Romski
U proteklih nekoliko godina, u Bosni i Hercegovini se puno radilo na osnaživanju Romkinja i razvoju njihovih vještina. Mnogi projekti domaćih i međunarodnih organizacija, osmišljeni su kako bi razvijali svijest kod Romkinja, probudili njihovu potrebu za obrazovanjem, djelovanjem. Ovo je zadatak na kojem se stalno mora raditi, prije svega zbog višestruke diskriminacije, socijalne isključenosti i činjenice da su Romkinje najugroženija i najmarginalizovanija grupa u svim državama zapadnog Balkana.
ZNAČAJ UDRUŽIVANJA
Još 2010. godine, Romkinje su bile svjesne značaja udruživanja i povezanosti, te su te godine ženske romske organizacije u BiH oformile i pristupile prvoj ženskoj romskoj mreži u BiH.
–Udruživanje kao metod ukazivanja na postojeće probleme, informisanje donsoioca odluka o stanju u društvu i zajedničko zagovaranje za promjene na bolje, je nešto svakako značajno i potrebno. Stoga, vrlo sam ponosna na činjenicu da postoji Ženska Romska mreža u BiH “Uspjeh” koja okuplja određeni broj romskih ženskih udruženja i aktvistica u ovom polju, te što na ovaj način pokušavaju da zajedničkim zagovaranjema adresiraju postojeće probleme sa kojima se Romkinje susreću u bh. društvu, te da ponude određena rješenja. To se zove građanski aktivizam – kaže Bojana Mumin iz fondacije Kvinna till Kvina.
Kvinna till Kvina već duži niz godina, implementira regionalni zagovarački program ka EU, koji uključuje sve zemlje Zapadnog Balkana.
Bojana Mumin pojašnjava da je cilj ovog programa obezbjediti ženskim organizacijama veću vidljivost u procesu EU integracija, snažnije učešće žena u svim relevantnim procesima, te osigurati poštovanje ženskih ljudskih prava. Ovo se svakako odnosi i na romske ženske organizacije, jer od prije dvije godine ovaj program uključuje i Romkinje. Kroz ovaj program, ženske organizacije iz BiH (uključujući i romske ženske organizacije) imaju podršku u jačanju svojih internih kapaciteta.
Kada se govori o zagovaranju, kako u Briselu tako i u matičnim zemljama, ova organizacija osigurava prostor da se ženske organizacije sa prostora Zapadnog Balkana susreću, razmjenjuju svoje dobre prakse, ukazuju na zajedničke potrebe, te samim tim iniciraju zajedničke zagovaračke aktivnosti na regionalnom nivou.
–Dodatna vrijednost ovog programa je ta što je regionalnog karaktera, te ženske organizacije koje učestvuju u ovom programu imaju mogućnost da zagovaraju kako na regionalnom nivou, tako i na državnim nivoima, jer organizacije mogu da pruže opširniju sliku o bitnosti i prednostima uključivanja žena u procese EU integracija – pojasnila je ona.
NEPOZNAVANJE OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA
Mnogo Romkinja zbog niske razine obrazovanja još uvijek ne poznaju svoja osnovna prava.
Međutim, ovaj put želimo istaći da uprkos svemu gore navedenom postoje žene koje itekako znaju kako Romkinje treba da se bore za svoja prava.
Aldijana Musli, uposlenica je Misije OSCE-a u BiH i diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na odsjeku za Socijalni rad.
Aktivistica je još od srednje škole i kaže da je u početku bilo i neprijatnih komentara od strane starijih kolega. Štaviše, bilo je situacija kada su joj govorili da se treba udati i prestane se baviti tim poslom, ali bilo je i onih koju su joj pružili priliku da radi i da se dodatno edukuje.
–Da nisam imala dovoljno samopouzdanja i podrške od porodice, vjerovatno bih odustala od borbe za bolje sutra. S druge strane, te neprijatne situacije su mi dale još više povoda da se obrazujem i borim za prava svih Romkinja – rekla je Aldijana.
Aldijana je članica ženske romske mreže „Uspjeh“ od samog početka. Zajedno sa drugim koleginicama, zalagala se da pitanje Romkinja bude uvršteno u strateške dokumente.
–Nažalost ta borba i dalje traje, ali svakako da su vidljivi neki pomaci. Kroz mrežu smo radile na mnogim pitanjima i jedna aktivnost koja je meni posebno bila od značaja je iz 2013. godine kada smo video klipom pokušali animirati romsku zajednicu da se izjasne kao pripadnici romske nacionalne manjine na Popisu stanovništva 2013. godine – kaže Aldijana.
MUŠKARCI BOLJE TRETIRANI OD ŽENA
Već dosta puta do sada je rečeno da se Romkinje bore sa višestrukom diskriminacijom – žene su, a i spadaju u grupu nacionalnih manjina. Bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju, ili političkom angažmanu, muškarci su više zastupljeni i bolje tretirani od samih žena.
Admira Biberović je mlada Romkinja iz Tuzle i predsjednica je Udruženja “Euro Rom” i članica Komisije za jednakopravnost spolova pri Gradskom vijeću Tuzle.
Ona kaže da je položaj Romkinja u BiH izrazito težak, jer se suočavaju s nizom problema. Diskriminisane su što su žene a još Romkinje, tako da njihova borba za opstanak mora biti dupla u svemu.
–Prepreke sa kojima sam se susretala u rješavanju problematike je nepovjerenje od strane muškarca da mi žene nećemo moći da se suočimo sa problemom i da nećemo uspjeti da ga rješimo. Ali, vremenom se sve mjenja kada imate znanje o datom problemu i volju za rješavanjem, bez problema se sve rješava – rekla je Admira Biberović.
Melina Pirija, aktivistica udruženja Omladinska romska inicijativa “Budi mi prijatelj” iz Visokog, svoju borbu za ljudska prava vodi već jako dugo. Melina je trenutno vijećnica u Općinskom vijeću u Visokom.
Kroz svoj dugogodišnji rad izborila se za mnoga prava i učestvovala u izradi lokalnog akcionog plana, u mnogim strategijama, projektima za žene, djecu i mlade.
–Većina pripadnika opće populacije, nas Romkinje gleda s nepovjerenjem i sumnjom i već unaprijed ima izgrađen stav da su romske žene manje obrazovane, manje vrijedne i manje sposobne od ostalih žena. Položaj Romkinja, a mogu govoriti generalno o ženama, jako je težak, koliko god govorili nešto ili promovisali ravnopravnost, mi još uvijek nismo ravnopravne, pogotovo romske žene – istakla je Melina.
OBRAZOVANA ŽENA
Sve tri mlade žene iza sebe su poredale mnogo uspjeha, a već uveliko rade na nizanju novih. Povezane i ujedinjene Romkinje ili općenito sve žene mogu dosta toga. Svakako da ih obrazovanje povezuje, jer njihova jačina se zapravo ogleda u u činjenici obrazovana žena – jaka žena.
Aldijana, Admira i Melina su svjesne toga i kao svoj lični uspjeh sve tri navode da su najsretnije kada djevojčice uključe u obrazovni sistem.
–Kada vidim djevojčice sa kojima sam nekada radila neke radionice, da su danas završile školu, studiraju ili rade posebno mi da motivaciju da nastavim da se bavim ovim poslom – kaže Aldijana.
Ni Melina ni Admira ne kriju svoju sreću kada su u pitanju ovakvi momenti.
–Najdraži su mi oni momenti kada mi se nasmješi neko dijete i kaže hvala jer sam joj/mu pomogla da se upiše u školu ili na neki kurs, to su velike stvari – rekla je Melina.
–Najvećim uspjehom smatram to da sam kroz razne projekte uključila romske djevojčice da se aktiviraju i podignu svoje samopuzdanje kada su u pitanju razni problemi, da je sve veći broj romskih djevojčica koji pohađaju srednje škole – ističe Admira.
Problemi žena su slični širom regiona i svijeta, te u rješavanju tih problema veoma je važna saradnja i uspostavljanje mostova. Nužno je poticati mjere pozitivne akcije, te posebno umrežavanja Romkinja s ciljem osnaživanja njihova djelovanja i veće vidljivosti u lokalnoj zajednici i općenito u društvu.
Država, institucije i civilno društvo treba da se posvete ulaganju u žene i mlade, jer je to održiva investicija za transformaciju jednog društva.
Kolika je realna moć ženskog romskog aktivizma pokazuje nam i formiranje ženske romske mreže „Uspjeh“. Ovo je dokaz da žene zajedničkim snagama znaju kanalisati svoje znanje, kapacitete i mogućnosti i usmjeriti ih na identifikaciju i rješavanje romskih problema.
Naše sagovornice složile su se da sistem vrijednosti koji poštuju ne poznaje granice i prepreke i to je ono što ženama daje uspjeh.
Također, one su shvatile da su saradnja, pomaganje, promovisanje, jedinstvo definitivno put koji Romkinje vodi kako do induvidualnih tako i do općih društvenih uspjeha, dok neke žene nisu bile zainteresovane za razgovor na ovu temu za naš portal.
Sve dok same žene ne shvate značaj svega napisanog u ovom tekstu, ne možemo očekivati pomak sa trenutnog stanja i tražiti krivce u nekom drugom.
(portal-udar.net)
