Romski
Adelisa, Esmira, Dženita i Velida su učenice završnog razreda srednje škole. Ove mlade cure, pored iste škole koju pohađuju, vezuju ih i isti stavovi. Niti jedna od ovih učenica ne smatra da je obrazovanje u Bosni i Hercegovini na zavidnom nivou. Neke od njih više ne vide sebe u BiH i već razmišljaju o odlasku. Ove mlade djevojke životnu sreću, nastavak školovanja, ili posao, potražiće negdje van naše zemlje. Pitali smo ih-zašto?
Nedoumica
Tokom srednje škole, posebno u završnom razredu, učenici se često nađu u nedoumici i ponekad ne mogu dati odgovor na pitanje „šta poslije“?
Svi imaju različite želje, a isto tako i mogućnosti koje ipak upravljaju željama.
Veliki broj učenika želi da studira, a manji broj traži informacije u Zavodu za zapošljavanje. Pitanja su mnoga, ali su opet bazirana na dvije stvari-naći posao nakon završetka srednje škole, ili nastaviti sa studijama.
Ako se pak odluče za ovu drugu opciju, onda se pojavi još hiljde pitanja: šta studirati, gdje, da li ostati u Bosni i Hercegovini, ili ići vani, kako obezbjediti novac…
Pre izbora, maturanti pored željenog fakulteta, moraju razmišljati i o tome, da li će nakon toga pronaći posao, jer nije bitna samo diploma, posebno danas kada je prava borba za svako radno mjesto.
Sve ovo, mlade ljude stavlja u jednu veliku nedoumicu. Zbog toga, veliki broj njih odlučuje da sve ovo istraži u nekoj od zemalja Evropske unije, najčešće Njemačke, Austrije, ili skandinavskim zemljama. Ako ne preko interneta, svako od njih može o iskustvima čuti direktno od ljudi koji su već u nekoj od ovih zemalja, jer gotovo da ne postoji osoba koja nema prijatelja, ili rođaka koji je već nekoliko godina na Zapadu.
Da li je onda ispravno ako uzbog ovakve situacije postavimo pitanje, priprema li Bosna i Hercegovina mlade za Zapad već u srednjoj školi, ne pružajući im mogućnost da svoje ciljeve ostvare u svojoj zemlji?
Esmira Hadrović, učenica je četvrtog razreda Srednje tehničke škole „Kemal Kapetnović“ u Kaknju. Nakon srednje škole, planira upisati fakultet.
„Planiram upisati psihologiju, ili žurnalistiku.To će biti moj izbor i to samo zbog toga što su to zanimanja kojima se želim baviti u budućnosti“, rekla je ona.
Esmira smatra da je obrazovanje u našoj zemlji vrlo loše, ali ipak misli da se stanje može promijeniti. Ono što je u ovom trenutku bliže realnosti, jeste njeno razmišljanje o odnosu zemalja Zapada prema kvalitetu.
„Mladi u BiH imaju bolje šanse vani, jer se izvan granica BiH cijene ideje, znanje, rad i trud mladih ljudi“, rekla je Esmira.
U budućnosti, ova mlada cura vidi seba kao uspješnu poslovnu ženu, porodično ostvarenu i kao izuzetnu novinarku koja piše vrhunske članke.
Dženita Helja, također je učenica STŠ „Kemal Kapetanović“. Ona ne planira nastavak školovanja u Bosni i Hercegovini. Njeni planovi su da poslije srednje škole napusti Bosnu i Hercegovinu i počne novi život u inostranstvu.
„Školovat ću se u inostranstvu i tamo naći posao koji želim da radim“, kaže Dženita. Za 10 godina, sebe vidi kao poslovnu ženu, sa dobro plaćenim poslom.
Prilika je bitna
Istraživanja su pokazala da našu zemlju napuštaju sve mlađi ljudi, među njima su čak i srednjoškolci. Mladi odlaze i ostaju tamo negdje, ostavljajući sve starije generacije. Ne možemo ih ni kriviti, jer ako biraju između ljubavi prema zemlji i ljubavi prema sebi, svi biraju ovo drugo. A kako i ne bi kada im zemlje u koje odlaze, ako ništa drugo, pružaju priliku, koju ovdje često i ne dobiju.
Adelisa Sejdić, mlada Romkinja o kojoj smo već pisali, također ima u planu napuštanje zemlje.
„Svi imaju bolju budućnost izvan granica Bosne i Hercegovine. Ne vjerujem, ako ostanemo ovdje, da ćemo moći promijeniti bilo šta na bolje“, kaže Adelisa.
I ona kao i njena vršnjakinja, misli da je školovanje u BiH jako loše, jer čak i ako se mladi žele obrazovati nakon srednje škole, moraju sve sami finansirati iz svog džepa. Adelisa definitivno u budućem vidi sebe kao zaposlena osoba u inostranstvu, sa boljim uslovima za život, nego što ih ima trenutno u BiH.
Tek u takvoj situaciji i okruženju, kaže da može razmišljati i o nastavku školovanja.
Učiniti školovanje ljepšim
Predsjednica prijelaznog rukovodstva Vijeća učenika Zeničko-Dobojskog kantona, Velida Sikira od malih nogu, mašta da će jednog dana postati uspješna pravnica. Ona misli da školovanje u Bosni i Hercegovini, nije na zavidnom nivou, ali misli da srednjoškolci mogu promijeniti neke stvari, te školovanje učine ljepšim i zanimljivijim.
„Svaki profesor ima pravo da 20 posto odstupi od NPP-a (nastavnog plana i programa). Na taj način, učenici i profesori zajedno mogu isplanirati taj dio nastavnog plana, a to također doprinjeti boljoj komunikaciji učenik-profesor“, kaže Velida.
Ona smatra da mlade i perspektivne osobe imaju dobru budućnost bilo gdje. Oni koji žele da imaju kvalitetnu budućnost, radit će na poboljšavanju njihovog statusa u zajednici, uz volju, želju i ljubav prema nečemu. Na taj način, doći će do uspjeha i time osigurati sebi dobru budućnost.
Sikira sebe u budućnosti vidi kao osobu koja je uz trud i rad, postala uspješna žena u Bosni i Herecegovini.
Na onosvu izjava ovih srednjoškolki, možemo vidjeti da mladi ljudi uglavnom stoje negdje na granici BiH. Pitanje je samo hoće li naprviti taj korak naprijed U proteklom periodu, oko 80 hiljad mladih je napustilo Bosnu i Hercegovinu.
Na ovaj način, vrlo podmuklo i gotovo neprimjetno dolazi do razaranja bh. društva.
Posljednja informacija o liberalizacija tržišta rada u Njemačkoj, još jednom je pokrenula brojna pitanja o kojima su govorile i naše sagovornice.
Kako su pisali mnogi mediji u našoj zemlju, s pravom se može očekivati „pravi egzodus radne snage iz BiH“ s obzirom na to da država nema strategiju kojom bi to spriječila.
(portal-udar.net)
