnje događaje što se tiče svih manjina. Potrebno je bolje poznavati problematiku manjina i imati kontakt sa njihovim predstavnicima kako bi se pravili i profesionalni i za manjine korisni sa društvene strane, sadržaji. No moram istači da su prije svega javni servisi dužni pratiti problematiku ljudskih prava, pa tako i svih aspekata manjina. Programi javnih servisa nemaju tu raznovrsnost. Usmjereni su prije svega na konstitutivne narode“, rekla je Rudić na debati „Mediji i ljudska prava – Ljudska prava i mediji“ u Info centru Evropske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu.

Borka Rudic (foto: Udar)
Borka Rudic (foto: Udar)

Borka Rudić je rekla da nekada i sama udruženja raznih manjina, a posebno Roma nisu dovoljno aktivna u zagovaranju, ali i u komunikaciji sa medijima.

Treba se ugledati na LGBT zajednicu koja je izuzetno aktivna. Oni prosto imaju znanja i sposobnosti da nametnu teme koje su njima u interesu, da ih odlično delegiraju u medije. Mislim da većina romskih udruženja mora biti aktivnija i u lobiranju i zagovaranju, pa tako i u komunikaciji sa medijima. To se treba razvijati, učiti. Moramo imati novu mantru – šta možemo učiniti za sebe. Ako čekamo da drugi urade nešto za nas, to može trajati“, rekla je Rudić

Generalna sekretarka BH novinara je istakla i da se mora oformiti Fond za medijsku produkciju koji bi omogučio da mediji dobiju sredstva za izvještavanje o društveno odgovornim temama koje nemaju komercijalnu uspješnost. No, kako je rekla, javni servisi bi trebali da takve teme finansiraju iz RTV takse.

Zamjenik šefa Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Sinno Khaldun  je rekao da je romska zajednica nesumnjivo najugroženija grupa u BiH.

„Romska zajednica je isključenja iz donošenja bilo kakvih odluka u BiH. Evropska unija je usmjerena na rješavanju tih problema i unaprijeđenju romskih prava. Trenutne blokade u državi, ali i ranija politička neslaganja, otežavaju te procese iako postoji i svjesnost vlasti da su nužni potezi na tom polju. Na osnovu ovakve situacije logično je da je romska zajednica u određenoj mjeri i medijski isključena“, rekao je Khaldun.

Podcrtao da bez poštivanja ljudskih prava i medijskih sloboda zemlja neće postati članicom Unije.

“Znate da Europska unija sa svoje strane više puta ponavljala, a to ponavljamo i danas, da bez slobode medija, bez osnovnih ljudskih prava ova zemlja ne može postati članica Europske unije. Mora postojati garancija slobode medija i garancije za osnovna ljudska prava. Ljudska prava i sloboda medija su dvije strane istog novčića.”, kazao je Khaldun.

Maida Muminović, izvršna direktorica Media centra je rekla da se često u raspravama o slobodi medija i njihovom izvještavanju zanemaruje uloga šire javnosti.

„Javnost je nekada ravnodušna prema raznim slobodama. Javnost treba podsječati o važnosti slobode novinara, ali i drugih prava, pa tako i prava manjina“, rekla je Muminović.

Maida Muminović na tribini (foto: Udar)
Maida Muminović na tribini (foto: Udar)

Borka Rudić je rekla da posebno zabrinjava činjenica da su protekle godine u BiH posebno novinarke bile izložene brojnim pritiscima i uvredama.

„Bilo je 60 napada i prijetnji novinarkama. Te prijetnje, aninimno elektronskom komunikacijom ili direktno su bile pune stereotipa, seksulanog uznemiravanja ili vrijeđanja. To je sasvim drugi element koji nemaju u prijetnjama muškarci. Praktično, to pokazuje koliko su žene u našem društvu ranjiva, pa i ugrožena kategorija“, rekla je Rudić