Nakon duže pauze, stambeno zbrinjavanje Roma iz Brčkog ponovo u fokusu

1152

Stambeno pitanje Roma je od potpisivanja Dekade Roma pa sve do 2016 godine, dakle nekih 10 godina, bila aktivnost u koju se ulagalo mada rezultati nisu uvijek bili zadovoljavajući, pogotovo za krajnje korisnike. Međutim, u Brčko distriktu nakon godina relativnog mirovanja sve ukazuje da su se nadležni organi svoj odnos prema ovom pitanju promijenili, što je rezultiralo mnogobrojnim inicijativama i projektima koji imaju za cilj rješavanje problema stambenog pitanja Roma u Brčkom.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, država je u posljednih 10 godina, kada je u pitanju stambeno zbrinjavanje Roma, izgradila oko 1000 stambenih jedinica u koje su se smjestile romske porodice u 35 opština i gradova u BiH.

Temelji nove kuće za Rome u Brčkom
Temelji nove kuće za Rome u Brčkom

Riješavanje stambenog pitanja Roma napreduje, ali nakon duže pauze

Ovaj proces odvija se i u Brčko distriktu, a kako saznajemo od šefa Odjeljenja za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Petra Vrhovca, u proteklim godinama su pokrenute mnogobrojne intervencije kako bi se stambeno pitanje Roma iz Brčkog riješilo. No, situacija nije uvjek bila ovako produktivna.

Od 2013. pa sve do 2017. godine postojala je velika blokada i skoro pa ništa se nije radilo na riješavanju stambenog pitanja Roma. Ova blokada proizilazila je uglavnom zbog nemogućnosti pronalaska adekvatnih radnih površina, odnosno lokacija na kojima bi se sprovodili projekti socijalnog stanovanja. Kroz jedan zaista zahtjevan zagovarački momenat, uspjeli smo da odblokiramo dobar dio ovih sredstava i uđemo u realizaciju ovih ali i drugih za Rome značajnih projekata“ – ističe za UDAR Vrhovac.

Petar Vrhovac
Petar Vrhovac

Od 2012. godine pauza, odnosno zastoj na projektima stambenog stanovanja rezultirao je nepovjerenjem građana da će se njihova situacija uopšte promijeniti, međutim sudeći po pomacima koje i romska zajednica vidi, ima razloga za optimizam.

„Meni je baš drago što vidim ove kuće što se prave, samo ako se ovako nastavi to će biti pravo i odlično po mome. Svi koji dobiju ovakavu pomoć bi trebali da brinu o svojim kućama i da ovdje na Prutačama bude jedno fino naselje. Imamo i ovaj put što su nam uradili koji su nam obećali podavno, ali eto haman su počeli da rade pomalo. Ja se samo nadam da će ovako nastaviti“ – kazao je za UDAR Hilmo Muratović, mještanin humanitarnog naselja Prutače.

Hilmo Muratović
Hilmo Muratović

Petar Vrhovac je pojasnio da se na realizaciju pomenute izgradnje puta čeka iz perioda 2014-2016 godine.

Put koji je izgrađen u dužini od 320 metara, čija ukupna vrijednost iznosi 100.000 maraka, direktno se odnosi na cilj poboljšanja životnih uslova Roma na području distrikta. Pored ovog projekta započeli smo i sa izgradnjom, odnosno obnovom 5 stambenih objekata na lokalitetu Prutače, projektu vrijednom 450.000 KM“- dodao je Vrhovac.

Naime, stambeni projekti koji se realizuju na području distrikta, pojašnjava Vrhovac, direktno su financirani akumuliranim sredstvima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, te brčanske Vlade, a realizacija se, kroz državne procedure i prukupljanje sredstava čekala još iz perioda 2014- 2016. godine.

Izgradnja u naselju Prutače
Izgradnja u naselju Prutače

Projekti stambenog zbrinjavanja Roma i transparentnost u izboru korisnika

Ono što je evidentno u projektima stambenog zbrinjavanja Roma širom BiH, jeste i činjenica da su nerijetko popraćeni nizom naknadno uviđenih neregularnosti.  Jedan takav slučaj ogleda se i u vidu optužnice protiv jednog lica koje se tereti da je primalo darove i mito od potencijalnih korisnika zgrade za socijalno stanovanje.

No problem ne završava tu, Vrhovac ističe da  se tokom izbora korisnika zgrade socijalnog stanovanja, nije objavljivao Javni poziv, te se izbor istih vršio kroz konsultacije sa romskim liderima. Ovo je rezultiralo i činjenicom da su se u pomenutu zgradu uselili ljudi koji ne ispunjavaju uslove, odnosno ne pridržavaju se pravila postavljenih od strane Vlade o čuvanju javnog reda i mira, kao i državne imovine koju ovaj stambeni objekat predstavlja.

Za one korisnike koji  se nisu pridržavali ugovornih obaveza i u više navrata iste prekršili, oni su iz stanova koje su koristili iseljeni, obzirom da su pored narušavanja javnog reda  i mira, devastirali i imovinu u tim objektima“ – istakao je Vrhovac.

Kako se ove stvari ne bi dešavale Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja je donijelo niz internih dokumenata i procedura ovog odjeljenja na koje će osigurati transparentnost  u dodjeli stambenih jedinica kako bi se izbjegle neregularnosti i osiguralo da ljudi u realnoj potrebi i postanu korisnici projekata socijalnog stanovanja.

Tokom dodjele slobodnih stanova za tri nove porodice, kako saznanjemo iz nadležnog Odjeljenja, objavljen je Javni poziv, čija je svrha bila da potencijalne neregularnosti svedu na minimum, ali i da se ključevi od socijalnih stanova nađu u rukama porodica kojima je ovaj vid podrške prijeko neophodan.

Vrhovac navodi da se za razliku od prethodnih projekata socijalnog stanovanja, uloga komisije značajno ojačala, te su upravo predstavnici komisije, među kojima se nalaze i dva romska lidera iz dvije odvojene zajednice obilazili potencijalne korisnike kako bi se uvjerili da je porodica zaista u stanju potrebe.

„Naš cilj je da korisnici socijalnog stanovanja budu upravo one porodice kojima je ovo potrebno, da su to ljudi koji će na dodjeljene stanove i kuće gledati kao da su to njihovi stanovi i prema istima se tako ponašati. Vjerujte da je i nama krajnje neugodno kada se u tim jedinicama nađu pojedicni koji uopšte ne mare kako za svoje komšije tako i o javnoj imovini u zgradi za socijalno stanovanje“- dodao Petar Vrhovac.

Posjeta Petra Vrhovca stambenoj zgradi za Rome
Posjeta Petra Vrhovca stambenoj zgradi za Rome

Uloga NVO sektora u procesu stambenog zbrinjavanja

Naime, prema svemu sudeći unatoč postojanju određenih mjera kako bi se romska zajednica informisala o javnim pozivima, veliki broj njih nema pristup internetu, a pored toga nema ni mogućnost da redovno putuje do Odjeljenja kako bi se informisali o aktuelnim pozivima zbog jako teške situacije u kojoj žive. U tom slučaju nevladin sektor je tu da pruži podršku kroz adekvatan terenski rad.

„Veoma su rijetki slučajevi gdje Romi bez naše pomoći znaju sami da se jave na ove javne pozive. Ne znaju kad su javni pozivi objavljeni, ali i pored toga nemaju mogućnost da se informišu putem interneta jer veliki broj Roma nema uslove za internet. Mi kroz naš terenski rad idemo do njih i informišemo ih o ovim stvarima, ali također pružamo podršku prilikom apliciranja i sakupljanja dokumentacije koja  je potrebna.“ – kazala je za UDAR Jasmina Halilović, terenska radnica Omladinskog centra „Vermont“

Brčko distrikt pilot opština u kojoj se realizuje nova metodologija za mapiranje romskih naselja

Cilj nove metologije, koja se realizuje kroz projekat za integraciju Roma Vijeća za Regionalnu saradnju, jeste da se uspostavi jedinstven geografsko-informacioni sistem koji će pružiti podatke o romskim naseljima i potrebama svakog od tih naselja. Putem nove metodologije, doći će se podataka o urbanističkom planu, stambenim jedinicama koje treba legalizovati, infrastrukturnim potrebama ali i mjerama za povećanje bezbjednosti ljudi iz ovih zajednica.

Metodologija koja se realizira u dvije lokalne zajednice, od kojih je jedna i Brčko distrikt, predstavlja ideju da se svi podaci koji su značajni za stanovanje, prikupe u jedinstvenu bazu podataka, koja na praktičan način može pružiti kompletan pregled informacija potrebnih za razvojne projekte.

„Kada govorimo o ovom projektu značajno je to da ćemo pomoću njega kroz zajedničko djelovanje više vladinih odjela, nevladinih organizacija i predstavnika romske zajednice mapirati objekte koje je neophodno sanirati, rekonstruisati, uraditi priključke na struju ili vodu ali i putnu infrastrukturu. Zagovarali smo da upravo Brčko bude jedna od lokacija za realizaciju ovog projekta. Jako dobro smo uvezani sa ostalim Vladinim odjelima ali i nevladinim organizacijama, što predstavlja izuzetno pozitivan primjer i ono što se zapravo tražilo kao jedan od uslova od pilot opština“- naglasio je Vrhovac za UDAR.

I na kraju da zaključimo

Stambeno zbrinjavanje predstavlja poduhvat države neizmjerne važnosti koji će romskim porodicama pomoći da riješe svoje elementarne socijalne potrebe. Međutim ovaj proces mora biti popraćen i značajnim poduhvatima za socijalnu inkluziju Roma u opšte društvo, jer bez te komponente sve što se radi predstavlja kreiranje modernizovanih „Geto“ naselja. Bez ostvarenja inkluzije, svi napori da se Romi stambeno zbrinu predstavljaju kratkoročan „projekat“. Potrebno je uvezati više aktivnost, prije svega vezanih za zapošljavanje, jer je to put prema cilju ravnopravnosti i uključivanja Roma u društvo kao punopravnih njegovih članova. Zbog toga je ovaj proces i počeo.