Romski
Svaka izborna kampanja u BiH, uključujući i onu na prijeratnim prvim slobodnim izborima, podgrijavala je etničke i političke strasti. Iako analize Media plan instituta i Medijskih inicijativa pokazuju da je otvoreni jezik mržnje značajno smanjen, posebno kada su u pitanju profesionalni ili tradicionalni informativni mediji, on ponekad bude propušten u medijima ili ga bude na postovima na društvenim mrežama zbog pogrešnog uvjerenja da je to još neregulisana (privatna) sfera neograničene slobode.
Predizborna kampanja u demokratskom svijetu vrhunac je pluralizma svake zemlje i od medija i političara se očekuje profesionalno i dostojanstveno ponašanje. No, Bosna i Hercegovina se nalazi u najvećoj političkoj krizi. Maske su pale i zadnjih dvije godine se otvoreno govori o nečemu što je bilo “nedopušteno“. Slušamo o secesionizmu i raspadu države, stvaranju trećeg entiteta, kao i ukidanju konstitutivnosti naroda.
Ovaj monitoring prvenstveno je fokusiran na komunikacijsku sferu medija, forme, pristupe i stajališta kao sadržaj u tim medijskim objavama. Praćeno je i analizirano 11 medija. Osim pristupa medijima, posebna pažnja je usmjerena na najaktivnije aktere izbornog procesa na društvenim mrežama (kandidate i druge političare sa najviše pratilaca – 10 na Facebooku i 9 na Twitteru).
U nastavku možete pročitati zaključke iz 2. izvještaja koji donosi prikaz druge sedmice predizborne kampanje.
Glavni nalazi monitorisanog perioda
- Milorad Dodik je i ove sedmice ubjedljivo najzastupljeniji političar u svih 11 monitorisanih medija, a izuzetno je aktivan i na svom twitter profilu. Prema Dodiku su mnogo više nego u proteklom periodu izraženiji negativni novinarski ukloni, ali i pominjanje u negativnim kontekstima u medijima iz Sarajeva, dok mediji iz Republike Srpske, sa izuzetkom Buke, imaju pozitivan ili pristrasan stav, kako prema njemu kao srpskom državnom političaru tako i kao predsjedniku stranke (SNSD).
- Zabilježenog jezika mržnje nije bilo mnogo. Najizrazitiji primjer otvorenog jezika mržnje je bilo prenošenje izjave Milorada Dodika gdje je uvrijedio i verbalno pokazao mržnju prema američkom predsjedniku. „Ne idem kod ovog Bajdena… A i ne vrijedi, ja kad bi oš’o danas kod njega, on sutra ne bi znao ko je bio! On je senilan, dementan! O’njeg nema ništa!…“ Prosto je nevjerovatno da neko na najvišoj funkciji u državi – član Predsjedništva BiH, iznosi takvu mržnju (kroz pokušaj cinizma) prema predsjedniku najjače, politički, ekonomski i vojno, države na svijetu, koja je uložila milione preko USAID-a u razvoj Republike Srpske. Mnogo ružnije od ispoljene njegove mržnje prema Visokom predstavniku Šmitu, što je bilo u prošloj monitorisanoj sedmici. No, većina medija nije prenijela ove Dodikove riječi, čak ni srpski koji su na njegovoj strani, koje, iako možda pobuđuju simpatije kod dijela biračkog tijela, nose i komunikacionu sramotu, ali i dodatni povod za još veće međunarodno urušavanje Republike Srpske. Veb magazin Buka je ovo objavio i kao pisanu vijest, ali je dao i video-insert izjave čime je potvrdio vjerodostojnost u namjeri da pokaže pogubnost politike Milorada Dodika.
- Za razliku od otvorenog jezika mržnje, svakodnevno u većini medija bilo je jezika koji generiše napetosti (ali posljedično i mržnju). U manjoj mjeri je to bilo kroz naracije novinara, a većinom kroz izjave političara, a ponegdje i građana. Prije svega to se odnosilo na dvije tematske linije – mogući raspad države ili njena dalja decentralizacija, a sa druge strane moguće stvaranje države u kojoj bi etnička prava konstitutivnih naroda bila ograničena na bazi unitarizacije. Niz tenzionog govora je bio i kroz reakcije političara na negiranje genocida predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića (mada nismo mogli saznati šta je rekao, već samo informaciju da je “na večeri negirao genocid nad Bošnjacima“). Milorad Dodik je imao najviše tenzionih izjava koje se baziraju na nacionalnim problemima. Npr. na zasjedanju Narodne skupštine RS o proglašenju vitalnog nacionalnog interesa za imenovanje njemačkog ambasadora, Dodik kaže: „Ovo pokazuje da hrišćanska i muslimanska politika ne mogu da nađu koegzistenciju“. Ili izjava Bakira Izetbegovića, takođe na jednom predizbornom skupu: „Oni kojima se ne sviđa BiH, neka idu, a zemlje će ponijeti onoliko koliko im ostane na cipelama”. Iako hrvatski predsjednik, kao političar iz druge države, nije ciljna osoba stranačkog praćenja, njegovo razmatranje stanja u BiH i posjeta Jajcu i Laktašima, obilovala je tenzionim elementima, prije svega za odnose Bošnjaka i Hrvata. Tako prijeti Bosni i Hercegovini ukoliko ne izmijeni Izborni zakon, činjenicom da je Hrvatska članica EU i NATO pakta te da ima kapacitet da stane u zaštitu hrvatskog naroda. Mediji iz Sarajeva su dali prostor Azri Zornić, organizatorki protesta pred OHR-om protiv nametanja izbornog zakona, koja traži ukidanje konstitutivnosti naroda i najavljuje “odbranu Bosne svim sredstvima“ ukoliko bude nametnut Izborni zakon koji jača nacionalni koncept.
- U ovoj sedmici bilježimo plasiranje moguće lažne vijesti putem člana predsjedništva Milorada Dodika. Povod je odluka Tužilaštva BiH koje će sistemski postaviti istrage kako bi se spriječile neregularnosti pred izbore. U reakciji na to Dodik u medijima iznosi informaciju koja nema nikakav izvor: „40 obavještajaca iz Britanije došli su da ometaju izbore, čime su prekršili domaći zakon“. Vijest sadrži dva konkretna podatka. Prvo da ih je 40, a drugo da su iz Britanije. No nigdje nema pozivanja makar na neimenovani izvor ili neki medij. U monitorisanom periodu bilježimo i jednu informaciju koja ima elemente lažne vijesti. Na N1 i FTV imamo vijest da “Dodika finansira Moskva i Vladimir Putin“. Izvor je “neimenovani izvor iz američke administracije“. Međutim, ne navode nikoga konkretno. Nije jasno ko je dao i kada ovu izjavu, ali je bila odličan povod za gomile negativnih reakcija u prilozima prema Dodiku. FTV se bar pozvao na “Glas Amerike“, a N1 nije ni na to.
- Iako izražavamo sumnju u ove vijesti jer nisu potkrepljene izvorima, ako bi se pokazale kao tačne, itekako narušavaju integritet izbornog procesa. Finansiranje jednog ili više političara iz Rusije i boravak britanskih obavještajaca koji “režiraju“ izborna zbivanja i strane zapadne vlade koje finansiraju opoziciju u RS, što je potencirao Milorad Dodik, itekako su problematične stvari. A kada su u pitanju drugi događaji oko ove teme, na većini medija su bili prisutni podaci “Koalicije Pod lupom“ o desetinama zabilježenih slučajeva nepravilnosti stranaka i kandidata (trgovina biračkim odborima, prijevremena kampanja, zloupotreba javnih resursa…), kao i kašnjenja u formiranju biračkih odbora u nekim opštinama. Međutim u izvještajima nemamo nikoga iz CIK da pojasni u smislu šta će se preduzeti i da li to utiče na regularnost izbora.
- Spinovi su sastavni dio svake predizborne kampanje. Bilo ih je na svakom mediju, uglavnom kroz prenošenje izjava političara. Generalno, SDA ističe da jedino ona može spasiti Bosnu od dalje razgradnje i povećati plate, Dodik i mediji koji ga više ili manje podržavaju insistiraju na tzv. stranim plaćenicima koje predstavlja srpska opozicija i međunarodnoj uroti. Npr. Dodikov pokušaj plasiranja u javnost spina tehnikom žrtve, koji cijeli narod i entitet reflektuje kroz svoju ličnost: „Danas imamo bosanske muslimane članove Bundestaga koji određuje šta je spoljna politika Njemačke u BiH”.
- Tokom druge sedmice monitoringa političari na društvenim mrežama su bili mnogo aktivniji u odnosu na prvih sedam dana kampanje. Ukupno je objavljeno 403 sadržaja. I dalje dominiraju Fuad Kasumović na Facebooku (ukupno 65 objava), odnosno Milorad Dodik na Twitteru (ukupno 42 objave). Osim toga registrovali smo da su oni koji su dosada bili neaktivni počeli da objavljuju sadržaje na društvenim mrežama. Generalno može se reći da je druga sedmica kampanje obilježena oštrijom retorikom. Prisutni su sadržaji koji imaju elemente prozivki, etiketiranja, političkih spinova na obje društvene mreže, što je više nego tokom prve sedmice kampanje. Ovakvi sadržaji zauzimaju 18% od ukupnog broja objava na obje društvene mreže. U strukturi negativnih sadržaja prednjače prozivke i etiketiranja, što predstavlja pokušaj diskreditacije političkih protivnika. Zabilježena je tek jedna negativna objava koja baca sumnju na integritet izbora. Međusobne optužbe i prozivke mogu da sugerišu nepostojanje kvalitetnih političkih strategija i programa, pa se na ovaj način pokušavaju obezbijediti politički poeni. Pozitivno je donekle to što se uvijek isti (relativno mali) broj političara pojavljuje u ulozi onih koji u najvećoj mjeri kontaminiraju javni onlajn prostor. Na Facebooku to su Fuad Kasumović, Jelena Trivić, Nebojša Vukanović, a na Twitteru Gorica Dodik i Dragan Mektić. Očekivati je da će kako kampanja bude napredovala biti sve više negativnih sadržaja i “udaraca ispod pojasa“ koji ciljaju na izazivanje emocija kod biračkog tijela.
Kompletan izvještaj sa statističkim prikazima možete naći na: //medijskeinicijative.org/2022/09/19/2-izvjestaj-monitoringa-medija-i-drustvenih-mreza-izbori-22/
