Romski
Udruženje „Budi mi prijatelj“ svake godine pokušava da romskoj djeci i njihovim roditeljima olakša školovanje nabavkom školskog pribora, knjiga i stvari koje su potrebne jednom školarcu. Prema podacima udruženja, u školskoj 2016/2017. godini na području Općine Visoko, osnovnu školu je pohađalo 137 djece, od čega je bilo 14 prvačića.
Međutim, i pored uspjeha na polju obrazovanja dostignutih tokom Dekade Roma, još uvijek postoje problemi u školovanju romske djece, kako zbog negativne, tako i pozitivne diskriminacije, ali i odnosa dijela djece i roditelja prema obrazovnom procesu.
„Gledanje kroz prste“ također je diskriminacija
Udruženje „Budi mi prijatelj“ je na osnovu istraživanja uočilo propust obrazovnog sistema prema romskim učenicima. Pažnju je privuklo romsko naselje Malo Čajno. Od 45 djece u školskoj 2016/2017. godini, 28 djece je „uspješno“ završilo razrede, te odlučilo da djeci sa slabijim uspjehom pomogne u pripremi za školsku godinu, ali su naišli na veliki problem.
–Primjetili smo da su djeca koja su u 4., 5., 6. razredu nepismena. Nisu znala osnovne stvari poput abecede – izjavila je Melina Pirija, aktivistkinja u udruženju „Budi mi prijatelj“.
Kako navodi Jasmin Pandžić, član Upravnog odbora Mjesne zajednice Gračanica, važnu ulogu u obrazovanju i edukovanju djece igra nastavno osoblje, te od njihove volje i zainteresovanosti uveliko zavisi i uspjeh djece.
–Dodatni problem u obrazovanju Roma jeste i ‘prelabavo tumačenje pozitivne diskriminacije’ u mnogim školama. Mnogo roditelja se žali kako nastavnici puštaju njihovu djecu da polože razrede, pa čak i minimalnom ocjenom samo da bi ih se riješili. Djeca završavaju razrede, ali sa slabim uspjehom i slabim znanjem – zaključio je Jasmin Pandžić.
S druge strane, u toku obrazvanja djece roditelji su vrlo značajna karika u cjelokupnom procesu. Dio roditelja, posebno onih potpuno neobrazovanih, a takvih nije mali broj, su zadovoljni da njihova djeca završe školu, pa makar ne stekli velika znanja. Uostalom, dio njih zbog socijalnog i obrazovanog statusa nije ni kadar procijeniti stvarne uspjehe svoje djece. Kako kaže Pandžić, potrebno je stalno motivisati djecu i prikazivati im dobre strane školovanja. Tu se treba uključiti i cijela zajednica, odnosno uz rodetelje i nastavni kadar, pa čak i NVO sektor.
–Nastavnici puštaju romsku djecu, ali postoji i krivica roditelja. Krivi su i nastavnici koji ne posvećuju pažnju, ali i roditelji, jer nisu dovoljno edukovani da pomognu svojoj djeci, iako je kod djece izražena želja da uče – rekao je Jasmin Pandžić.
Veliki broj izostanaka romske djece sa nastave
Predstavnici škole Musa Ćazim Ćatić, u koju ide veliki broj romske djece, se ne slažu u potpunosti sa stavovima predstavnika mjesne zajednice i romskih udruženja.
U pisanom odgovoru na naš upit o poziciji romske djece u školskom procesu, istaknuto je da je u prošloj školskoj godini (2016/2017.) u školu upisano od 1. do 9. razreda ukupno 45 učenika romske populacije. 11 učenika je napustilo školu (jedni su izgubili pravo na školovanje zbog godina, dok su se drugi odselili). Većina romske djece je prošla dobrim uspjehom, odnosno prosječnom ocjenom 3. No, kako se ističe u dopisu, veliki problem predstavljaju izostanci sa nastave.
“Tokom školske 2016/17. godine ti učenici su napravili 4563 opravdana izostakna i 773 neupravdana, što je 157 izostanaka po učeniku, odnosno u prosjeku svaki učenik nije prisustvovao nastavi 31 dan.”
–Veliki problem nam predstavlja slaba i gotovo nikakva saradnja sa roditeljima koji ne šalju redovno svoju djecu u školu i kada treba opravdati izostanke isti ne znaju ni koji je dan njihovo dijete bilo odsutno sa nastave, pa tada traže od nastavnika da im iz dnevnika prepišu datume kako bi mogli da donesu opravdanje od ljekara– rekla je Amra Pajt, direktorica osnovne škole „Musa Ćazim Ćatić“.
Kako se istakli predstavnici škole za naš portal, u toku prethodne školske godine održano je niz radionica u koje su bili uključeni učenici romske populacije i niz radionica samo za učenike romske populacije kako bi se bolje uključili u obrazovni proces. Takođe, sva djeca slabijeg imovnog stanja u kantonu, u šta spada većina romske populacije, su dobili besplatne udžbenike, a 24 djece i besplatnu užinu od organizacije Save The Children, što, kako se navodi, pokazuje da zajednica nastoji da olakša romskoj djeci pohađanje nastave.
Još uvijek prisutna praksa napuštanja školovanja
Iako je osnovno obrazovanje u Federaciji BiH i u RS-u zakonski obavezno i besplatno za svu djecu uzrasta od 6 do 15 godina, dešava se i to da nakon dva ili tri završena razreda djeca ne žele da nastave školovanje. Problem predstavljaju i česte migracije ovog stanovništva koje odlazi u zemlje Evropske unije, ali se i ponovo vraća.
–U dva slučaja imali smo situacije da su djeca kod nas upisana u prvi razred koji su pohađali jedan mjesec, a zatim se selili u zemlje Evropske unije. Po povratku, nakon godinu dana, ti isti učenici su donosili određene dokumente na osnovu kojih smo ih mi, a po tumačenju i preporuci Ministarstva, morali upisati u treći razred osnovne škole. Isti slučaj smo imali sa učenikom koji je trebao pohađati 7. razred i koji je trebao biti upisan u 9. razred. Dok smo čekali tumačenje i prevod dokumenata, taj isti učenik je napustio školovanje, jer je zaključio da može osnovnu školu vanredno polagati– naveli su u pisanom obrazloženju iz uprave osnovne škole „Musa Ćazim Ćatić“.
Predstavnici romskih udruženja smatraju da je neophodno organizovati susret roditelja romske djece i uprave škole i nastavnika kako bi raspravili otvoreni poblemi i učvrstila spremnost roditelja dijela romske djece za njihovo školovanje.
(portal-udar.net)
