Mirković: Bitno je biti uporna i izboriti se za svoja prava

1997
Udruženje „Romska djevoja-Romani ćej“ iz Prnjavora, Foto: Udar

Udruženje „Romska djevoja-Romani ćej“ iz Prnjavora, prepoznatljivo je po tome što godinama organizuje preventivne preglede za Romkinje, ali i druge žene kojima je potrebna medicinska pomoć.

U razgovru sa Snježanom Mirković, predsjednicom udruženja, saznali smo kako ovo udruženje funkcioniše i šta im nedostaje da bi funkcionisali efikasnije. Koliko je teško raditi u romskoj zajednici i da li je politički angažman, bitan za Romkinje? Sa Snježanom smo razgovarali neposredno po završetku radionice, koju su zajedno realizovali sa Udruženjem Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle.

Koji je cilj okupljanja Romkinja na ovoj i sličnim radionicama?

-Drago mi je da smo organizovali ovu radionicu za naše žene iz Prnjavora na temu, Aktivizma u lokalnoj zajednici. Smatram da se Romkinje trebaju uključiti u rad mjesnih zajednica, u političke i društvene sfere života, jer ako nismo upoznate sa našim pravima, ne možemo ni tražiti rješenja niti ostvarivati prava.

Da li Romkinje trebaju biti na mjestima gdje se donose odluke?

-Svi će reći da Romkinje trebaju biti na mjestima gdje se donose odluke. Ja nisam pristlica takvog stava, jer se i kroz aktivnosti udruženja mogu promjeniti mnoge stvari i prevazići problemi. Dakle, Romkinja ne mora biti nužno uključena u rad neke političke stranke, da bi mijenjala neke stvari.
Bitno je biti uporna i izboriti se za svoja prava i za prava onih koje zastupamo.

Kolika je podrška Romkinja vama kao njihovoj predstavnici?

-Moram reći da imam veliku podršku svojih žena.  Odziv na svakoj radionici je uvijek veliki, a tako je i sa našim drugim aktivnostima. Posebno mi je drago kada neke korisnice kažu da na radionice dolaze zbog mene. Želim da naglasim i da smo jedino žensko udruženje u opštini Prnjavor i da je i to jedan od razloga.

Koji  projekat trenutno realizirate?

-Trenutno realizujemo projekat „Prevencija preporduktivnog zdravja Romkinja“ zajedno sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske.  Projekatom je predviđeno da se obave ginekološki i mamografski pregledi za Romkinje iz Vukosavlja, Prnjavora i Modriče. Imat ćemo i edukativne radionice sa ovim ženama. Ukoliko neka žena bude upućena na dalje liječenje, mi ćemo pratiti takve slučajeve i pružićemo svu moguću podršku. Ovu vrstu projekta provodimo već duži niz godina i pokazao se kao jako dobar. Nekim ženama smo spasili život pružajući ove besplatne preglede.

Romi na prostoru RS-a uglavnom su zdravstveno osigurani. Zašto Romkinje, ali i druge žene čekaju na vas da organizujete ovakvu vrstu pregleda, a ne idu same na preventivne preglede?

-Bez obzira na zdravstveno osiguranje, za ovu vrstu pregleda žene moraju platiti participaciju. Recimo, za PAPA test one moraju izdvojiti 20-ak KM, a ukoliko je mamografija u pitanju, onda se mora ići u Banja Luku da bi se obavio takav pregled, što iziskuje dodatne troškove. Za svaki pregled, bez obzira na činjenicu da su zdravstveno osigurane, one moraju doplati određeni iznos. Svaka žena će prije odvojiti novac za svoje dijete, ili da plati režije i slično, nego da odvoji novac za svoje zdravlje. U većini slučajeva, tek kada je bolest već u odmakloj fazi, one tek tada idu na preglede.

Kako muškarci u romskim zajednicama prihvataju vaše aktivnosti, budući da su sexualno i reproduktivno zdravlje još uvijek tabu tema?

-Mi sada imamo drugi problem kada dođemu u romsku zajednicu. Naime, muškarci nam govore „vi nam samo vodite žene na pregled, kada ćete organizovati neke preglede za muškarce i mi bismo da brinemo o našem zdravlju“. Ovo je rezultat aktivnosti podizanja svjesti o važnosti preventivnih pregleda. Prije nekoliko godina je bilo bitno da se zna da li je ginekolog muško ili žensko. Bitno je raditi i sa muškarcima. U svakom pogledu i ovo je rezultat našeg rada.

Kako radite na inkluziji Roma kroz svoje aktivnosti?

– Mi smo kroz ovaj projekat osigurali mamografske i ginekološke preglede za 120 žena, budući da u Prnjavoru žive samo 32 romske porodice, imali smo mogućnost da i drugim ženama ponudimo ove preglede. Mi ne gledamo ko je koje nacije. U Prnjavor aparat za mamografiju ne radi već deset godina, tako da je bilo mnogo žena koje su se odazvale na preglede. Također smo radili kanalizaciju u romskom naselju, gdje postoje samo četri romske kuće, a ostalih tridesetak kuća su ostali stanovnici. Nadamo se da će i načelnik opštine prepoznati naše napore i da ćemo u budućnosti imati njihovu podršku, kako bi radili na realizaciji drugih projekata. Nama podrška ne treba u finansijskom smislu. Treba nam adminnistracijska podrška.

Koje aktivnosti planirate realizovati u ovoj godini?

-U Prnjavoru se svake godine održava Festival nacionalnih manjina pod nazivom „Mala Europa“ u zadnjoj sedmici mjeseca jula. Naše udruženje svake godine učestvuje na ovoj manifestaciji, predstavljajući romsku kulturu i tradiciju. Također, planiramo zajedno sa ženskom romskom mrežom „Uspjeh“ obilježiti i Svjetski dan romskog jezika, 5. novembra.

(portal-udar.net)