Istorija civilizacije s posebnom pažnjom se odnosi prema velikim katastrofama. Veliki rat, veliki zemljotres, doba velike zaraze, erupcije vulkana, cunami, najezde… Periodično, u skladu sa posebnim, među ljudima protumačenim, kao sudbonosnim kalendarom, dolaze jahači apokalipse i uzimaju svoj danak među nemoćnim i bespomoćnim zrtvama.
Tako je i ova 2020. godina počela u svojevrsnom nagovještaju pesimističnih slutnji s Dalekog istoka!? Kao i uvijek vijesti su doživljene s nevjericom i odbijanjem razmjera opasnosti, ali su globalizovanom društvu postale prijetnja, pokora i nezapamćen poligon straha i neizvjesnosti. Za razliku od drugih egzistencijalnih tekovina savremenog društva, ekspresno – nova pošast nazvana koronavirus stigla je u Bosnu i Hercegovinu!
Povratak naših ljudi s privremenog rada u inostranstvu je eskalirao i više se nije moglo spriječiti širenje zaraze! Samo u toku jedne sedmice u Bosnu i Hercegovinu vratilo se više od 30 hiljada ljudi, najviše iz Italije, Austrije i Njemačke. Formiranje karantina na ulazu u zemlju i formiranje karantina u svim lokalnim zajednicama je realizovana brzo, ali sistem je preopterećen.
Prvi slučaj u Bosni i Hercegovini je zabilježen u Banjaluci 5.marta. Tada je ustanovljeno da je povratnik s rada u Italiji pozitivan na virus korona i da je sve vrijeme od dolaska do pojave simptoma bio u dodiru s okolinom uključujući i porodicu. Odmah je zatvorena Osnovna škola „Branko Ćopić“ koju pohađa njegov sin, a stvari su se počele odvijati velikom brzinom. Svakodnevno su evidentirani novi slučajevi i situacija je postajala sve ozbiljnija. Više nije bilo mjesta za čekanje i neodlučnost.
Vlasti su na iznenađenje poslovično nepovjerljivih i pasivnih građana, brzo odreagovale i sa setom mjera pokušale da spriječe širenje zaraze. Zatvorene su osnovne i srednje škole u Banjaluci, a nedugo i u cijeloj Republici Srpskoj. Aktivirani i su gradski i republički štabovi za vanredne situacije na čelu s gradonačelnikom Banjaluke i premijerom. Kada je postalo jasno da je rizik od širenja virusa dramatičan, formiran je i Glavni koordinacioni tim od predsjednika Republike Srpske, premijera, člana Predsjedništva BiH iz RS, ministra zdravlja i socijalne zaštite i gradonačelnika Banjaluke.
Građani su putem javnog servisa i ostalih medija svakodnevno informisani o mjerama protiv zaraze i iskustvima zemalja koje su se ranije suočile sa ovom pošasti! Na osnovu tih spoznaja najugroženiji su stariji ljudi, hronični bolesnici, bolesnici s respiratornim tegobama i slično! Situacija se mijenjala iz časa u čas! Najvažnije je spasiti ljudske živote i mjere su uskoro poprimile drastične dimenzije. Zbog ozbiljnosti i pojačane opasnosti na cijeloj teritoriji Republike Srpske proglašeno je vanredno stanje 28.marta, a uredba o proglašenju stupila je na snagu 3.aprila!
Gotovo sva proizvodna djelatnost je obustavljena, lokalni prevoz, obrazovni proces, ugostiteljstvo, sport, zabava, a okupljanje u većim grupama su potpuno zabranjena. Najtraženiji su medicinski radnici, vatrogasci i druga zanimanja u vezi s krizama i funkcionisanjem civilne zaštite. Ružan san za većinu građana, ali su ove mjere primljene s velikim procentom podrške u zajednicama što je vjerovatno posljedica svijesti o ozbiljnosti situacije.
Nakon nedjelju dana od prvog slučaja pojavili su se slučajevi virusa u Bihaću i Konjicu, a nakon Sarajeva, cijela BiH našla se u velikoj opasnosti. Od petog marta sve vijesti počinju informacijama o broju zaraženih i umrlih kod nas i u svijetu i prihvatu ljudi koji dolaze u BiH .
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske naglašava da je jedna od najvažnijh državnih mjera postavljanje šatora na granicama. Iako se odustalo od 14-dnevnog boravka u tom karantinu, to je itekako značajna mjera koja uvodi kontrolu ko ulazi i gdje odlazi te da ima i značajnu prevenciju.
“U karantinima na graničnim prelazima se obavi pregled, evidentira se osoba i uspostavi se kontakt sa lokalnim zajednicama odnosno opštinama i gradovima.
I nakon toga se te osobe u pratnji policije upućuju u nadležne uprave lokalne zajednice gdje se smještaju u lokalne karantine”, rekao je Šeranić.
Lokalne, regionalne i svjetske stanice pozivaju građane na disciplinu i strpljenje, a najpopularnija rečenice je: ”Ostanite kod kuće!”. Javlja se i nedoumica za stvaranjem zaliha, da li će biti nestašica, šta će se dalje dešavati!? Najozbiljnija situacija je u onim sredinama koje su egzistencijalno i najranjivije, trazi se pomoć i mogućnost za preživljavanje.
Romska populacija zbog lošeg materijalnog stanja najranjivija
U Banjaluci, Prnjavoru, Gradišci, Bijeljini, Prijedoru i drugim gradovima širom Bosne i Hercegovine ugrožene su i romske zajednice. Veliki broj ljudi zavisi od svakodnevne djelatnosti, a mjere zbog pandemije su uništile njihove kućne budžete. Strah od zaraze se prožima sa strahom za goli život. Jedini spas je pomoć od zajednice.
Savez Roma Republike Srpske i predsjednik ove organizacije Aleksandar Mašić, prvi su reagovali. U petak 27.marta podjeljeno je najugroženijim porodicama 60 paketa urgentne pomoći. Ove pakete obezbijedio je World Vision.
“Mi u Savezu Roma Republike Srpske imamo 12 udruženja iz Banjaluke, Gradiške, Prijedora, Teslića, Modriče, Bijeljine, Lopara… Mogu da kažem da ovo nije samo pandemija, zdravstveni problem, nego su egzistencijalno, direktno ugroženi životi Roma. Na području Gradiške imamo 420 porodica u kojima ima od četvoro do dvanaestoro članova. Većina se oslanjala na prikupljanje sirovina i druge slične poslove, a sada su svi u kućama. Bojim se da će ljudi početi umirati od gladi”, kaže Mašić.
Mašić je prvo pomoć od 90 paketa namirnica tražio od Gradske uprave, ali je nadležnost prebačena na Centar za socijalni rad, tako da je Savezu Roma i najugroženijim članovima dostavljeno samo 26 paketa!? Prije desetak dana obratio se za pomoć Vladi Republike Srpske i kabinetu Predsjednika RS, ali kako kaže, još uvijek nema odgovora.
”Svjestan sam situacije i da je virus zaokupio pažnju nadležnih, ali mi ne možemo dugo izdržati u ovakvim okolnostima”, smatra Mašić i dodaje da su Romi iz mjesta Brezik Laminci iscrpili sve rezerve i da im je pomoć hitno potrebna.
Stanovnici naselja Brezik Laminci kod Gradiške Mehmed Šarić, Jasmin Mujkić i Ismet Husić u razgovoru za Udar ističu svoje probleme koji su pojačani tokom ove pandemije.
Što se tiče određenih pitanja i primjedbi na raspodjelu pomoći koje je Udar dobijao od svojih čitalaca iz Gradiške i žalbi na količinu i prioritete, Mašić napominje da je sva pomoć proslijeđena namjenski i da je pristiglo manje paketa nego što je planiranon nego što je on tražio!
Iz Saveza Roma Republike Srpske nije evidentiran ni jedan zaraženi član. U karantinu – izolaciji, nalaze se četiri povratnika iz inostranstva i oni će proći predviđene procedure prije povratka kući.
Sada je već jasno da školska godina neće biti okončana u školskim klupama. Virtuelna škola, škola na daljinu putem javnih servisa, pokazala se kao adekvatan surogat i dobro je prihvaćena od učenika, roditelja i nastavnika. Čini se da je savremena tehnologija prvi put direktno i kreativno primjenjena za apsolutnu dobrobit zajednice i građana, a ne u zabavnom ili destruktivnom smislu,kao što smo često bili svjedoci do sada!
Ograničeno je kretanje starijim osobama, penzionerima, a posebno hroničnim bolesnicima. Uveden je policijski čas u Banjaluci i drugim gradovima od 20.00 časova do 05.00 časova za sve građane osim onih koji imaju propusnice! Banke, prodavnice, tržni centri, pijace i slične ustanove imaju propisano radno vrijeme i obavezu strogog pridržavanja bezbjednosnih zdravstvenih procedura. U Banjaluci i još nekim gradovima organizovana je dostava najvažnijih namirnica na kućnu adresu. Pozivom na broj 065 01 02 03 građani mogu da kontaktiraju volontere, a na ovu pomoć imaju pravo starije osobe, osobe s invaliditetom ili svi oni koji nemaju nikog da se brine o njima ili nisu sami u mogućnosti da izlaze.
Građani su mahom prihvatili postojeće preporuke i uglavnom disciplinovano poštuju pravila. Sve restriktivne mjere ostaju na snazi do daljnjeg!
Coronavirus zvanično je je nazvan SARS-CoV-2 (SARS coronovirus-2) i prouzrokuje bolest COVID-19 („coronavirus disease“). Ovaj virus otkriven je u Kini u decembru prošle godine. Prvobitno je rečeno da je prvi slučaj zaraze evidentiran u Vuhanu, glavnom gradu kineske provinciej Hubei 31. decembra 2019.godine. Nešto kasnije kineski istraživači,u medicinskom časopisu objavili su studiju u kojoj se nedvosmisleno navodi da je prva dijagnoza Covida-19 postavljena 1.decembra 2019.godine.
Pod mikroskopom ovi virusi imaju oblik krune, otud i ime jer se na latinskom kruna kaže corona! Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je epidemija počela na stočnoj pijaci u Vuhanu gdje je virus prešao sa životinje na čovjeka, a ubrzo je evoluirao i prelazio je s čovjeka na čovjeka!
(portal-udar.net)