Mentorstvo kao prilika za zdravo odrastanje

Konferencija o socijalnom uključivanju djece u riziku “Model mentorstva u zajednici – prilike i šanse za zdravo odrastanje” održana danas u Sarajevu u organizaciji Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE imala je za cilj, između ostalog, ukazati na značaj mentorstva kao jedinstvene prilike za zdravo odrastanje.

Kao model mentorstva koji se uspješno sprovodi već petnaest godina posebno je istaknut projekat „Stariji brat, starija sestra“.

Stariji brat, starija sestra je mentorski program kroz koji se spajaju volonter/volonterka (stariji brat/sestra) i dijete (mlađa sestra/brat) s ciljem razvijanja kvalitetnog, brižnog i podržavajućeg odnosa.

Taj se cilj ostvaruje putem dva oblika: rad volontera s djetetom i rad stručnjaka s volonterima. Volonteri se osnažuju za mentorski rad s djecom i kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme, te imaju mogućnost jačanja socijalnih vještina.

Amir Hasanović izvršni direktor Udruženja Narko ne je naveo kako je konferencija predstavlja vrhunac petnaestogodišnjeg mentorskog programa „Stariji brat, starija sestra“ i da im je cilj da predstave mentorski mode, ali i da otvore pitanje osiguranja i održivosti programa. Kako je naveo, pri tome misle kako na sadržaj i kvalitet usluge koja se nudi, tako i na neophodne finansijske, materijalne i ljudske resurse.

„Više od 600 djece i volontera učestvovalo je u projektu u Kantonu Sarajevo, a projekat se realizuje i u drugim gradovima i mjestima širom BiH, gdje je učestvovalo 200 djece i volonter“.

Prema riječima Hasanovića, program je za 15 godina koštao nešto više od dva miliona eura, a 95 posto sredstava obezbijeđeno je od međunarodnih fondova, dok je svega pet posto sredstava obezbijeđeno različitim nivoima i podrškom državnih aparata.

Hedija Begović, studentica psihologije i volonterka na projektu „Stariji brat, starija sestra“ navodi kako volontira već dvije godine i da namjerava nastaviti sa volontiranjem.

„Projekat funkcioniše tako što se družimo sa djecom, jedan na jedan to su djeca koja su u socijalnom riziku i radimo na njihovom socijalnom uključivanju. Provodimo vrijeme družeći se, idemo u kina, izlete, zajedničke radionice. Družimo se oko 25 sati mjesečno, obično je to vikendom kada i volonteri i djeca imaju vremena. Studiram psihologiju i oduvijek sam tražila priliku da negdje i u praksi primjenim svoje znanje tako sam se jedne priliek odlučila na internetu potražiti kakve to prakse i angažmani imaju u našem gradu. Pronašla sam Udurženje Narko ne, a od svih projekata ovaj se za mene učinio kao najbolji“, govori Hedija, dodajući da je u svemu najvažnija dobra organizacija.

Povratne informacije

Evoluacija učinka programa „Stariji brat, starija sestra“ sublimirana je u priručniku koji je i predstavljen na današnjoj konferenciji.

„Ono što smo mi kao najznačajnije rezultate uvidjeli jeste da djeca koja su se družila sa svojim mentorima 18 mjeseci i duže jeste da su pokazali kako imaju veće samopouzdanje u izvršavanju zadataka i obaveza u školi, ali isto tako imaju bolje i kvalitetnije porodične odnose. Evoulacija je pokazala daje  47 posto manja vjerovatnoća da će ta djeca nekada u budućnosti konzumirati psihoaktivna sredstva i 52 posto je manja vjerovatnoća je da će napustiti sistem obrazovanja“, objasnio je Amir Hasanović Udruženja Narko ne.

Jasmin Bešić, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT, naveo je kako mladi koje anketiraju kažu da oni očekuju dugoročna rješenja da bi ostali u zemlji, te da KULT upravo ovaj projekat vidi kao podršku u tom smislu. Smatraju da kratokorčna rješenja koja se često od vlasti predlažu nisu dobra za mlade ljude. „Međutim, ovaj projekat dugoročno nastoji riješiti pitanje mladih u riziku, mladih koji imaju devijantna ponašanja ili pokazuju da imaju sklonost ka tome“, navodi Bešić.

Pohvalio je nastojanje Udruženja Narko ne koje, kako je dodao, zajedno sa vladom Kantona Sarajevo nastoje da dugoročno riješe ovo pitanje strateški kako bi mladi, s jedne strane imali ranu otkrivanje i prevenciju ovisnosti jer je mno jeftinije sprečavati devijantna ponašanja, nego ih kasnije liječiti.

Predstavnica UNICEF-a u BiH kazala nam je kako UNICEF BiH podržava ovu inicjatvu, „i sam UNICEF je organizacija koja se prije svega brine o djeci.

„Brigu o djeci možemo razdvojiti na dva elementa. Prvi se odnosi na rad sa djecom do deset godina, ali sve više se nastoji raditi i sa djecom tokom druge dekade. Ono kako se djeci pomogne u periodu od desete do osamnaeste godine od velikog je značaja za razvoj individua. UNICEF BiH je uvijek fokusiran na to da se ranjivoj kategoriji djece pomogne“, navela je Khan dodajući kako UNICEF BiH radi i sa Vladom, ali i sa civilnim sektorima koji doprinose radu sa vladinim institucijama.

(portal-udar.net)