Ne želimo da romski jezik nestane: U Sarajevu promovisana knjiga “Rade Uhlik: Romane paramiča/Romske priče/zbirke I i II”

1558
Foto: UDAR

Knjiga “Rade Uhlik: Romane paramiča/Romske priče /zbirke I i II” promovisana je danas u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine povodom Svjetskog dana romskog jezika.

Izdanje sadrži dvije zbirke s više od 330 romskih priča koje je sakupio i u originalu zapisao Uhlik posjećujući čergarske grupe Roma.

Uhlik je priče najčešće zapisivao na gurbetskom dijalektu bosanskohercegovačkih Roma, a odražavaju svo bogatstvo emocije i jezika, historije, kulture i običaja romskog naroda te na svoj način, indirektno govore o statusu Roma u periodu kad su kazivane.

Ferida Duraković (Foto: UDAR)

Književnica Ferida Duraković je naglasila da nismo svjesni koliko je ovo važno za cjelokupnu zajednicu.

-Ovo su, za sada, samo dvije knjige od jednog kapitalnog životnog djela koje je ponudio našoj kulturi Rade Uhlik. Moramo da se odmaknemo i da napokon jednom velikom narodu pomognemo da napravi svoj kulturni temelj, a mislim da je današnja promocija upravo to- kazala je Duraković.

Hedina Tahirović-Sijerčić, urednica navedene zbirke, književnica, prevoditeljica i profesorica romskog porijekla je govoreći o zbirci kazala kako su priče uglavnom sakupljene sa područja Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske te da je najviše priča sakupljeno na gurbetskom dijalektu nomadskih Roma iz BiH, što pokazuje i sam način pisanja i dijalekat koji je zastupljen u svim tim pričama.

Ovakvi događaji i djela poput danas predstavljenih zbirki, prema riječima Tahirović-Sijerčić doprinose očuvanju romskog jezika, ali je na institucijama da pokrenu svoje direktne korake koji bi doveli do toga da se pokrene nastava na romskom jeziku, kao i izučavanja romskog jezika, kulture i tradicije koji su svakako vezani za bh. kulturu.

Hedina Tahirović-Sijerčić (Foto: UDAR)

Kako je navela Tahirović-Sijerčić, ovo nisu priče za djecu, već priče za odrasle što pokazuje i sam sadržaj tih priča.

Kao prevodilac je radio Ruždija Ruso Sejdović, pjesnik i književnik iz Crne Gore romskog porijekla, koji govori gurbetski dijalekt, dok je reviziju radila Hedina Tahirović-Sijerčić.

Hedina Tahirović-Sijerčić je zaslužna i za iznalazak, kreaciju i definiciju jedne prevodilačke strategije  koja omogućava bolje izučavanje i učenje romskog jezika.

U timu je radila i Nina Tikveša kao lektorica i korektorica na bosanskom jeziku, kao i osoblje Fondacije Otvoreno društvo sa Dženanom Trbić. Koizdavač ovih zbirki priča je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, a direktor ove institucije Mirsad Sijarić kazao je kako navedene zbirke mogu ući u antologije.

-Bitno je naglasiti da je Zemaljski muzej BiH u saradnji sa Fondom otvoreno društvo učinio napor da se blago koje je pohranjeno u muzeju BiH predstavi javnosti. Moram naglasiti kako bismo se svi trebali zapitati šta su prioriteti. Muzej čuva više od tri miliona predmeta, ne znam da li postoji išta važnije od toga da se istražuje nematerijalna i materijalna ostavština jedne zemlje. Činjenica je da nešto bolje od ovoga Zemaljski muzej teško može da ponudi- zaključio je Sijarić.

Foto: UDAR

Dobrila Govedarica, direktorica Fonda otvoreno društvo BiH, kazala je kako su brojna istraživanja pokazala da svakih 15 dana nestane jedan manjinski jezik, a da je jedan od rijetkih primjera da je jedan umirući jezik oživio primjer velškog jezika u Velikoj Britaniji kojim danas govori nekoliko stotina hiljada ljudi. Međutim, on je, kako navodi Govedarica, oživio zahvaljujući jakoj i velikoj sistematskoj podršci vlade.

-Tamo gdje takve podrške nema jezik koji se ne koristi umire. Mi ne želimo da romski jezik nestane. Trebamo se zapitati kada smo u posljednje vrijeme u javnom prostoru čuli romski jezik, većina vjerovatno nije jako dugo i to je problem. BiH ima tri javna servisa, koji bi trebali koristiti svim građanima ove zemlje. Ipak, Romi se danas nalaze u procjepu između asimilacije  i getoizacije, ako svoj maternji jezik zamijene većinskim jezikom to je put u asimilaciju, a ako se čvrsto drže samo svog maternjeg etničkog idioma i ne uče službeni jezik zemlje u kojoj žive oni se zapravo isključuju iz glavnih tokova života. Jedini pravi put koji svaka država i svako društvo treba da osigura kada su manjine u pitanju je integracija, što podrazumijeva i uključivanje Roma u širu sredinu, ali uz očuvanje njihovih sopstvenih jezičkih i kulturnih specifičnosti- kazala je Govedarica.

Jasna Diklić čitala odlomke iz knjige (Foto: UDAR)