Romski
Od 8. januara do 28. januara 2019. izveden je monitoring ključnih informativnih mainstream medija o tome kako izvještavaju o aktivnostima nevladinog sektora, ženskim pravima i romskim pitanjima. Rezultati monitoringa su namijenjeni Romskom portalu UDAR za tematski i novinarski pristup (uglove) kao i drugim medijima te stručnoj javnosti koja prati ovu problematiku. Mediji koji su analizirani su:
- RTRS, centralni Dnevnik u 19.30
- FTV, centralni Dnevnik u 19.30
- BHT, centralni Dnevnik u 19.00
- Dnevni Avaz, online izdanje
- Klix, rubrika Vijesti u kojoj se nalaze podkategorije – BiH, Regija, Svijet, Crna hronika, EU integracije, Humanitarne akcije, Lokalne vijesti
- Nezavisne novine, online izdanje
Osnovni nalazi su:
- U programima Dnevnika javnih TV servisa iz Sarajeva (BHT i FTV) evidentan je trend izvještavanja o NVO aktivnostima i trend uključivanja NVO stavova i mišljenja u priloge o temama koje nisu eksluzivno i primarno NVO teme. Oba servisa njeguju jasno prepoznatljivu uredničku politiku da javnosti ponude NVO perspektivu svih važnih društvenih tema, od politike, preko ekonomije, obrazovanja, do ekologije i zaštite životne sredine. Sa druge strane, Dnevnik RTRS sadrži procentualno manje tematike gdje je uključen NVO sektor. Na RTRS ovaj pristup se koristi kod humanitarnih pitanja i prava djece, gdje su u fokusu predstavnici relevantnih institucija, NVO sektora, ali, dakako, i sami korisnici pomoći, ili oni koji se za nju bore (ili im je potrebna).
- Najveći broj objava na Klixu i Dnevnom avazu odnosio se na temu nacionalno pomirenje. Polovina zabilježenih tekstova govorila je o temama koje su vezane za aktivnosti različitih udruženja, koje zagovaraju nacionalno pomirenje, zastupaju prava žrtava genocida u Srebrenici, kao i istraživanje genocida. S druge strane, kod Nezavisnih novina najveći broj objavljenih sadržaja odnosi se na NVO humanitarne aktivnosti posvećene oboljeloj i socijalno-ugroženoj djeci.
- Izvještavanje online medija o ženskoj tematici dominantno je bazirano na objavi vijesti o finansijskim izdvajanjima, ili u Fedraciji neizdvajanjima, institucija za podršku pronatalitetnoj politici. Nezavisne novine su objavile ukupno 14 sadržaja o tematici ženskih prava, što je neuporedivo više nego druga dva posmatrana medija (Klix 2, Avaz 1). Ovaj kvantitet je važno sagledati i u kontekstu samog sadržaja objavljenih tekstova i novinarskih formi izvještavanja. Naime, nijedan od objavljenih tekstova ne nudi dublji, detaljniji, analitički pogled na tematiku ženskih prava.
- U BHT u Dnevniku nije emitovan nijedan prilog na temu ženskih prava i ženskog aktivizma, dok je dnevnik FTV imao dva puta ovu tematiku, a RTRS jednom. Od ta tri priloga u 43 centralne informative emisije, što je začuđujuće malo, dva su govorila o pitanjima prava na trudnoću odnosno mogućih poticaja države.
- U centralno-informativnoj emisiji BHT-a Dnevnik emitovan je samo jedan prilog romske tematike. U Dnevniku FTV emitovan je samo jedan prilog, u kom su Romi direktan subjekt – prilog o učenici Almedini Seferević, kako se navodi jedinoj učenici romske nacionalnosti u Goraždu koja uz to živi još u teškim ekonomskim uslovima. Iako je prilog ocijenjen pozitivnom sadržinom i novinarskim pristupom, pomalo (mada vjerovatno nesvjesno) prilog ističe jedno sasvim normalno ponašanje kao čudo neviđeno (kod Roma), što još jednom pokazuje koliko je važno pratiti procese rješavanja problema ove poulacije i postavljanje ljudskih priča kao pomoć razumijevanju problematike, a ne senzacije.
- Gotovo identični rezultati su i na online medijima – rijetko, uz niz ponavljanja.
- Monitorisani mediji su propustili priliku da uključe u romsku problematiku u svoje izvještavanje i kada su imali aktuelan povod. Naime, povodom 27.januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, javni servisi BHT i RTRS su emitovali priloge 27. i 28.januara. Ni u jednom prilogu, ni kroz novinarsku najavu, ni kroz izjave sagovornika u prilogu, nisu pomenuti Romi kao žrtve Holokausta (prilog tretira isključivo pripadnike jevrejske zajednice). Mediji su, dakle, prepoznali temu Holokausta kao važnu društvenu temu, ali ne i romsku uključenost vezanu sa ovaj genocid (koji je i nad njima izvršen).
- Generalni zaključak je da romska problematika i tematika ženskih prava i ženskog aktiviteta gotovo da nije prisutna u monitorisanim medijima, barem ne u ovom trosedmičnom periodu. Aktivitet NVO sektora je nešto više prisutan i zasniva se na selektivnom izvještavanju o dnevnim događajima (aktivnostima NVO sektora) te, posebno u medijima iz Sarajeva, na konsultovanju pojedinaca iz NVO sektora radi komentara i obrazloženja aktuelnih društveno-političkih zbivanja (i to selektivno).
U pdf dokumentu su detaljni rezultati monitoringa: Izvjestavanje o NVO, zenskoj i romskoj tematici
(Media plan institut)
