Romski
Kad je mađarska glumica Franciska Farkas otkrila da je Romkinja prije četiri godine, “naravno” postojala je negativna reakcija, kaže, ali je također primila pisma od djevojaka koje pripadaju progonjenoj manjini kojima je postala uzor.
Mnoge javne ličnosti u Mađarskoj koji su pripadnici romske nacionalne manjine, nikada ne otkrivaju svoj identitet. U Mađarskoj živi oko 800.000 Roma, što ih čini jednom od najvećih nacionalnih manjinskih grupa u Centralnoj Evropi.
“Želim biti uzor”, rekla je Farkas za Fondaciju Thomson Reuters, hodajući uz rijeku Spree u Berlinu, gdje se uvježbava za svoj sljedeći projekt.
Farkas nije sama u pokušaju poticanja mladih Romkinja da se osjećaju ponosne na svoju etničku pripadnost, budući da je nova generacija romskih umjetnica i glumica širom Europe prihvatila feminizam i započela sa rušenjem negativnih stereotipa.
U svrhu obilježavanja Međunarodnog dana Roma 8. aprila, Farkas je samo jedna od 13 romskih glumica i umjetnica koji će prisustvovati prvom Romskom bijenalu – nizu likovnih izložbi, pozorišnih predstava i glazbenih događaja koje organizuje ova zajednica.
Sa korijenima u Indiji, Romi su se migrirali u Europu u 10. vijeku i imali povijest obilježenu progonom. Širom kontinenta živi oko 11 miliona Roma, posebno u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Španiji.
Romske zajednice obično su siromašnije, manje obrazovane i imaju kraći životni vijek i stope zaposlenosti od ukupne populacije. U Mađarskoj su ih otvoreno progonili krajnji desničari, koji ih krive za zločin i nesigurnost.
JAKE I PONOSNE ŽENE
Iako Romkinje nisu zastupljene niti u jednomod državnih parlamenata Europske Unije, dolaze u prvi plan u umjetnosti i kazalištu kako bi povratili svoj javni imidž.
Berlin je postao centralna tačka aktivizma još od prošlogodišnjeg otvaranja Europskog instituta za romsku kulturu i umjetnost, međunarodnog kreativnog čvora postavljenog za smanjenje predrasuda prema Romima, na čijem čelu su dvije žene.
“Napredak ljudskih prava kada se govori o Romima generalno je nemoguć, bez značajnog napretka na području prava Romkinja”, kaže Aniko Orsos iz Europskog centra za prava Roma, koja se suočava s borbom protiv anti-romskog rasizma.
“Romkinje se i dalje suočavaju s pritiskom obitelji i zajednica da se pridržavaju određenih običaja i tradicija koje su degradirajuće prema ženama”, rekao je službenik za prava žena, koji se nalazi u Budimpešti, u komentarima dobijenim putem e-maila.
Sudionici glavnog performansa Bijenala, od kojih su većina žene, uključuju i romsku dramaturginju Mihaelu Dragan i sestre Selimović, austrijske glumice i rap umjetnice.
“Za nas je zaista vrlo važno biti neka vrsta uzora našim djevojkama “, rekla je Sandra Selimović.
“Želimo da znaju da ne moraju završiti kao fina cura u kuhinji koja ima djecu. Ne moraju biti ovisne o mužu i udati se vrlo rano.”
U Beču, gdje boravi, Sandra koristi svoju feminističku kazališnu tvrtku Romano Svato kako bi se borila protiv stereotipa o Romkinjama preuzimanjem uloga koje nisu tradicionalno ženstvene.
Na pozornici ponekad repuje ili igra uloge muškaraca: jednom je odigrala slavnog njemačkog sinti boksača Johann Trollmanna – Sinti su romska skupina, žive uglavnom u Njemačkoj i središnjoj Europi.
“Nismo samo domaćice, kurve ili prosijakinje”, rekla je 37-godišnjakinja u telefonskom razgovoru iz Berlina.
“Poduzetnice smo. Vrlo smo snažne, jake i uzorne žene.”
SPALITE IH
Sestre Selimović također ruše stereotipe u Roma Armee, predstavi koja od septembra igra u berlinskom pozorištu Maxim Gorki.
Riah May Knight, glumica u predstavi, koja će također sudjelovati na Romskom bijenalu, gledala je stanovnike sela u Engleskoj kako spaljuju obličje romskog karavana kada je bila dijete.
Još uvijek se sjeća likova djece sa kartona kako se tope u vatri i urlike okupljene mase, “Spali ih!” na britanskoj godišnjoj proslavi „Noć lomače“.
Kada je njezina majka prijavila incident u štampi, njihov dom je bio meta ekstremnim desničarskim skupinama-sa fekalijama koje bi im završavale u poštanskom sandučetu i uvredama urezanim na automobil.
“Rasizam protiv Roma je posljednji bastion prihvatljivog rasizma”, izjavila je 21-godišnja glumica, pjevačica i tekstopisac.
“Borba protiv diskriminacije i dalje je glavni cilj pokreta Roma za građanska prava, ali fokus na ženska prava može utjecati i na Romkinje, ali i na Rome”, kaže Knight.
“Feminizam za mene predstavlja samoosnaživanje – ono zbog čega se ja kao žena osjećam samouvjereno i osnaženo da izađem u svijet. Ti se ideali mogu primijeniti na bilo koji pokret koji je meta diskriminacije.”
“Ne možete imati zajednicu koja je osnažena, ako je polovina tog društva potisnuta.”
Ovu ideju potvrđuje i Delaine Le Bas, britansku ko-kustoskinju Bijenala.
“Jednakost bi trebala postojati svugdje za sve”, rekla je.
“Uvijek je postojalo snažno učešće žena unutar pokreta za prava Roma… Mislim da je Bijenale dobar odraz progresivnog načina na koji se stvari kreću naprijed”.
(Tekst smo preuzeli sa stranice www.reuters.com autora Morgana Meakera)
