Romski
“Dugotrajna nestabilnost na Bliskom Istoku, Sahelu i Sjevernoj Africi dovela je do iznimno velikih kretanja migranata i izbjeglica. Sve je očiglednije da trenutna migrantska i izbjeglička kriza stvaraju savršeno tržište za eksploataciju migranata u tranzitnim i odredišnim zemljama od strane beskrupuloznih kriminalnih grupa i pojedinačnih učinilaca“, jedan je od zaključaka današnje konferencije „Trgovina ljudima u uslovima migrantske krize“, održane u Sarajevu u organizaciji Mreže bh. nevladinih organizacije protiv trgovine ljudima „Ring“.
Kako je navedeno, linija između krijumčarenja migranata i trgovine migrantima često postaje nejasna, jer veliko raseljavanje podstiče kako ilegalne migracije tako i povezivanje sa kriminalnim poduhvatima.
Kategorije migranata koje su podležne ranjivosti su: osobe koje su preživjele seksualno i rodno nasilje, domaće nasilje i nasilje od srodnika, LGBTI migrant, djeca bez pratnje i djeca razdvojena od porodica, porodice sa malom djecom, migranti s akutnim ili horničnim medicinskim stanjima, migranti sa invaliditetom, žrtve zločina duž rute, migranti koji su doživljeli fizičko zlostavljanje od predstavnika vlasti duž rute, migranti koji su na putu duže od godinu dana, migranti koji govore samo manje poznate jezike.
„Mnogi nedostaci i izazovi u identifikaciji i upućivanju, odnose se na razdvajanje između procedura migracije i azila (prijem, identifikacija, skrining ranjivosti, smještaj i azilanski postupak) i okvira za borbu protiv trgovine ljudima (identifikacija, upućivanje, pomoć i zaštita)“, rekao je Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u BiH.
Kako je objasnio, postupci protiv trgovine ljudima nisu dovoljno integrirani u sistem prijema i azila, što dovodi do ograničene sposobnosti osoba koje su u prvom redu da identifikuju i upućuju ljude koji su podložni trgovini i eksploataciji i potencijalne žrtve trgovine ljudima.
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini koju je napravio OSCE kaže da je BiH od početka 2018. godine doživjela dramatično povećanje broja migranata i izbjeglica koji ulaze u zemlju – 10.145 nezakonitih migranata, izbjeglica i onih koji traže azil je ušlo u BiH do dana objavljivanja procjene.
Njihov priliv postavio je izazov za ljudske i finansijske resurse odgovornih domaćih institucija.
Prema riječima Borisa Topića, savjetnika za borbu protiv trgovine ljudima Misije OSCE-a u BiH, utvrđeno je nekoliko izazova ili ograničenja prilikom provođenja ove procjene.
Naime, kako je naveo, lokalne uprave nemaju jedinstven pristup odabiru ureda koji će biti nadležni za slučajeve migranata i izbjeglica. U takvoj situaciji bilo je teško dobiti usporedive podatke.
Zatim, neke od institucija, kao što su domovi zdravlja, ne vode na sistematičan način evidenciju o pomoći pruženoj migrantima i izbjeglicama i uglavnom nemaju upute o načinu postupanja sa ovim slučajevima. Kao takav, stvarni broj slučajeva kojima su se bavili domovi zdravlja može biti veći od onog koji je naveden u ovom izvještaju.
Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima bilo je teško dobiti informacije od terenskih ureda Službe za poslove sa strancima. Iako je Misija poslala pismo i informirala sve aktere o ovoj procjeni, uključujući i Službu za poslove sa strancima, glavni ured ove službe u Sarajevu je kasnio sa davanjem odobrenja, a u nekim mjestima intervjui nisu ni obavljeni do izrade ovog izvještaja.
„Iz ove procjene su izostavljena najmanje dva važna aktera: međunarodne organizacije prisutne u BiH i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH“, naveo je Topić.
Aida Behrem, ispred Udruženja „Žene sa Une“ govorila je o temi „Djeca u pokretu i djeca bez pratnje, kako ih zaštititi.
„Prihvatni centar Bira u Bihaću prvi je u Bosni i Hercegovini u kojem je uspostavljen zaštićen odjel za maloljetnike bez pratnje, kojih je do sada bilo više od 400. Smješteni su u šestokrevetnim kontejnerima u kojima imaju struju, grijanje, posteljinu i osnovne potrepštine, dobijaju tri obroka dnevno. Podršku im pružaju UNICEF i Save the Children, kroz projekt koji finansira Evropska unija“, navela je Behrem.
Kako kaže, radi se uglavnom o dječacima iz Afganistana i Pakistana, ali ima ih iz Iraka i Sirije, također. Oni su u uzrastu kada se u njihovim zemljama obavljaju regrutacije u vojsku u koju oni ne žele ići. Jedini način da izbjegnu vojsku je da pobjegnu, odnosno da napuste zemlju. Njihove obitelji su vrlo često siromašne i nemaju materijalnih sredstava da bi cijela obitelj mogla napustiti zemlju. Iz tog razloga dječake same šalju na put.
Djeca sa pratnjom
Pet najvećih faktora stresa za djecu izbjeglice sa pratnjom i djecu migranate u BiH su: nedostatak skloništa, odnosno smještaja; nedostatak hrane; hladno vrijeme; udaljenost od kuće i napadi.
Djeca bez pratnje i razdvojena djeca (UASC)
Tri četvrtine djece bez pratnje i razdvojene djece odvojeno je od svojih roditelja/porodice duže od godinu dana, a gotovo polovina djece više od dvije godine. Svako deseto dijete je navodi da rijetko ima kontakte, te svako deseto dijete uopće nema kontakt s roditeljima /porodicom.
Svako peto dijete bez pratnje i razdvojeno dijete, prije uspostavljanja zaštićenog odjela u TRC Bira bilo je bez smještaja/skloništa.
Prema riječima Aide Behrem, nedostatak skloništa, odnosno smještaja, nedostatk hrane, hladno vrijeme, odvojenost od porodice i napadi samo su neki od rizika trgovine ljudima kojima su izložena djeca migranti.
„Opasnost od trgovine ljudima postoji i u kampovima, ali i svugdje na cesti ili neformalnim smještajima u kojima mnoga djeca ili maloljetnici borave. Vrlo je vjerojatnom smatra se mogućnost da su krijumčari povezani s trgovcima i jako je teško razdvojiti te dvije vrste kriminalaca“, također je navela Behrem.
Statistički podaci Granične policije BiH u pogledu ilegalnih migracija:
Ukupno 4.489 otkivenih ilegalnih migranata tokom 2018. godine (1.143 ilegalnih migranata u prvom tromjesečju 2019. godine );
– 1.597 migranat na izlazu iz BiH;
– 2.892 migranta otkrivena na ulazu u BiH;
– 617 migranta na graničnim prelazima;
– 3.872 migranata van graničnih prelaza.
(portal-udar.net)
