Romski
Bilo koji oblik nasilja nad ženama kršenje je osnovnih ljudskih prava i ono ne ugrožava samo žrtve, nego ostavlja nesagledive posljedice na društvo, naglašeno je na otvaranju Globalne konvencije partnera Ujedinjenih nacija (UN) Fonda za borbu protiv nasilja nad ženama, koje se održava u Sarajevu.
Generalna podsekretarka Ujedinjenih nacija i izvršna direktorica UN Women Phumzile Mlambo-Ngcuka otvorila je današnji skup, naglasivši kako je od izuzetne važnosti što se konvencija održava u BiH kada će biti pozvani predstavnici vlada, ali i nevladinih organizacija da urade sve što je u njihovoj moći u borbi protiv nasilja nad ženama, što je i dalje veliki problem.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Sezin Sinanoglu je naglasila da niti jedna zemlja na svijetu nije imuna na nasilje nad ženama, a rješenje za to pitanje potrebno je tražiti zajednički.
-UN radi na eliminaciji nasilja nad ženama u BiH od 2011. godine kroz finansiranje Fonda UN-a. Te godine UNDP i UNFPA zajednički su implementirali projekat za borbu protiv nasilja nad ženama koji je kasnije proširen – rekla je Sinanoglu.
Prisutnima se obratio i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić koji je istaknuo da je nasilje nad ženama jedan od gorućih problema, te kako to nije samo politički, već i sociološki problem.
-Nasilje nad ženama i djevojčicama nije i ne smije biti problem pojedinaca. Pojedinci kao dijelovi društva odgovorni su da prepoznaju karakteristike i oblike nasilja koja se dešavaju oko nas – naveo je.
Prema riječima Komšrića, “dužni smo svojim djelovanjem pružiti podršku zlostavljanim ženama i djevojčicama te aktivno raditi na stvaranju preduvjeta za sprečavanje zlostavljanja”, dodajući kako će se, pružanjem nesebične podrške ohrabrit žrtve nasilja da nasilje prijave nadležnim institucijama, a zlostavljačima poslati jasna poruka da će biti kažnjeni.
Poražavajuća statistika
Svaka druga žena u BiH preživjela je neki od oblika nasilja, informacije su prema dosad dostupnim podacima, što je pokazatelj da je izuzetno važno smanjiti taj broj.
–Ove brojke su poražavajuća činjenica i alarm za sve nas u Bosni i Hercegovini da se uhvatimo ukoštac sa ovim problemom i aktivno uključimo u njegovo suzbijanje. Nasilje nad žena i djevojčicama nije, i ne smije, biti problem pojedinca. Ja, kao pojedinac, i vi, kao dio društva u kojem živite, odgovorni smo prepoznati karakteristike i oblike nasilja koji se dešavaju oko nas. Dužni smo svojim djelovanjem pružiti podršku zlostavljanim ženama i djevojčicama, te aktivno raditi na stvaranju preduslova za sprečavanje zlostavljanja – objasnio je Komšić.
Borba protiv nasilja nad ženama
Govoreći o Bosni i Hercegovini Komšić je naglasio kako je BiH do sada preduzela niz koraka ka ostvarenju značajnog napretka u stvaranju preduslova za sprečavanje nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i za postizanje ciljeva ravnopravnosti spolova.
Kako je naveo, postizanje tih ciljeva prioritet je u promovisanju, zaštiti i ispunjavanju prava žena i djevojčica, te uklanjanju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
„Donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, pravni standardi koji su utvrđeni Konvencijom o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, te ciljevi utvrđeni Pekinškom deklaracijom i Platformom za akciju, postali su dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine. U svrhu ostvarivanja ciljeva ravnopravnosti spolova, Bosna i Hercegovina je usvojila i treći po redu Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2018-2022. godinu. Bosna i Hercegovina, kao šesta članica Vijeća Evrope, ratifikovala je Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulsku konvenciju). Usvojeni su zakoni o zaštiti od nasilja u porodici, te preduzeti značajni napori na osiguranju općih usluga zaštite i podrške za žrtve nasilja, a relevantni zakoni i podzakonski akti usklađuju se sa standardima Istanbulske konvencije. Bosna i Hercegovina je kao prva u regiji usvojila i uspješno provela Akcioni plan za implementaciju UN Rezolucije 1325 ‘Žene, mir i sigurnost’. Treći po redu Akcioni plan za implementaciju UN Rezolucije 1325 u Bosni i Hercegovini za period 2018.-2022. godine usvojilo je Vijeće ministara s ciljem dosljedne, kvalitetne i djelotvorne provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. O uspješnoj implementaciji UN Rezolucije 1325 u Bosni i Hercegovini govori i činjenica da je na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja G7, 2018. godine, Evropska unija za partnera odabrala Bosnu i Hercegovinu u okviru “Partnerske inicijative G7 Žene, mir i sigurnost“, što, kako je naglasio Komšić, predstavlja još jedno priznanje pozitivnim iskustvima naše zemlje.
Sljedeće godine bit će obilježena 25. godišnjica od usvajanja Pekinške deklaracije te 20. godišnjica od usvajanja Rezolucije žene, mir i sigurnost 1325, a oba ova dokumenta tiču se borbe protiv nasilja nad ženama te je i izvršna direktorica UN Women Phumzile Mlambo-Ngcuka izrazila nadu da će vlasti u BiH raditi u skladu s ovim rezolucijama.
Na konferenciju u Sarajevu okupilo se 150 članova Fonda iz različitih zemalja svijeta. Konvencija će trajati do 7. novembra i planirano je da se njome obilježi se početak globalne kampanje “16 dana aktivizma” protiv nasilja nad ženama, koja se održava širom svijeta i nastoji mobilizirati javnost u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.
Ovogodišnja globalna kampanja bit će posvećena silovanju.
(portal-udar.net)
