Romski
Na sjednici Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, na današnji dan usvojena je odluka o osnivanju Vijeća nacionalnih manjina Federacije Bosne i Hercegovine.
Prvobitno je ova odluka usvojena na sjednici Predstavničkog doma Federacije BiH, 25. januara 2017. godine. Bio je ovo važan iskorak za Federaciju, ali i državu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj se sve vrti oko tri konstitutivna naroda, ali nacionalne manjine, okarakterisane kao Ostali, i dalje su ostavljene bez mogućnosti da participiraju u svim nivoima vlasti.
Država i dalje diskriminiše
Pored ostalih tema na sjednicama Vijeća, uvijek aktuelna je ona koja se bavi presudom „Sejdić-Finci“, prema kojoj bi se trebalo stati u kraj diskriminatornoj ustavnoj odluci koja onemogućava pripadnicima 17 nacionalnih manjina da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH.
U Vijeću nacionalnih manjina Federacije BiH, Romi kao najbrojnija nacionalna manjina u BiH, zastupljeni su sa sedam predstavnika, od ukupno 21 člana, a Mehmed Mujić izabran je na mjesto potpredsjednika ovog tijela.
„Od kada se aktuelizirala priča o osnivanju ovog Vijeća, čekali smo više od godinu dana da se ono konačno formira. Kao predstavnici nacionalnih manjina, u fokus smo stavili presudu Evropskog suda za ljudska prava „Sejdić-Finci“ i preko naše službe smo Parlamentarnoj skupštini BiH uputili proceduru za razmatranje izmjene Izbornog zakona prema presudi. No, do danas nismo dobili odgovor. I ovi izbori se bliže, a presuda se i dalje ne poštuje“, govori Mujić, pojašnjavajući da se radi o klasičnom fašizmu i diskriminaciji određenog dijela stanovnika ove zemlje.
Za koga glasati?
Zbog trenutne situacije, naš sagovornik, nameće logičko pitanje: „Za koga će Romi i druge manjine glasati, kada ti isti za koje glasaju opstruiraju njihova prava?“. Dodaje i to da, koliko god se balkanske zemlje svrstavale u isti koš kada je položaj Roma u pitanju, u BiH je ipak najgore stanje, navodeći Hrvatsku i Makedoniju kao dobar primjer inkluzije Roma u institucije ovih država.
Da se Romi trebaju bolje organizovati i „govoriti“ jednim glasom, smatraju mnogi romski aktivisti. Tako i Mujić smatra da će nakon Opštih/Općih izbora, za početak biti potrebno organizovati konferenciju na kojoj će se poslati jasna poruka novoj (ili novoj-staroj) vlasti da se problem isključivanja Roma, ali i drugih nacionalnih manjina iz ključnh državnih institucija treba prevazići.
Poruka za nove-stare
Dok ne dođe do izmjene Izbornog zakona BiH, Vijeće nacionalnih manjina FBiH, aktivno se bavi i drugim pitanjima koja tište nacionalne manjine.
„Inicijativa koju ćemo kroz Vijeće proslijediti višim nivoima vlasti vezana je za obrazovanje nacionalnih manjina. Želimo da se finansijska sredstva za tu namjenu izdvajaju iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i svih kantonalnih ministarstava obrazovanja i da se na taj način finansiraju školski udžbenici namijenjeni manjinama, promoviše kultura, tradicija i afirmacija manjina i sl. Takođe, cilj je i da se zatraže dodatna finansijska sredstva za romski medij, kroz koji će se govoriti o obrazovanju Roma, obilježavati važni datumi, pomagati Romima prilikom popunjavanja određenih aplikacija i slično“, rekao je Mehmed Mujić.
Bez žena do daljnjeg
Mujić najavljuje i inicijativu koja će se odnositi na zapošljavanje Roma i drugih nacionalnih manjina u kantonalne jedinice MUP-a. Problem postoji i kod zapošljavanja u Oružanim snagama BiH, gdje je minoran broj mjesta rezervisan za pripadnike nacionalnih manjina.
Na pitanje da li u Vijeću nacionalnih manjina FBiH u narednom mandatu možemo očekivati i neku Romkinju, pošto su svi predstavnici muškog pola i s druge strane, mlađe romske predstavnike i predstavnice, jer situacija trenutno nije takva, rečeno nam je da je takav prijedlog svakako poželjan, ali prema odluci Parlamenta, ovih sedam predstavnika će do daljnjeg biti glas Roma iz Federacije BiH.
(portal-udar.net)
