Romski
Djeca nisu lica epidemije, ali mogu postati njene najveće žrtve, poručila je Jelena Zajeganović iz kancelarije fonda UNICEF Srbija povodom Dječije nedjelje.
Rezultati istraživanja koja su sproveli nadležni organi ove zemlje u saradnji sa organizacijama civilnog društva pokazuju da su djeca izložena velikom stresu u periodu pandemije zbog čega se sve veći broj njih osjeća anksiozno, depresivno i bezvoljno, rečeno je na konferenciji u Beogradu.
Kako je kazala Zajeganović, za vrijeme pandemije zabilježen je porast siromaštva u dječijoj populaciji od 15 posto, dok se bilježi porast neuhranjenosti do 14 posto.
Polovina ispitanih porodica sa djecom tvrdi da je došlo do pada prihoda i nepredviđenih troškova usljed pandemije, pri čemu se najviše štedilo na igračkama i obrazovnim sredstvima.
Zbog svega toga potrebno je pružiti podršku porodicama, jer, kako kaže Zajeganović, ne možemo da prestanemo sa ulaganjima u razvoj djece i djecu uopšte.
Pandemija je dovela i do nekih pozitivnih pomaka, pa se jedna trećina ispitanih roditelja izjasnila da provodi više vremena sa djecom, ali isti procenat poručuje da tokom perioda pandemije teže podnosi roditeljstvo nego prije.
Jedna polovina ispitane djece nema pozitivan stav o budućnosti, o čemu svjedoči odgovor dječaka od 13 godina koji je zabilježen u anketi koju je sproveo Centar za prava djece – „Ne mogu da pronađem sreću u svom životu“.
Prema istraživanjima kojima raspolaže državna sekretarka u Ministarstvu za demografiju i porodicu Srbije Milka Milovanović Minić, jedna petina djece rekla je da je pandemija imala uticaj na njihovo mentalno zdravlje.
„Djeca su se u krizi snašla onoliko koliko su se snašli njihovi roditelji i staratelji“, naglasila je ona.
Specijalna savjetnica premijerke za Agendu 2030 Slavica Đukić Dejanović napomenula je da je potrebno raditi na ravnopravnosti među djecom po različitim pitanjima, te pomoći ugroženije grupe.
„Iako je smanjena smrtnost djece u opštoj populaciji, smrtnost među romskom djecom je i dalje jako velika“, rekla je ona i dodala da od 12 do 18 posto siromašne djece ima kašnjenje u razvoju čak osam mjeseci u odnosu na ostalu djecu.
„Roditelji su pokazali veliko znanje o fizičko-motornom razvoju djece, ali ne i o njihovom socijalno-emocionalnom razvoju i potrebama“, zaključila je Đukić Dejanović, prenosi FoNet.
