Romski
Treća Nacionalna platforma za integraciju Roma u Bosni i Hercegovini, koju u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH organizuje Vijeće za regionalnu saradnju integracije Roma 2020 (Regional Cooperation Council’s Roma Integration 2020), održana je danas u Sarajevu.
Platforma je okupila brojne relevantne zvaničnike sa svih nivoa vlasti BiH, koji su zaduženi za integraciju Roma, kao i predstavnike nevladinih i međunarodnih organizacija, s ciljem da se u narednom periodu identifikuju primjeri dobre prakse, ali i propusti, te razmjene lična iskustva o efektima koji su kroz projekat ostvareni u zajednicama gdje žive Romi.
Sastanak su otvorili Šefket Hafizović, savjetnik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH i zamjenik predsjednik Odbora za Rome, Mujo Fafulić, predsjedavajući Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH, Orhan Usein iz Vijeća za regionalnu saradnju integracije Roma, Saliha Đuderija, pomoćnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH i Želimir Lazić, šef odsjeka za zaštitu prava i saradnju sa nacionalnim i drugim manjinama, vjerskim zajednicama i NVO.
Tokm sastanka predstavljen je godišnji izvještaj za 2017. godinu o napretku i imlementaciji Akcionog plana za rješavanje pitanja Roma u oblasti zapošljavanja, stanovanja i zdravstvene zaštite u BiH za period 2017-2020.
Neophodan novi Akcioni plan za obrazovanje
Izvještaj o akcionom planu BiH za rješavanje problema Roma, na samom početku se osvrnuo na dobijene pokazatelje iz oblasti obrazovanja. Kada je obrazovanje u pitanju, ciljevi su bili osiguranje da se djeca romske nacionalnosti uključe u sistem obaveznog osnovnog obrazovanja, zatim poticanje romske populacije za nastavak srednjeg, višeg i visokog obrazovanje i očuvanje i promovisanje romskog jezika, kulture i istorije. Prvi cilj je djelimično implementiran, drugi se implementira u određenom stepenu, dok treći uopšte nije realizovan.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje pohađa sve veći broj romske djece, ali taj broj ne raste munjevito, već postepeno, iz godine u godinu.
Zapošljavanje i dalje najveći problem
Govoreći o zapošljavanju, rezultati nisu posebno ohrabrujući. Naime, Akcionim planom je bilo predviđeno pokretanje većeg broja programa za stimulacije zapošljavanja, ali od četiri mjere, dvije se implementiraju i to razvoj programa za zapošljavanje i realizacija poticaja.
Još jedan cilj koji se odnosio na zapošljavanje, a nije uopšte otpočeo sa realizacijom je onaj koji se odnosi na programe za obrazovanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju Roma sa evidencije službi za zapošljavanje. Učesnici današnjeg skupa su poručili da je neophodno u narednom periodu organizovati poseban okrugli sto, koji će se baviti isključivo ovom temom.
Na sastanku su napravljene paralele između broja zaposlenih Roma u 2016. i 2017. godini. Tako je u 2016. godini zaposleno 103 Roma (84 zaposleno i 19 samo-zaposleno), a u 2017. godini, 123 osobe romske nacionalnosti je zaposleno (105 zaposleno i 18 samo-zaposleno). Ukupan broj nezaposlenih Roma i Romkinja u 2016. je iznosio 1.834 osobe, a u 2017. godini 2.643 osobe.
Važno je istaći da se radi o podacima dobijenim od službi za zapošljavanje u BiH, a koji se odnose na osobe koje su prijavljeni na biroe, a izjašnjavaju se kao Romi. Učesnici tokom skupa su konstatovali da bar 40% Roma uopšte nije ni prijavljeno na biroe za zapošljavanje, tako da je broj nezaposlenih Roma drastično veći.
Nešto bolji pokazatelji
U pogledu zdravstva, realizovano je najviše mjera koje su se odnosile na četiri cilja: Roma medijatori, osiguranje pristupa zdravstvene zaštite u FBiH, prevencija i edukacija i informisanje. Izuzev prvog cilja, Roma medijatori, gdje je od tri, implementirana jedna mjera, kod ostalih ciljeva su implementirane sve mjere, u potpunosti ili u određenom stepenu.
Ukupan broj Roma bez zdravstvenog osiguranja u 2016. godini je bio 5.268 osoba, dok za 2017. nema podataka. Ukupan broj romskih pripadnika koji su obuhvaćeni nekim od vidova pomoći u prevenciji bolesti, u 2016. je bio 1.481, a u 2017. godini taj broj je poboljšan i obuhvatio je 2.376 osoba.
Poboljšanje uslova života stanovanja Roma u BiH
Legalizacija neformalnih i/ili nelegalno izgrađenih stambenih jedinica, okarakterisana je kao kljčni izazov Akcionog plana za Rome u BiH u prošloj godini. Od četiri predviđene mjere, dvije se implementiraju. Poboljšanje uslova života u pogledu stanovanja Roma, uključilo je i inkluziju romskih porodica u programe socijalnog stanovanja i unapređivanje uslova stanovanja. Kada je inkluzija u pitanju, dvije predviđene mjere se implementiraju, dok unapređivanje uslova stanovanja, prema Akcionom planu, za sada obuhvata jednu predviđenu mjeru, od ukupno tri.
Izvještaj pokazuje da su institucije u prethodnoj godini kod određenih oblasti ostvarile zadovoljavajuće rezultate, čime su zadovoljstvo iskazali i učesnici na današnjem sastanku. Naročito je pomak napravljen u oblasti zapošljavanja, stanovanja i zdravstvene zaštite gdje je realizovano 48 posto planiranih mjera, a potreban je novi akcioni plan za obrazovanje.
Analiza izvještaja je pokazala da je potrebna jača finansijska podrška za implementaciju Akcionog plana, u smislu adekvatnijeg planiranja budžeta i raspolaganja istim, poručeno je sa treće Nacionalne platforme za integraciju Roma u BiH.
(portal-udar.net)
