Nema još ravnopravnosti između muškaraca i žena u manjinskim zajednicama

941
FUENov seminar o problematici žena u manjinskim zajednicama (foto preuzet s portala Instituta STINE)
FUENov seminar o problematici žena u manjinskim zajednicama (foto preuzet s portala Instituta STINE)

Zajednička povjerenstva za znanstveno-tehničku suradnju Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Republike Austrije u prosincu prošle godine odobrilo je 21 projekt iz različitih područja znanosti koji će se naredne dvije godine realizirati kroz hrvatsko-austrijsku akademsku i znanstvenu suradnju. Među njima je i projekt „Rodna dimenzija hrvatske manjinske politike„ čija je voditeljica s hrvatske strane  profesorica  sociologije  na Pravnom fakultetu u Zagrebu Antonija Petričušić, istaknuta hrvatska stručnjakinja u području zaštite prava pripadnica i pripadnika nacionalnih manjina. Uz problematiku nacionalnih manjina njeni znanstveni radovi obuhvaćaju i širu tematiku zaštite ljudskih prava, nediskriminacije, prava  migranata, te prava žena. Kao dobitnica prestižne stipendije Fulbright bila je tijekom prošle akademske godine gostujuća profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Minnesoti.  Od 2018. do 2022. godine profesorica Petričušić je bila članica Savjetodavnog odbora, tijela stručnjakinja i stručnjaka koje nadgledaju primjenu Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina. Kroz ovaj projekt objedinila je svoj   znanstveni interes za manjinska prava i za prava žena, a projekt će dodatno osnažiti i znanstvenu suradnju Pravnog fakulteta u Zagrebu i Centra za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu (CSEES) te triju hrvatskih istraživačkih institucija (Pravni fakultet, Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar i Instituta za međunarodne odnose) čiji suradnice čine projektni tim.

Projekt „ Rodna dimenzijaa hrvatske manjinske politike trebao bi sustavno istražiti položaj žena iz zajednicama nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Ta je tema bila do sada izuzetno malo zastupljena u našem znanstvenom miljeu. Zašto je važna i na što će se projekt fokusirati ?

Projekt će analizirat kroz sljedeće dvije godine rodnu dimenziju hrvatske manjinske politike, dakle, nastojat će potanko istražiti zastupljenost žena iz zajednica nacionalnih manjina u Hrvatskoj u mogućnostima odlučivanja i djelovanja unutar manjinskih organizacija i u politici, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Projekt će se baviti percepcijom rodne ravnopravnosti unutar manjinskih zajednica, nastojat će ustanoviti jesu li pripadnice nacionalnih manjina izložene višestrukoj diskriminaciji unutar svojih zajednica i u širem društvu, te kolika je raširenost nasilja nad ženama u manjinskim zajednicama, i konačno jesu li pripadnice manjina u prilici ostvarivati svoja reproduktivna prava. Osim toga, projekt će potaknuti opću raspravu o intersekcionalnosti u području zaštite prava pripadnica i pripadnika manjina i doprinijeti razmjeni znanja između znanstvenica iz različitih disciplina i dionika javnih vlasti koji se bave provedbom manjinske politike.

NEDOSTAK ISTRAŽIVANJA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI

Da li je uopće istraživana problematika žena u  hrvatskim manjinskim zajednicama, osim položaja Romkinja?

Naš projekt upravo adresira problem nedostatka znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom jeziku koji se bave tematikom rodne dimenzije u području ostvarivanja prava pripadnica i pripadnika nacionalnih manjina. U pravu ste kada detektirate da se do sada financiralo isključivo istraživanja o položaju Romkinja, no i žene iz drugih manjinskih zajednica zaslužuju pažnju istraživačica i zasigurno je potrebno povećati istraživačke aktivnosti na temu rodne ravnopravnosti unutar manjinske scene.

Što su bili glavni motivi i razlozi za iniciranje jednog ovakvog projekta ?

Rodna ravnopravnost u zajednicama nacionalnih manjina tek odnedavno postaje temom od interesa znanstvene i stručne javnosti, unatoč činjenici da žene i muškarci imaju različite životne uvjete i okolnosti, uključujući nejednak pristup i kontrolu nad moći, resursima, ljudskim pravima i institucijama. Situacije žena i muškaraca također se razlikuju temeljem dobi, etničkog ili socijalnog podrijetla ili drugih čimbenika. I rodni jaz u političkom sudjelovanju se dodatno povećava kad se spol ukrsti s rasom i etničkom pripadnošću žena, što ukazuje na zaključak da žene iz manjinskih skupina imaju višestruke marginalizirane identitete koji ih isključuju iz politike, što potvrđuje i manjinska politička stvarnost, jer na položajima manjinske političke moći su mahom muškarci. Sve to me potaklo da osmislim ovaj projekt i okupim kolegice koje razumiju važnost ove teme.

Koje ste suradnice okupili na projektu?

Sve suradnice na projektu su istaknute znanstvenice u području rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Primjerice, ugledna stručnjakinja za prava žena dr. sc. Ivana Radačić, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilarse u svom znanstveno-istraživačkom radu bavi feminističkim teorijama roda, prava i seksualnosti. Stručnjakinja je Vijeća Europe za ljudska prava žena te potpredsjednica Radne skupe UN-a o diskriminaciji žena i djevojčica. Dr. sc. Emina Bužinkić, s Instituta za Razvoj i međunarodne odnose, svoj znanstveno-istraživački rad oblikuje na sjecištima transnacionalnog feminizma i solidarnosti. Prof. dr. sc. Maja Munivrana i izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković, s Pravnog fakulteta u Zagrebu, predaju predmete “Prava žena” i “Rodno uvjetovano nasilje” kolegij na engleskom “Women’s Rights”. Projekt okuplja i četiri doktorandice – Marija Antić, Nina Čolović, Barbara Mašić i Darija Željko su se bavile temama ravnopravnosti žena i pravima manjina.

Voditeljica projekta na austrijskoj strani je izv. prof. dr. sc. Emma Lantschner, izvanredna profesorica pri Centru za jugoistočnoeuropske studije (CSEES) Sveučilišta u Grazu, koja u projekt donosi političku perspektivu svojih dosadašnjih istraživanja koja su se bavila zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina.  Prof. dr. sc. Roberta Maierhofer, redovna je profesorica američkih studija na Sveučilištu u Grazu i vodeća stručnjakinja za studije starenja i roda u Europi i Sjevernoj Americi.

Dr.sc. Antonija Petričušić, profesorica sociologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu i donedavna članica Savjetodavnog odbora stručnjaka Vijeća Europe za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina
Dr.sc. Antonija Petričušić, profesorica sociologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu i donedavna članica Savjetodavnog odbora stručnjaka Vijeća Europe za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina

OSVIJESTITI PROBLEME INTERSEKCIONALNOSTI

Nedavno je u Zagrebu u sklopu FUENOvog  seminara odnosno njihove radne grupe slavenskih manjina čiji je organizator bilo Srpsko narodno vijeće  jedna od uvodnih rasprava bila posvećena problematici žena u manjinskim zajednicama.  Zašto je ta tema uopće postavljena kao jedan od fokusa seminara. 

Zato što je napokon u manjinskim organizacijama sazrela svijest da i žene iz manjinskih zajednica imaju pravo na svoja prava zbog toga što su žene, a ne isključivo na manjinska prava. Nema još stvarne ravnopravnosti između muškaraca i žena u manjinskim zajednicama diljem Europe. Primjerice, istraživanje FUEN-a iz 2022. godine pokazalo je da su žene razmjerno zastupljene u manjinskim organizacijama, ali uglavnom na operativnim, ne izvršnim položajima. Nasuprot tome, muškarci dominiraju na vodećim pozicijama, odnosno u izvršnim odborima ili upravnim odborima. Na nedavnom sastanku FUEN-a u Beču predstavila sam međunarodne standarde jednakosti poput UN-ovih konvencija i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, koji uključuju prava žena, ali sam istaknula da pozivanje na standarde međunarodnog prava žena nije dovoljno, jer standardi nisu dovoljni, mora se djelovati iznutra i mijenjati kulturu nejednakosti unutar manjinskih organizacija i zajednica.

Koliko je naša javnost uopće osviještena problematici intersekcionalnosti i višestruke diskriminacije koja posebno pogađa i žene u manjinskim zajednicama?

Među pripadnicima nacionalnih manjina u mnogim društvima, pa tako i u hrvatskom, skupina žena i djevojaka je u najnepovoljnijem položaju u smislu pristupa mogućnostima, resursima i položajima moći jer ih društvene norme uglavnom svode na skrbničke i reproduktivne aktivnosti. Ovi isprepleteni obrasci nejednakosti temeljeni na spolu i etničkoj pripadnosti stoga dodatno povećavaju rizik od društvene isključenosti i marginalizacije žena i djevojaka pripadnica nacionalnih manjina. Američka pravnica i znanstvenica Kimberlé Crenshaw uvela je još prije tri desetljeća pristup intersekcionalnosti u razumijevanje i objašnjenu fenomena rodne neravnopravnosti i diskriminacije, tako što je u kontekstu američkih crnih žena opisala kompleksnu višedimenzionalnu strukturu identiteta kojeg ne čini isključivo rodni identitet (bivanje ženom), nego i druge identitetske odrednice poput rase i etničke pripadnosti, klase, religije, stranačke pripadnosti, invaliditeta, seksualne orijentacije, itd. Ovaj projekt taj teorijski i istraživački pristup približava hrvatskoj znanstvenoj zajednici i provoditeljima manjinske politike. Naime, jedan od ciljeva projekta je povećana razina znanja o temama obuhvaćenim projektom među provoditeljima hrvatske manjinske politike, koji o intersekcionalnosti, usudim se tvrditi, još premalo znaju.

BOGATA HRVATSKO –AUSTRIJSKA ZNANSTVENA SURADNJA

Nedavno ste se vratili s jednogodišnje  Fulbrightovestipendije u SAD.  Da li je taj studijski boravak  doprinio nastanku ovog projekta ?

Kao dobitnica stipendije Fulbright u akademskoj godini 2022/2023 istraživala sam pri Centru za ljudska prava Sveučilišta u Minnesoti koje posljedice konzervativna pravna mobilizacija ima na ostvarivanje prava žena u Sjedinjenim Američkim Državama i Republici Hrvatskoj te predavala predmet International Women’s Human Rights studenticama i studentima na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Minnesoti. Projektni prijedlog je napisan tijekom tog boravka, a znanja i izvori američkog sveučilišta zasigurno su mi pomogli u pripremi projektnog prijedloga.

Kakva su na kraju vaša konkretna  očekivanja od realizacije projekta?

Provođenjem intervjua sa pripadnicama nacionalnih manjina u Hrvatskoj koje su politički i građanski aktivne kao i s predstavnicima institucija javne vlasti koji se bave provedbom manjinske politike nastojat ćemo prikupiti relevantne podatke koji će rezultirati elaboracijom smjernica za unapređenje rodne jednakosti unutar manjinskih zajednica, ali i podići svijest institucija javne vlasti da i pripadnice manjina zaslužuju poštovanje i provedu ne samo manjinskih prava, nego i prava žena. Nadam se da će naši rezultati doprinijeti podizanju svijesti o rodnoj neravnopravnosti unutar manjinskih zajednica i osvijestiti da si pripadnice nacionalnih manjina nerijetko izložene višestrukoj diskriminaciji, čak i nasilju nad ženama.

Diseminaciju rezultata istraživanja predviđamo kroz četiri istraživačka kolokvija, dva na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a dva na Pravnom fakultetu u u Grazu, koji će okupiti sve projektne suradnice i suradnike i na kojima ćemo izložiti radove i prezentirati rezultate istraživanja. Istraživački kolokviji biti će otvoreni dionicama i dionicima hrvatske manijske politike, posebice saborskim zastupnicama i zastupnicima nacionalnih manjina, zaposlenicima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te članovima Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Na taj način namjeravamo rezultate našeg istraživačkog rada podijeliti s provoditeljima manjinske politike i uključiti ih u njihove buduće aktivnosti.