Možemo li zaustaviti nasilje i diskriminaciju nad ženama?

Najčešći oblik nasilja kome su izložene žene je psihičko, a vrlo često ga prati i fizičko. Istraživanja pokazuje da su recimo mlade žene više izloženije nasilju nego starije, seoske više nego gradske. Ono što je poražavujeće, jeste podatak da čak i žene slabijeg zdravlja i one s invaliditetom, nisu pošteđene od nasilja.

U veoma zabrinjavajuću statistiku, bez sumnje ulaze i Romkinje. Poznato je da one doživljavaju dvostruku diskriminaciju. Strogo su patrijarhalno odgojene i naučene da trpe razne oblike nasilja i vrlo često nisu ga ni svjesne. Nije teško zamisliti sa čime se sve nose Romkinje koje nerijetko nasilje trpe godina, ponekad i sa smrtnim ishodom.

PREPOZNAVANJE NASILJA

Neke zlostavljane žene ne prijavljuju nasilje, jer o nasilju ne znaju puno i nemaju informaciju o tome kako i kome da se obrate za pomoć. Također, nasilje ne prijavljuju iz straha da ne bi pogoršale situaciju, jer nemaju povjerenje u institucije.

Kada su u pitanju nevladinie organizacije koje rade na spriječavanju nasilja nad ženama, svaka od njih ima drugačiji pristup. S druge strane, svaka sa svojim projektom i aktivnostima, ma koliko različit pristup bio, ima isti cilj – raditi maksimalno na spriječavanju nasilja, edukovati, pružiti podršku u svakom smislu.

Jedan od takvih projekata je i projekat „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije”, koji se realizira kao dio regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women.

Ovaj projekt su realizovali Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle u saradnji sa Omladinskom romska inicijativom “Budi mi prijatelj” Visoko i Udruženjem Romska djevojka “Romani Chej” Prnjavor, realizovala od juna 2018. do septembra 2019. godine.

Murisa Halilović, predsjednica Udruženja Omladinska romska  inicijativa “Budi mi prijatelj”, u razgovoru za Udar, navela je da je cilj projekta bio pružanje podrške ženama koje su bile žrtve nasilja i diskriminacije, ali ne isključivo Romkinjama. Također, projektom su bili obuhvaćeni i mladići i muškarci iz ranjivih kategorija, koji su se susretali sa sličnim problemima.

–U toku 16-to mjesečnog projekta kroz rad se  pokazalo da 60 odsto žena ima bolji uvid kako da koristiti dostupne mehanizme zaštite od nasilja i diskriminacije, a 80 odsto žena su koristile zaštitu od nasilja i diskriminacije. Također, u saradnji sa institucijama, za cilj imamo promovisanje dobrih praksi i metoda u sprječavanju nasilja kroz rad sa ženama, ali i sa mladićima i muškarcima – rekla je za Udar Murisa Halilović.

Ona je naglasila da je tokom projekta održano 9 radionica za mladiće i muškarce u Tuzli, Visokom i Prnjavoru, od čega su 135 muškaraca i dječaka učestvovali na radionicama, gdje je 40 odsto njih, steklo bolje razumjevanje o ravnopravnosti spolova i gender normama u kontekstu nasilja zasnovanom na spolu.

SIGURNE KUĆE

Kao jedan od postojećih mehanizama kada žrtva nasilja krene u postupak prijave, prve instucija kojima se obraća su policijske uprave i centri za socijalni rad.

Veliki broj žena traži izlaz u sigurnim kućama. U BiH postoji 10, te dva sigurna stana. Poseban problem predstavlja što sigurne kuće nisu geografski raspoređene tako da budu svima dostupne, te njihovi neujednačeni smještajni kapaciteti. Na području FBiH postoji šest sigurnih kuća sa 126 raspoloživih mjesta, a u RS-u tri, sa 52 mjesta. Sve djeluju u okviru nevladinih organizacija.

Postoje i dva SOS telefona – 1265 za FBiH i 1264 za RS, ali ipak veliki broj žena nikada ne potraži pomoć.

RAD NA TERENU

Melina Pirija, medijatorica na ovom projektu, posebno je istakla značaj saradnje sa lokalnim institucijama u borbi protiv nasilja i diskriminacije, te se posebno istakla angažman Policijskoj stanici Visoko i Centru za socijalni rad Visoko, koji će aktivno sudjelovati u izradi dodatnih mehanizmima i promovisanju postojećih.

–Bitno je napomenuti da žene s kojima smo mi kao medijatori imali priliku da razgovaramo i da ih educiramo na terenu su imale jasne upute kako prijaviti nasilje ili diskriminaciju, ali vraćamo se ponovo na mehanizme  koji ili postoje, a nisu predstavljeni građanima, ili ne postoje, pa su najčeće  žrtve onemogućene da na pravilan način traže pomoć – pojasnila je Pirija.

DOSTUPNOST ZAŠTITE

Refija Zahirović, bila je je jedna od učesnica na radionicama. Ona je skrenula posebnu pažnju da se zaštite i informišu nepismene žene. Navela je i veliku važnost da svaki način zaštite bude predočen mladim djevojkama koje tek stupaju u brak, ili vezu, bile one Romkinje ili ne.

– Žene koje su nepismene ili stare, te se ne znaju izborti za svoja prava, a kamo li protiv nasilja i diskriminacije, trebaju da znaju sve ovo – izjavila je Refija za Udar.

Neira Dedić, policajka u zajednici, PU Visoko, koja je bila partnerica na projektu, rekla je da postoji veliki broj neprijavljenih slučajeva koji ne prolaze kroz proceduru koju provode policijska stanica, ili centar za socijalni kada je u pitanju nasilje u porodici. Ona je naglasila da kada se govori o nasilju nad ženama, ne radi samo u romskoj zajednici, nego da je u pitanju čitava Općina Visoko.

-Između ostalog, cilj ovog projekta je bio da se osnaže sve one koji su pogođene ovom problematikom i da budu istrajne u borbi za svoja prava i da ta prava iskoriste – rekla je Neira Dedić.

PRAVNI OKVIR

Bosna i Hercegovina raspolaže kvalitetnim pravnim, međunarodnim i domaćim pravnim okvirom kojim se kreiraju pretpostavke za prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Pored međunarodnih pravnih dokumenata, koji su sadržani u Ustavu BiH i čine njegov sastavni dio, potpisani su i ratificirani i drugi međunarodno pravni akti i dokumenti kojima se stvara zakonska osnova kao vid opće prevencije nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Ustavi BiH, RS i FBIH garantiraju zabranu diskriminacije na osnovu spola što je osnova za sprječavanje nasilja.

Usvojen je i Zakon o ravnopravnosti spolova, a BiH je zemlja članica Vijeća Europe koja je ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Pored ovih zakona, Porodični zakoni FBiH i RS zabranjuju nasilje u porodici, a Krivičnim zakonima BiH, RS, FBIH i Distrikta Brčko stvara se okvir za opću prevenciju nasilja nad ženama između ostalih krivičnih djela.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske, definiraju mjere i mehanizme zaštite u slučajevima nasilja u porodici. Značajno je spomenuti Strategiju za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici FBIH i Strategiju za borbu protiv nasilja u porodici u RS za, kao usko specijalizirane dokumente za ovu oblast, kojima se definira pravac djelovanja u prevenciji nasilja, te zaštiti žrtava i procesuiranju počinitelja, te Strategiju za provedbu Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici BiH koja je u postupku usvajanja.

Regionalni projekt “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova” se implementira u sklopu regionalnog programa “Sprječavanje nasilja nad ženama u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: sprovođenje normi, mijenjanje stavova” koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women.

(portal-udar.net)