Romski
Medijske inicijative su pokrenule monitoring i analizu značajnijih i utjecajnih medija i političara na društvenim mrežama u periodu od 1. septembra do 2. oktobra 2022. godine. Namjera je vidjeti kako mediji i političari i kandidati sa najviše pratilaca na društvenim mrežama prate kampanju za Opće izbore 2022. godine s ciljem stvaranja profesionalnog medijskog okruženja koje osigurava političku stabilnost u zemlji.
Svaka izborna kampanja u BiH, uključujući i onu na prijeratnim prvim slobodnim izborima, podgrijavala je etničke i političke strasti. Iako analize Media plan instituta i Medijskih inicijativa pokazuju da je otvoreni jezik mržnje značajno smanjen, posebno kada su u pitanju profesionalni ili tradicionalni informativni mediji, on ponekad bude propušten u medijima ili ga bude na postovima na društvenim mrežama zbog pogrešnog uvjerenja da je to još neregulisana (privatna) sfera neograničene slobode.
Predizborna kampanja u demokratskom svijetu vrhunac je pluralizma svake zemlje i od medija i političara se očekuje profesionalno i dostojanstveno ponašanje. No, Bosna i Hercegovina se nalazi u najvećoj političkoj krizi. Maske su pale i zadnjih dvije godine se otvoreno govori o nečemu što je bilo “nedopušteno“. Slušamo o secesionizmu i raspadu države, stvaranju trećeg entiteta, kao i ukidanju konstitutivnosti naroda. Stoga je poseban fokus na govoru mržnje, jeziku koji generiše tenzije, spinovima i lažnim vijestima vezanim uz izborni proces i društveno-političku situaciju u zemlji.
Ovaj monitoring prvenstveno je fokusirati na komunikacijsku sferu medija, njihove forme, pristupe i stajališta kao sadržaj u tim medijskim objavama. Osim pristupa medijima, posebna pažnja je usmjerena na najaktivnije aktere izbornog procesa na društvenim mrežama (kandidate i druge političare). Rezultati praćenja se dostavljaju medijima, nevladinim organizacijama, političkim partijama i nadležnim državnim tijelima, od kojih je ključna Centralna izborna komisija (CIK). Bit će objavljena četiri izvještaja koja će prikazati kvantitativne i kvalitativne rezultate i završni izvještaj koji će sumirati cjelokupnu kampanju.
Uzorak
Informativni masovni mediji
Pratimo jedanaest (11) utjecajnijih i popularnih informativnih medija u BiH koji su izabrani na osnovu pariteta teritorijalne, etničke, geografske i političke profiliencije. Od toga su četiri (4) TV-stanice i sedam (7) web-portala.
Klix //www.klix.ba/
Rubrike: Vijesti (potkategorije BiH i Humanitarne akcije), Biznis (samo rubrike Privreda i Investicije)
Nezavisne novine (online) //www.nezavisne.com/
Rubrike: Novosti (potkategorije BiH, Gradovi, Društvo, Obrazovanje, Banja Luka), Kolumne
Dnevni avaz (online) //avaz.ba/
Rubrike: Vijesti i Koronavirus
Dnevnik.ba //www.dnevnik.ba/
Rubrike: Vijesti, Događaji, Teme, Kolumne
Buka //6yka.com/
Rubrike: BiH, Intervju, Kolumne
Bljesak //bljesak.info/
Rubrika: Vijesti
Srpska info //srpskainfo.com/
Rubrike: Politika, Društvo
TV N1
Dnevnik u 19.00
BHRT
Dnevnik 2 u 19.00
FTV
Dnevnik 2 u 19.30
RTRS
Dnevnik 2 u 19.30
Debatne predizborne emisije na ovim TV medijima vlastite novinarske produkcije.
Političari i kandidati
Na Twitteru se prate političari i kandidati koji imaju preko 6000 pratilaca. To su: Milorad Dodik (SNSD), Gorica Dodik (kći Milorada Dodika, koja je društveno-politički vrlo aktivna), Benjamina Karić (SDP), Saša Magazinović (SDP), Elmedin Konaković (NIP), Denis Zvizdić (NIP), Borislav Borenović (PDP), Jelena Trivić (PDP) i Peđa Kojović (NS).
Facebook je daleko najpopularnija mreža u BiH. Prate se profili političara koji imaju preko 35.000. To su: Bakir Izetbegović (SDA), Šefik Džaferović (SDA), Željko Komšić (DF), Draško Stanivuković (PDP), Jelena Trivić (PDP), Nebojša Vukanović (nezavisni kandidat), Benjamina Karić (SDP), Denis Bećirović (SDP), Fuad Kasumović (BHI) i Semir Efendić (SzBiH).
Glavni nalazi 1. izvještaja za sedmodnevni period (1.-7.9.)
- Milorad Dodik je generalno najzastupljeniji političar u većini medija oba entiteta. Njegova pojavljivanja su uglavnom zahvaljujući najvišoj državnoj funkciji, članstvu u Predsjedništvu BiH, koje je bilo aktivno u monitorisanoj sedmici. Međutim, vrlo vješto svoj svaki medijski nastup iskoristi za promovisanje tzv. državotvorne politike Republike Srpske, borbe za “ravnopravnost“ srpskog naroda unatoč “nastojanjima međunarodne zajednice koja radi u korist Bošnjaka“ te “velikih ekonomskih uspjeha njegove vlasti“. Kako Dodik uglavnom koristi teške riječi na rubu političkog skandala, alegorije, ali i neke egzaktne stvari mnogo otvorenije ističe od svojih kolega, to je mamac za medije. Takvi nastupi su oduvijek, ne samo u BiH, plijenili čitalačku i gledalačku publiku. No, ne treba zaboraviti i to da je riječ o političaru koji ima ogromnu političku moć jer on na svojoj poziciji, ali i njegova stranka u entitetskom i državnom parlamentu, mora sve podržati kako bi se usvojilo, a i može gotovo sve zakočiti. Zanimljivo je da je Dnevnik RTRS jedan od rijetkih gdje Dodik nije bio na prvom mjestu. Tamo je više pojavljivanja imala Željka Cvijanović, što se može tumačiti procjenom vlasti, ali i medija, da ima nešto slabije izborne pozicije u takmičenju za Predsjedništvo BiH od Milorada Dodika koji se bori za predsjednika RS.
- U TV-dnevnicima i tri javna servisa i privatne N1 je uočljiv dugogodišnji urednički stav da za vrijeme izborne kampanja u dnevniku nema izvještavanja o strankama, odnosno kampanji, ali ni komentara ljudi u stranačkim funkcijama. BHT je bio čak najdosljedniji, pa za razliku od drugih TV, predizborne je plakate zamagljivao kada su prilozi govorili o početku kampanje ili nekim njenim nelogičnostima. Međutim, ovakve uredničke politike odmah daju komparativnu prednost stranačkim političarima koji obavljaju javne funkcije. Oni kao akteri društveno političkih događaja o kojima mediji izvještavaju, pogotovo oni najvažniji, svakodnevno su na ekranu u najgledanijim emisijama.
- Novinarski pristup kod većine medija je bio neizražen. Izuzetak je Dnevnik RTRS, koji se pokazao kao izuzetan promotor vlasti u Republici Srpskoj, i to dominantno stranke SNSD. Međutim, i kod drugih medija daleko od toga da je bilo potpune neutralnosti. Izborom tema i sagovornika, iznošenjem stavova kroz komentare, ili čak pojedinim rečenicama koje pojašnjavaju kontekst (uz specifičan ugao), na osnovu prve sedmice monitoringa možemo izvući naznake. To je detaljno objašnjeno u izvještajima koji slijede. Ako posmatramo prema kome je bio negativan novinarski pristup, to je uglavnom politika vlasti. Međutim, zbog specifičnosti BiH, odnosno njenih etničkih suprotnosti, koje se izražavaju i u vlasti, i činjenice da je u Federaciji BiH na različitim nivoima različita raspodjela stranaka u vlasti i opoziciji, teško je napraviti punu generalizaciju. Tako, npr., na RTRS-u je izuzetno snažan pozitivan uklon prema vlasti u RS i negativan prema tamošnjoj opoziciji, a na državnom nivou negativan prema bošnjačkoj politici, a pozitivan prema srpskoj. Na portalu Dnevnog avaza negativno je prema vlasti gdje su predstavnici SDA i SNSD, ali pozitivno prema entitetskoj vlasti kada su u pitanju ministri iz stranke SBB. Ili dva portala iz Mostara su negativno nastrojena prema bošnjačkom dijelu vlasti na svim nivoima, a pozitivni prema hrvatskim vladajućim strankama i njihovim politikama koji na mnogo mjesta dijele tu vlast.
- Otvorenog govora mržnje nije bilo mnogo, ali je zabilježeno nekoliko primjera. Npr. potpredsjednik Demokratske fronte Zlatan Begić, u tekstu objavljenom na Dnevnik.ba, karakteriše HDZ kao “Schmidtove naci prijatelje“. Jezik mržnje je bilo veoma lako prepoznati, jer se jedna grupa ljudi svrstava pod naciste zato što pripadaju određenoj političkoj grupaciji koja ima čvrste etničke (nacionalne) stavove. Takva vrsta narativa je neprihvatljiva u javnom diskursu i kulturi komunikacije, ne samo zbog uvredljivog tona, već i zbog nekorektnog etiketiranja političkog protivnika. Također, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je na više medija izjavio, odnosno mediji su prenijeli poruku koja je odaslana prema Visokom predstavniku “da je Schmidt niko i ništa i da ga treba istjerati“. Teške riječi, posebno za najvišu političku komunikaciju, što jesu oblik mržnje. Na RTRS novinar u prilogu koji razmatra sukob na liniji Dodik (personifikacija RS) i njemačke politike koristi izraz “germanizovani Bošnjaci“. Međutim, jezika odnosno stavova koji generišu tenzije, bilo je više i to na svim medijima. To je bio niz stavova koje je saopćavao Milorad Dodik u vezi sa mogućnosti raspada BiH ukoliko se ne ispune ustavni preduslovi na kojima on insistira i spremnost na dogovore bez pritisaka međunarodne zajednice. Također, isticanje na jednom skupu pred OHR-om da BiH mora biti “građanska država“ i protivljenju sadašnjim etničkim političkim rješenjima u Ustavu. Također, u nekim medijima je bilo sadržaja koji su kroz optužbe, ali i generalizacije dodatno dizali tenzije između hrvatske i bosanske/bošnjačke politike oko ustavnog zakona, mogućnosti trećeg entiteta i “raspakavanja“ ustava.
- Tokom monitoringa nismo zabilježili ni jednu lažnu vijest, ali smo primjetili korištenje krivog izraza što je moglo dezinformisati dio ciljne javnosti medija. To je izjava predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović (7.9.) u prilozima na N1 i RTRS o reakcijama u RS na smrt osuđenog za ratne zločine Radoslava Brđanina koji je umro u Banjoj Luci neposredno nakon puštanja iz zatvora. Predsjednica entiteta kaže da je “Haški tribunal uskratio liječenje Brđaninu, kao što smo čuli od naših doktora“. Riječ “uskratiti“ znači nekome svjesno nešto onemogućiti, u ovom slučaju liječenje. Međutim, doktor u prilogu, direktor Kliničkog centra Vlado Đajić samo kaže da je bio u zapuštenom stanju. U zvaničnoj odluci Tribunala se kaže da “u zatvorskoj jedinci ne može da se pruži potpuna njega, s obzirom na njegovo stanje“ pa ga upravo zbog toga i puštaju. Ovom tvrdnjom Željka Cvijanović iznosi neistinitu tvrdnju i dezinformiše dio gledalaca ovog medija.
- Kada su spinovi u pitanju, tu je prednjačio Milorad Dodik koji je u izjavama koje je prenosio dio monitorisanih medija uvezao sadašnju političku ulogu Njemačke sa nekadašnjom okupatorskom Njemačkom iz 2. svjetskog rata – „Njemačka očigledno želi da vlada BiH“, “Ovo je pokušaj okupacije“, “Nijemci žele da dominiraju na štetu srpskog naroda“. Također, bilo je i klasičnih spinova zasnovanih na generalizaciji bez konkretnih detalja kao što je npr. Mirko Šarović rekao “da će sve biti bolje, da će razviti privredu, da će povećati plate…“. Ili slično Bakir Izetbegović “da će podići plate za 50 posto“.
- Integritet izbora, što je bila važna posmatrana tema, nije potpuno otvoreno osporavan na medijima. Međutim, najviše na televizijama koje se deklarišu kao nacionalne, državne (N1 i BHT), vidjeli smo mnogo stavova prenijetih kroz izjave običnih građana, eksperata, ali i novinarske opservacije. Ovi stavovi se svode na to da će kampanja biti prljava, da se ništa neće promijeniti, da su stavovi političara bezidejni, da su neki kupili izbore i da stoga nije moguće donijeti prave odluke… Jedan od analitičara se i otvoreno pita, kakva je to demokratija i izbori, kada se može desiti na “neko odozgo“ nešto nametne. No, izborni proces se analizira i kroz konkretne proceduralne i političke probleme. Neki mediji su otvorili pitanje kako je moguće da BiH ima glasača koliko po popisu i stanovnika. Analitičari su istakli da su na spiskovima i umrli i to istakli kao odgovornost Centralne izborne komisije (CIK). Političari, barem u ovom monitorisanom periodu, nisu osporavali integritet izbora. Logično, jer bi time, barem u ovom trenutku, umanjili i svoj eventualni dobar izborni rezultat. Izuzetak je Nebojša Radmanović iz SNSD-a koji je, pored naglašavanja neažurnih glasačkih spiskova, rekao da je CIK sada postao političko tijelo te njegove članove pobrojao iz koje stranke dolaze.
- Tokom prve sedmice predizborne kampanje praćeni političari su bili relativno aktivni na društvenim mrežama. Ukupno je objavljeno 375 sadržaja na Facebooku i Twitteru. Najaktivniji na ove dvije mreže su bili Fuad Kasumović, odnosno Milorad Dodik, što je zanimljivo imajući u vidu da ova dva političara pripadaju, uslovno rečeno, starijoj gardi političara. U strukturi objava dominiraju promotivne objave (59%), a tek devet posto objava ima karakter nekog negativnog sadržaja. Najčešće su u pitanju prozivke, kritike etiketiranja, optužbe, prepucavanja i samo nekoliko pokušaja političkog spina. Fake news, dezinformacije, govor mržnje i sl. nismo uopće registrovali među objavama na društvenim mrežama. Konačno kada se sve uzme u obzir može se zaključiti da ovakva količina i karakter negativnih sadržaja nije na zabrinjavajućem nivou nego predstavlja sastavni dio političke utakmice sa ponekim udarcem ispod pojasa. Detaljan kvalitativni i kvantitativni prikaz možete naći na linku:
- 1. izvjestaj o predizbornim zbivanjima na medijima i mrežama 1-7.9. Grupno
