Mnogi izazovi pred NVO sektorom u BiH, donatori zahtijevaju brojne uslove

U BiH danas postoji između 26 i 27 hiljada nevladinih udruženja i fondacija, od kojih su, prema dostavljenim izvještajima, njih oko 20 hiljada aktivne

1351
Foto: Udar

Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Centar za promociju civilnog društva (CPCD) je danas organizovao okrugli sto na temu „NVO sektor u BiH – Kritički pogled iznutra“. Cilj okruglog stola bio je podsticanje kritičkog javnog dijaloga o mjestu i ulozi NVO sektora danas u BiH.

Omir Tufo, projekt menadžer u CPCD-u, istakao je da se nevladin sektor mora okrenuti onome što mu je misija, odnosno onome zbog čega je osnovan i da samim tim postoji puno prostora za kritički osvrt na ono što je urađeno do sada.

„Kako bi dobile finansijska sredstva, nevladine organizacije često mijenjaju svoje misiju prilagođavajući se donatorima. Između građana i NVO često ne psotoji dovoljno dobra koordinacija. Građani često postavljaju pitanje, koliko NVO postoje zbog njih, a koliko su NVO same sebi svrha. U javnosti, ovakve organizacije nemaju naročit imidž“, istakao je Tufo.

On je istakao da u BiH danas postoji između 26 i 27 hiljada nevladinih udruženja i fondacija, od kojih su, prema dostavljenim izvještajima, njih oko 20 hiljada aktivne. Tufo je dodao, da u taj broj spadaju i sva sportska udruženja, udruženja proistekla iz rata i nevladine organizacije koje se bave određenim probemima neke od ciljnih grupa.

„Uprkos ovom velikom broju, vrijednost NVO treba mjeriti prema rezultatima koje postižu i koje građani prepoznaju. Jako mnogo volonterskih sati koje NVO proizvedu, govori o njihovom značaju“, rekao je Tufo.

Predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle, Indira Bajramović, istakla je kako ova organizacija već 20 godina radi za svoje sugrađane, najviše za žene i djecu svih nacionalnosti. Govoreći o problemu finansiranja NVO u današnje vrijeme, Bajramović smatra da je bitna prepoznatljivost organizacije.

„Donatori su prepoznali organizacije koje aktivno djeluju, imaju iskustvo i žele raditi za zajednicu. Međutim, donatori postaju sve zahtjevniji, traže od organizacija da radimo po njihovim pravilima, a istovremeno moramo poštovati domaće zakonodavstvo. Mnogo romskih NVO više ne radi ili su aktivne onoliko koliko mogu biti. Mislim da se danas romski NVO sektor iskristalisao na nekoliko jakih organizacija koje aktivno rade u zajednicama, poručila je Bajramović.

Plan je da se zaključci sa današnjeg okruglog stola prezentuju na Svjetskom samitu civilnog društva i CIVICUS Globalnoj sedmici civilnog društva tokom ovog mjeseca u Beogradu.

(portal-udar.net)